Utrka s brojkama

Utrka s brojkama

Utrka s brojkama

Mediji o COVID-19: Koji su brojevi bitniji?

Foto: Unsplash

Od petog marta kad su utvrđena prva dva slučaja zaraze virusom COVID-19 u BiH do danas, mediji u BiH pomno prate svaki novi slučaj infekcije. Izvještavaju o “prvim slučajevima” zaraženih i umrlih u oba entiteta, kantonima i gradovima, prate rast brojeva i dnevno objavljuju nove cifre. Mediji takođe u fokus stavljaju odluke, dogovore i nesporazume političara sa svih nivoa vlasti, koji su u posljednje vrijeme zasjenili utrku s brojevima.  

Čitaoci, međutim, ponekad ostaju uskraćeni za pouzdane informacije o drugim važnim brojkama: Koliko BiH ima laboratorija? Koliko ima bolničkih kreveta za žrtve zaraze, koliko je respiratora na raspolaganju, a koliko medicinskog osoblja?

Epidemija brojeva

Medijske kuće u BiH s velikom su pažnjom od početka širenja COVID-19 u BiH pratile razvoj epidemije, a najpažljivije - broj zaraženih osoba. Te informacije većina medija tretirala je kao udarne (“breaking news”) i više puta tokom svakog dana objavljivala podatke o broju zaraženih po entitetima, gradovima, i kantonima.

Novinari/ke do informacija o toku epidemije uglavnom dolaze putem konferencija za štampu i saopštenja za medije. U tekstu “COVID-19 u BiH: Kako doći do zvaničnih podataka?”, objavljenom na Media.ba 27. marta, navodi se da su na nivou RS informacije za novinare/ke dostupne na Facebook stranici Ministarstva zdravlja, na web stranici Ministarstva i putem press konferencija kojima novinari više ne moraju prisustvovati (Ministarstvo i Krizni štab RS su obezbijedili distribuciju materijala putem Wetransfer linka). U Federaciji BiH osim kantonalnih štabova informacije pristižu i od Federalne uprave Civilne zaštite, Federalnog Zavoda za javno zdravstvo i Kriznog štaba Ministarstva zdravstva FBiH. Nedavno su se na stranici Ministarstva civilnih poslova počeli objavljivati podaci i na nivou države.

Na uvodnoj stranici portala Klix.ba 30. marta u 16:30 čak šest vijesti govorilo je o brojevima zaraženih i umrlih od koronavirusa (ovo su naslovi: “U Čitluku novi slučaj zaraze koronavirusom, osoba povezana sa žarištem u Međugorju”; “Još jedan smrtni slučaj, u Tuzli preminula žena zaražena koronavirusom”; “U Španiji koronavirusom zaraženo 12.298 zdravstvenih radnika”; “U Italiji do sada preminuo 61 ljekar od zaraze koronavirusom”; “Preminuo je prvozaraženi koronavirusom u Mostaru”; “Još 13 pozitivnih na koronavirus iz šest gradova u Bosni i Hercegovini”). Klix.ba ima i posebnu sekciju stranice posvećenu epidemiji na kojoj se nalazi pregled brojeva zaraženih po gradovima, mapa “žarišta” i savjeti o ponašanju tokom epidemije.

Dnevni avaz je 30. marta u 17 sati na svojoj uvodnoj stranici imao takođe šest tekstova o brojevima zaraženih i umrlih (naslovi: “U Žepču dvije osobe testirane, jedna pozitivna”; “Srbija: Za 24 sata tri osobe preminule od koronavirusa, zaražene još 44”; “Deveta žrtva koronavirusa: U Tuzli preminula žena iz Brčkog”; “Svijet u borbi protiv koronavirusa: Više od 700.000 oboljelih, umrlih 34 hiljade”; “Novi slučaj u Čitluku”; “U Evropi od koronavirusa umrlo više od 25 hiljada ljudi”). Na web stranici Dnevnog avaza, osim toga, nalazi se i pregled broja zaraženih, umrlih i oporavljenih osoba koji se dnevno ažurira.

Skrinšot web stranice Dnevnog avaza 30. marta.

Ovi brojevi, zbog različitih nivoa vlasti koji ih prikupljaju i plasiraju, nisu uvijek bili konzistentni. U pomenutom tekstu “COVID-19 u BiH: Kako doći do zvaničnih podataka?” se, na primjer, navodi: “U utorak, 24. marta, na stranici FZZJZ-a pisalo je da je u BiH od COVID-19 preminula i druga osoba. Nakon toga su iz Zavoda novinarima rekli da je došlo do greške i da nije trebalo da objave taj podatak dok 100% ne budu sigurni da je uzrok smrti infekcija virusom COVID-19. Priznali su grešku, a istovremeno na stranici FUCZ, koja nije uvijek funkcionalna, je stajao podatak da je preminula jedna osoba.

Ne samo da mogu biti nepouzdane, nego brojke mogu otvoriti prostor za nagađanja o toku epidemije, smatra američki matematičar i statističar John Allen Paulos. U tekstu koji je američki news site “Business Insider” objavio 27. februara, Paulos navodi da neprestano medijsko praćenje povećanja brojeva zaraženih može biti štetno jer doprinosi kreiranju panike. “Mislim da je korisno imati širu perspektivu, viši nivo s kojeg bismo posmatrali brojeve.”

Na početku epidemije u BiH fokus medijske pažnje je bio na brojevima zaraženih, ali su mediji tokom širenja bolesti počeli pisati i o drugim aspektima epidemije. Među njima su najviše prostora zauzimale informacije o mjerama koje vlasti poduzimaju kako bi spriječile širenje novog koronavirusa, izjave i ponašanje političara tokom press konferencija, stanje broja nezaposlenih, te stanje bh. građana koji su ostali u drugim državama, kao i detalji o pojedinim slučajevima.

Na uvodnoj stranici Klix.ba 11. aprila u 17 sati nalazile su se dvije vijesti koje su govorile o brojevima zaraženih (“Srbija: Koronavirusom zaražen 441 zdravstveni radnik, potvrđeno 275 novih slučajeva”; “Blagi pad broja umrlih od koronavirusa u Velikoj Britaniji”). Na uvodnoj stranici Dnevnog avaza istog dana u isto vrijeme stajao je samo jedan naslov koji se ticao brojeva zaraženih (“UŽIVO / U Americi najviše umrlih od koronavirusa, Džonsonu sve bolje”). Ostale vijesti vezane za epidemiju govorile su najvećim dijelom o političkim pregovorima o finansiranju borbe protiv epidemije i epidemiološkim mjerama sprečavanja širenja virusa.

U odnosu na sam početak epidemije kad je bilo nejasno koliko je osoba testirano na prisustvo novog koronavirusa, mediji su počeli objavljivati i ove podatke. Mediji u BiH, međutim, često ne objavljuju ukupne podatke o broju testiranih, iako su oni djelimično dostupni na web stranicama Federalnog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS. Takođe, nedostaju detaljnije analize stanja u zdravstvenim ustanovama, informacije o broju dostupnih kreveta, i o radu zdravstvenih institucija.

“Moguće je da se usljed brzih zbivanja više insistira na formi vijesti a da ne ostaje puno prostora za duže forme koje bi odgovorile na (gore navedena) pitanja”, kaže novinar Mladen Lakić koji piše za fact-checking portal Raskrinkavanje, napominjući da pandemija utiče i na rad novinara/ka. “Svakako, treba imati na umu da duže priče sa analitičkim pristupom koje nude ‘širu’ sliku nisu jako zastupljene u domaćim medijima i mimo ovog stanja. Tu treba i naglasiti kompleksnost našeg sistema u kome se i u redovnim uslovima do ovih podataka ne dolazi brzo pa bi i to mogli biti mogući razlozi zašto imamo manjak odgovora na sva ova pitanja.”

Previše o umrlim, premalo o izliječenim

Od samog početka pandemije, mediji su više govorili o broju stradalih, nego o broju izliječenih. Podaci iz Italije, jedne od najpogođenijih zemalja širenjem bolesti, svakodnevno se objavljuju u domaćim medijima. Istina je da broj zaraženih i umrlih u Italiji ubrzano raste, ali raste i broj osoba koje su ozdravile. Na dan 28. mart, na primjer, ukupni broj smrtnih slučajeva u Italiji je dosegao broj veći od 10.000, ali je i ukupni broj izliječenih osoba prešao brojku od 12.000.

Skrinštot podataka za 28. mart u Italiji preuzet sa web stranice Ministarstva zdravlja Italije.

Prevod: situacija u Italiji na dan 28. marta 2020. u 18 sati - trenutno pozitivnih slučajeva 70.065; 10.023 osobe koje su preminule; 12.384 osobe koje su ozdravile.

Najveći dio domaćih medija tog dana je prenijelo samo prvu informaciju.

Skrinšot web stranice lista Oslobođenje.

“Možda je naglašavanje smrtnih slučajeva jedna vrsta dobrog odgovora svim onim - a posebno medijima - koji tvrdi da je COVID-19 tek “malo jači grip”. Sigurno da poražavajuće informacije o smrtnosti ipak utiču na ljude da paze na sve mjere prevencije”, kaže Lakić. “O drugim mogućim motivima, kao što su broj klikova, čitanost i slično, nezahvalno je govoriti bez konkretnih brojeva.”

Informacije o nekim bh. građanima/kama koje su ozdravile bile su predmet medijske pažnje, kao što je to, na primjer, slučaj tri osobe iz Zenice. Psihologinja i psihoterapeutkinja Dželila Mulić Čorbo za Media.ba kaže da je odgovornost medija da izvještavaju i o pozitivnim primjerima, jer pozitivnih primjera itekako ima. “Kako ljudi bolje prihvataju loše vijesti? Tako da im prvo damo nešto pozitivno, nešto što je ohrabrujuće i nešto što daje nadu. A s druge strane, isto tako nešto što daje informaciju da je ovaj virus prolazan i da od njega nećemo svi umrijeti.”

Mulić Čorbo smatra da neprekidno izvještavanje o brojevima zaraženih nije preporučljivo, ali da građani/ke sami trebaju balansirati potrebu da budu informisani i da očuvaju svoje mentalno zdravlje. “Ovo je jedan veliki izazov koji je postavljen ispred svih nas. Bitan je omjer između ljudske potrebe da budemo informisani, zato što nam to donekle daje osjećaj kontrole, a da, s druge strane, ne budemo preplavljeni sadržajima koji su dostupni na društvenim mrežama i medijima.”

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.