Sedmica u naslovnicama: Dogovor iz Laktaša

Sedmica u naslovnicama: Dogovor iz Laktaša

Sedmica u naslovnicama: Dogovor iz Laktaša

Dogovori oko Izbornog zakona i politički promašaj Plenkovića.

Foto: Infobiro

Dvije su teme dominirale naslovnicama bh. novina tokom sedmice: sastanak političkih lidera u Laktašima i posjeta zvaničnika iz Evropske unije (EU) Bosni i Hercegovini (BiH).

Naslovnice vikend izdanja Dnevnog avaza, Nezavisnih novina i Glasa Srpske otvorene su vijestima o dogovoru iz Laktaša. Novinari Dnevnog avaza imali su sve pojedinosti – šta su to dogovorili ali i nisu potpisali predstavnici SNSD-a, HDZ-a, Naše stranke, SDP-a i NiP-a. Iako za uredništva Oslobođenja i Dnevnog lista sastanak u Laktašima nije bila vijest za naslovnice, tokom cijele sedmice detalji dogovora su bili tema u svim bh. novinama.

Prema medijskim izvještajima, razgovarano je o temama koje predstavljaju političke probleme ove zemlje već dugi niz godina. Kako je to u izjavi za Nezavisne novine rekao lider HDZ-a Dragan Čović: „na dnevnom redu smo imali puno tema a sve su bile u funkciji našeg statusa kada su u pitanju europske integracije s ciljem da ispunimo svih 14 uslova koje su postavili pred nas.“

Od svih tema o kojima je razgovarano u Laktašima – Zakon o Sudu BiH, raspodjela sredstava od prikupljenjih akciza, budžet BiH – dogovori oko Izbornog zakona su medijima bili najzanimljiviji. Predviđene su promjene na način da se uvodi cenzus za političke partije (4% za lokalne i 5% za opšte izbore), tehničko unapređenje izbornog procesa, kažnjavanje onih koji ne izlaze na izbore i ono ključno – način izbora članova Predsjedništva BiH.

Promjena koja se odnosi na obavezno glasanje direktno bi uticala na građane BiH. Za neizlazak na izbore, ako se ovaj prijedlog usvoji, biće predviđena novčana kazna. U anketi Nezavisnih novina koja je urađena na ulicama Banje Luke, od sedam anketiranih građana pet njih je podržalo ideju kažnjavanja građana. U analizama o onome što je dogovoreno u Laktašima, novinari i politički analitičari smatraju da neće biti konkretnih rezultata kao što ih nije bilo od „Aprilskog paketa“ od „Prudskog sporazuma“ .

Ključna tačka spoticanja jeste izbor članova Predsjedništva BiH. Stav HDZ-a je sasvim jasan: Hrvati treba da biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Izazov koji stoji pred političkim liderima je veliki, a ako se ne dogovore, izmjene će, vjerovatno, nametnuti visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt i to je vjerovatno samo u domenu tehničkog unapređenja izbornog procesa. 

Rok koji stoji pred političarima je kratak: jedni kažu kraj februara, a drugi maj, kada bi Centralna izborna komisija trebala proglasiti datum izbora.

Nakon sastanka u Laktašima i desetinama napisanih tekstova i analiza o ovoj temi – građani BiH mogu biti sigurni da ne postoji istinska volja u progres ove zemlje.  

Usvojite reforme - vrijeme prolazi

Usvojite zakone, vrijeme vam prolazi – ključna je poruka još jedne posjete evropskih zvaničnika BiH. Delegaciju iz Evropske unije (EU) su činili: Ursula von der Leyen, Mark Rutte i Andrej Plenković. Za širenje optimizma uoči dolaska EU delegacije u BiH su bili zaduženi mediji iz Sarajeva. Dnevni avaz je posjete najavio naslovnicom: „BiH će otvoriti pregovore u martu“.

U intervju za ovu novinu, optimističan je bio ministar pravde BiH Davor Bunoza: „Moja očekivanja su da će BiH dobiti zeleno svijetlo za otvaranje pregovora jer smo, uprkos, političkim neslaganjima ipak napravili vidljive pomake.“ Optimističan je bio i ambasador EU u BiH Johann Sattler u razgovoru sa urednicom Oslobođenja Vildanom Selimbegović. Ambasador Sattler je poručio: „Vrata EU su otvorena, sada je sve na BiH“. 

Mediji nisu propustili priliku da se pozabave političkim promašajem hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji je odbio da dođe u Predsjedništvo BiH kako se ne bi susreo sa članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem. Za uredništvo Glasa Srpske je to bio i najvažniji detalj posjete koji je objavljen na naslovnici: „Hrvatski šamar Komšiću odjekuje evropskim putem“.

Dan poslije razgovora i odlaska delegacije, na naslovnicama bh.novina su se pojavili novi-stari zaključci. BiH se neće „progladati kroz prste“ – morate da uradite „domaći zadatak“. Uredništvo Dnevnog lista je posjetu sumiralo u jednoj rečenici: “Nema nikakvih prečica ili suštinski rezultati ili nastavak propadanja“.  

Da nema mjesta velikom optimizmu, vidljivo je iz teksta Dnevnog lista kroz izjavu Marka Ruttea, holandskog premijera: „.. Nema nikakvih prečica. Moramo biti apsolutno sigurni da BiH ostvaruje rezultate u oblasti vladavine prava, organizaciji izbornog procesa, sprečavanje sukoba interesa, sporazum sa Frontexom. Jako je mnogo posla u narednih šest sedmica ukoliko želimo da u martu imamo otvaranje pregovora. U ovom trenutku, ja za to nisam spreman ali me dužnosnici iz BiH uvjeravaju da će se reforme dogoditi”. 

Po svemu sudeći optimizam dužnosnika nije utemeljen ni u čemu osim da će BiH dobiti datum pregovora a da ništa ne uradi na planu reformi. To sigurno nije nadolazeći mart.

Uspješni visokoobrazovani građani u BiH rijetko dobijaju prostor na naslovnica. Lemana Spahić je svoje mjesto dobila na subotnjoj naslovnici Nezavisnih novina. Lemana je jedna od najmlađih doktorica nauka u BiH. Dvadeset i sedam joj je godina i njezina oblast istrživanja su genetika i bioinžinjering.  U razgovoru za Nezavisne novine kaže: „Veliki sam perfekcionista, tako da sam sva tri ciklusa studija završila sa prosjekom (10) deset. Naučila sam da se trudom i predanim radom mogu postići svi ciljevi“.

Uz poruke holandskog premijera Marka Ruttea, političkim liderima u BiH bi svakako dobrodošli i Lemanini savjetu da se trudom i predanim radom ciljevi mogu postići.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.