Regulacija štetnog sadržaja na internetu u Bosni i Hercegovini

Regulacija štetnog sadržaja na internetu u Bosni i Hercegovini: Između slobode izražavanja i štete po demokratiju

Regulacija štetnog sadržaja na internetu u Bosni i Hercegovini

Anida Sokol, Maja Ćalović
Izdavač: 
MEDIACENTAR Sarajevo
2022
Studija Regulacija štetnog sadržaja online u Bosni i Hercegovini: Između slobode izražavanja i štete po demokratiju je dio UNESCO-vog projekta Social Media 4 Peace koji finansira Evropska unija i čiji je cilj jačanje otpornosti društava na potencijalno štetan sadržaj koji se širi na internetu, istovremeno štiteći slobodu izražavanja i unapređujući promovisanje mira putem digitalnih tehnologija, posebno društvenih mreža.
 
Studija daje pregled vrsta štetnog sadržaja i glavnih ciljnih grupa te opisuje zakonodavni, regulatorni i samoregulatorni okvir borbe protiv štetnog sadržaja online u Bosni i Hercegovini. Studija također posmatra prepreke za provedbu
dostupnih okvira u Bosni i Hercegovini, njihovu usklađenost s međunarodnim standardima te daje preporuke za njihovo poboljšanje.
 
Ne postoji jednoglasna definicija onoga što se smatra štetnim jer je koncept štete subjektivan i u velikoj mjeri zavisi od konteksta i kulture, a može se razlikovati i od jedne države do druge. Nezakonit štetni sadržaj je sadržaj koji nije u skladu sa zakonima, dok potencijalno štetan sadržaj možda nije zabranjen, ali može naštetiti grupama i pojedincima. Ova studija se fokusira na nezakonit sadržaj i potencijalno štetan sadržaj, uzimajući u obzir osjetljivu političku situaciju, problematično ratno naslijeđe i prisustvo razdorne etnonacionalističke retorike u Bosni i Hercegovini. Studija se fokusira samo na štetni sadržaj koji može osujetiti demokratske procese, ometati sposobnost građana da poduzmu informisane radnje i otežati pomirenje.
 
Studija se konkretno fokusira na pet vrsta štetnog sadržaja: a) govor mržnje i narative mržnje; b) negiranje ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca; c) etnonacionalno i/ili politički pristrasno medijsko izvještavanje; d) dezinformacije; i e) napade, prijetnje i kampanje diskreditacije protiv pojedinaca.
 
Nakon pregleda pet vrsta štetnog sadržaja, njihovih ciljeva i posljedica, sljedeća poglavlja su posvećena zakonodavnim, regulatornim i samoregulatornim okvirima za pet vrsta štetnog sadržaja, koliko se efikasno koriste na internetu,
koje su glavne prepreke u njihovoj implementaciji i u kojoj mjeri su usklađeni s međunarodnim standardima. Studija se bavi i praksom sudova, Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine, Vijeća za štampu Bosne i
Hercegovine i drugih relevantnih aktera u borbi protiv štetnog sadržaja. Završni dijelovi studije posvećeni su smjernicama zajednice društvenih mreža i primjerima okvira u drugim zemljama.
 
Količina štetnog sadržaja na internetu u Bosni i Hercegovini je zabrinjavajuća i zahtijeva sveobuhvatan odgovor. Studija naglašava potrebu da se zaštiti sloboda izražavanja i da se pronađu odgovori i prakse koje su usklađene s međunarodnim pravom o ljudskim pravima i koje ne sprečavaju niti cenzurišu govor na internetu ili obeshrabruju protok različitih izvora informacija i mišljenja.
 
Kompletnu publikaciju možete preuzeti ovdje.
 
Publikaciju na engleskom jeziku možete preuzeti ovdje.