U Sarajevu predstavljeno istraživanje „Unapređenje pravne i društvene matrice za sprečavanje femicida i rodno zasnovanog nasilja u BiH“

foto: Mediacentar Sarajevo

U Sarajevu je juče održan skup povodom predstavljanja izvještaja „Unapređenje pravne i društvene matrice za sprečavanje femicida i rodno zasnovanog nasilja u BiH“ autora Gorane Mlinarević i dr. sc. Denisa Pajića koji se bavi pitanjem unapređenja pravnog i društvenog okvira koji odgovara na problem femicida i rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini (BiH).

U okviru predstavljanja izvještaja održana su dva panela na kojima se govorilo o sistemskom odgovoru na femicid, ali i o ulozi medija, nevladinih organizacija i akademske zajednice u sprečavanju rodno zasnovanog nasilja nad ženama.

Mediji imaju važnu ulogu u informisanju i educiranju javnosti i važno je da budu partner institucija koje se bore protiv svih oblika nasilja i diskriminacije, poručila je novinarka Rubina Čengić na jučerašnjem panelu.

Činjenica jeste, kako je kazala Čengić, da u medijima postoji veliki broj izazova - od neznanja, nesnalaženja oko teških tema, poput rodno zasnovanog nasilja, koje su uvijek emotivno izazovne, te je važno da institucije pomognu novinarima i novinarkama u kvalitetnom izvještavanju. Dodala je da na medijske upite odgovori od institucija često kasne ili su nerazumljivi.

„Mislim da ljudi u institucijama koje se finansiraju iz budžeta, koje su zadužene da se bore protiv nasilja prema ženama, moraju pomoći novinarima i novinarkama da što bolje razumiju temu i što kvalitetnije izvještavaju kako bi žrtve nasilja bile osnažene, educirane, da znaju kako mogu da se zaštite i kome mogu da se obrate“, istakla je Čengić. 

„U posljednjih sedam godina je 57 žena ubijeno. To je strašno. Često one nisu znale šta da urade i kako da se zaštite i tu smo negdje i mi zakazali, ali i institucije koje su trebale da im pruže informacije kako da se zaštite“, istakla je.

Institucije nedovoljno otvorene prema medijima

Mediji između slučajeva nasilja i femicida malo izvještavaju o temi rodno zasnovanog nasilja, a jedan od razloga, kao što je rekla Čengić, jeste što su institucije prema medijima zatvorene.

„Tražite neke sagovornike, svima treba nekakvo odobrenje, traže vam pisana pitanja, pa vam pošalju komade iz zakona“, kazala je Čengić.

Podsjetila je na posljednji slučaj femicida koji se dogodio u Gradačcu te naglasila da javnost još ne zna šta se desilo sa osobama koje su privedene zbog toga što su u svojim objavama širili mržnju, davali podršku, veličali ubistvo i ubicu u Gradačcu.

„Mi ne znamo da li je neko kažnjen a nama treba informacija da li je neko kažnjen, da bismo sutra potencijalnim navijačima poručili: 'Ako navijaš, to će te koštati kazne zatvora, novca ili nečega drugog“, istakla je.

Edisa Demić, predsjednica Udruženja za edukaciju i razvoj „Dignitet“, na panelu posvećenom ulozi medija u sprečavanju rodno zasnovanog nasilja nad ženama istakla je da je u posljednje vrijeme femicid u porastu i da je skup koji se održao juče jedinstvena prilika da se svi udruže i da rade koordinirano kada je u pitanju eliminacija i prevencija nasilja nad ženama. Takođe, prema njenom mišljenju, mediji su, kako je izjavila, vjetar u leđa, jer vrlo često drže temu rodno zasnovanog nasilja u fokusu, navodeći primjer Enise Klepo, žene koju je pretukao Amir Džafić, vlasnik hotela Jablanica u kojem je bila zaposlena.

„Mediji su odradili nevjerovatnu stvar – od žrtve nasilja je postala heroj u društvu i to što je toliko medijski propraćeno pomoglo je da i zajednica i cijela BiH drugačije posmatraju i na rodno zasnovano nasilje, jer je u pitanju bilo i rodno zasnovano nasilje“, kazala je Demić.

Povećan broj prijava nasilja u porodici u BiH

Da je povećan broj prijava nasilja u porodici i da je veći broj zbrinjavanja u Sigurnu kuću naglasila je Gorica Ivić iz  Fondacije koja se zalaže za život žena i djece bez nasilja „Udružene žene Banjaluka“. Ona kaže da zvanični podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republika Srpska (MUP RS), za regiju Banjaluka, pokazuju da je za prvih šest mjeseci 2023. broj prijava za nasilje u porodici bio veći za 60 posto u odnosu na isti period 2022.

„Ako nemamo prijava, nećemo imati ni odgovor. Samim prijavama se alarmira cijeli sistem i to je važno da se svaka prijava nasilja shvati ozbiljno, da se svaka prijava nasilja evidentira i da se za svaku prijavu nasilja uradi procjena rizika“, izjavila je Ivić.

Femicidu prethodi nasilje koje se u većini slučajeva prijavljuje, te je vrlo važno, kako je naglasila Ivić, o tome govoriti.

Prateći sudske postupke primijetila je da novinari ne prate ročišta za nasilje u porodici iako većina nije zatvorena za javnost.

„Na jednom ročištu su bili mediji, a to je kad je žena ubila muškarca zato što je atraktivno. Razumijem da procesi dugo traju, znam da zahtijeva resurse, da medijima trebaju hitne, brze i precizne informacije šta se desilo, kolika je kazna, ali ta vrsta pritiska koji mediji mogu izvršiti svojim pojavljivanjem tamo, je vrlo važna“, naglasila je Ivić.

Greške novinara prilikom izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju

Novinari, izvještavajući o rodno zasnovanom nasilju i o femicidu, griješe, između ostalog, i zbog neznanja, brzine i nedostatka sagovornika, poručuje Rubina Čengić. Ona dodaje da u BiH djeluje Vijeće za štampu i online medije kojem se građani mogu obratiti i iznijeti primjedbu na određeni medijski sadržaj, a pored toga, postoji Kodeks, koji je, kako je rekla Čengić, puočan za novinare koji bi trebali djelovati na osnovu njega.

„Mi pravimo greške ali nismo svi isti. Većina nas se trudi da uči što više i sad nam trebaju i otvorena vrata. Mi u javnosti vidimo one koji loše urade svoj posao i onda bude 'svi su novinari isti'. Uz sve naše greške, ipak se većina nas trudi da radi što odgovornije i profesionalnije“, zaključila je Čengić.

U istraživanju „Unapređenje pravne i društvene matrice za sprečavanje femicida i rodno zasnovanog nasilja u BiH“, koji će biti dostupan na stranicama Dignitet i JaBiH EU, nalazi se sveobuhvatan prikaz manifestacije femicida, etimološkog i fenomenološkog razmatranja imena femicida. U istraživanju se između ostalog nalazi i pregled krivičnih zakonodavstava u Evropskoj uniji (EU), regiji i BiH relevantnih za procesuiranje femicida i preporuke kako zagovarati prevenciju femicida.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.