Analizirali smo bh. medije i utvrdili modele dezinformacija i govora mržnje.

foto: ilustracija/pixabay

Dvadeset i pet godina nakon okončanja rata, političku klimu u BiH i dalje prožimaju razdorna etnonacionalistička retorika i stalna neslaganja etnonacionalnih političkih elita koje koče demokratske procese i napredak BiH prema potpuno demokratskom i funkcionalnom društvu. Mediji i javne komunikacijske prakse određene su ovim tendencijama te im istovremeno doprinose. Mediji u BiH podložni su uticajima političkih i privrednih grupa, nemaju dovoljno prihoda i kapaciteta za nezavisno i profesionalno novinarstvo ni mehanizama zaštite od uplitanja političkih stranaka u njihove uredničke politike.

Brojni mediji su povezani sa vodećim političkim strankama i poslovnim krugovima kroz netransparentno i proizvoljno finansiranje i vlasničke strukture, dok su nezavisni mediji rijetki i obično ih finansiraju strani donatori. Iako je regulatorni sistem, koji je uspostavila međunarodna zajednica, uspio ublažiti huškačke i zapaljive sadržaje, selektivnim pokrivanjem aktuelnih i historijskih događaja i manjkom kritike prema zapaljivoj i razdornoj etnonacionalnoj politici, mediji nastavljaju perpetuirati etnonacionalne podjele i doprinose selektivnim sjećanjima na prošlost. Pored političkih aktera, i strani akteri su kroz medije nastojali nametati svoje geopolitičke interese na Zapadnom Balkanu.

Nove tehnologije i sve veće korištenje interneta donijeli su nove probleme. Razdorna i zapaljujuća retorika preselila se u online prostor, a društveni mediji i prostori predviđeni za komentare u online medijima prožeti su pogrdnim jezikom i govorom mržnje koji se uglavnom razmjenjuju između etnonacionalnih grupa, Bošnjaka, Srba i Hrvata, ali su usmjereni i na migrante, žene, LGBTI+ populaciju i romske zajednice.

U proteklim godinama, pokrenuti su brojni anonimni portali koji šire dezinformacije i propagandu, a istraživanja pokazuju da građanima nije lako raspoznati problematične medijske sadržaje a nije bilo sistemskih napora vlasti u BiH da se u osnovno i srednje obrazovanje uvede medijska i informacijska pismenost.

Propaganda, dezinformacije i mržnja

Mediacentar Sarajevo je objavio rezutate istraživanja i analize pojedinih bh. medija koje je pokazalo strukturalne elemente u proizvodnji, distribuciji i korištenju modela propagande, dezinformacija i mržnje i njihovog uticaja na postojeće etnonacionalne tenzije i podjele, kao i njihove podrške takvim pojavama.

Istraživanje je provedeno na temelju sekundarnih istraživanja, konsultacija sa predstavnicama i predstavnicima regulatora i organizacija civilnog društva, analize odluka Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), Vijeća za štampu, fact-checking platforme Raskrinkavanje, i watchdog medijskih platformi analiziraj.ba i media.ba. Utvrđen je niz medijskih i komunikacijskih modela kojima se uglavnom proizvode i šire dezinformacije, propaganda i govor mržnje.

Sa ciljem sticanja dubljeg uvida u strukturalne elemente tih modela, njihove finansijske i vlasničke strukture i veze sa javnim i demokratskim procesima u BiH kao i uticajem na njih, analizirano je sedam medija: Antimigrant.ba, Despotovina.info, Dnevni avaz, RTRS, RTV Herceg-Bosne, SAFF i Stav. Ova lista je samo ilustrativna i u BiH postoje brojni drugi primjeri modela propagande, dezinformacija i mržnje.

Profesionalne organizacije i akademska zajednica rijetko osuđuju slučajeve govora mržnje i dezinformacija, a ono što je problematičnije je da političke elite ne izražavaju zabrinutost zbog govora mržnje i problematičnog medijskog sadržaja već, umjesto toga, često služe kao izvor razdornih poruka, polarizirajućih i problematičnih izjava. Politički centri moći, određene političke i vjerske grupe u BiH, ali i strani akteri, poput Rusije, Turske, Srbije i Hrvatske, imaju veze i podržavaju pojedine medije koji šire propagandu i dezinformacije, dok su napori (samo)regulatora i civilnog društva ograničeni. U okolnostima u kojima je profesionalno novinarstvo u krizi zbog pada prihoda i manjka političke podrške i progresivnih medijskih politika, građani su manje izloženi profesionalnom, etičnom novinarstvu u poređenju sa sadržajem kojim se širi propaganda, dezinformacije i mržnja, a koji podstiče podjele u društvu.

Više pročitajte ovdje.

Izvještaj na engleskom je dostupan ovdje. 

___