• YouTube

Magazin: Etika

Novinari žele da budu izuzeti od odgovornosti za krivična djela, čime bi bili zaštićeni od mogućih zloupotreba i pritisaka u svom radu. Njihov argument je da će mehanizmi samokritike biti ojačani ukoliko se to desi. Vlada, međutim, odbacuje ovaj argument, smatrajući da kleveta i uvreda nisu isključivo pitanja novinarske prakse.
Hrvatski propisi koji reguliraju odgovornost nakladnika i autora u sporovima radi povrede ugleda i časti nisu samo nekoherentni, već ih se - osobito kaznene norme - nikako ne može smatrati sukladnima standardima suvremenog medijskog prava. To, dakako, nisu puki akademski problemi, već okolnosti koje na praktičnoj razini ograničavaju pluralizam i kontrolnu funkciju medija u Hrvatskoj.
Na predlog Vlade, Skupština Srbije je tokom 2004. usvojila izmene Zakona o krivičnom postupku. Međutim, do promena u Krivičnom zakonu koje se odnose na klevetu (visina kazne, teret dokaza, posebna zaštita javnih ličnosti) nije došlo. Tačnije, nije ukinuta pretnja zatvorskom kaznom zbog klevete (tzv. dekriminalizacija).
Prije nepune tri godine u Bosni i Hercegovini je kleveta i oficijelno dekriminalizirana. Šta više, novi je zakon znatno liberalniji i moderniji. Ali, ipak je iznevjerio početna, mora se priznati, naivna nadanja novinara da ce tužbi za klevetu biti manje.
Zakon o slobodnom pristupu informacijama omogućava efikasniju kontrolu državnih institucija u i efikasniju borbu protiv korpucije. Pitanje je, međutim, da li će zaustaviti „tabloidizaciju“ Srbije. Jedna od mana srpskog zakona je da ne predviđa zaštitu «insajdera».

Pages