Tokom 2025. godine medijska sloboda i sigurnost novinara i novinarki u zemljama Zapadnog Balkana ostali pod ozbiljnim i dugotrajnim pritiskom.

foto: Unsplash

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, SafeJournalists mreža podsjeća da su sloboda izražavanja i pravo javnosti da bude informisana temeljna ljudska prava, bez kojih nema demokratskog društva. Mreža ukazuje kako su tokom 2025. godine medijska sloboda i sigurnost novinara i novinarki u zemljama Zapadnog Balkana ostali pod ozbiljnim i dugotrajnim pritiskom.

 Iako su medijska tržišta u većini država formalno pluralistička, stvarni prostor za nezavisno novinarstvo sužava se zbog čvrstih sprega politike, biznisa i medija, ekonomske nesigurnosti redakcija i sve izraženijih pokušaja uticaja na uređivačku autonomiju. Ovakvo okruženje slabi ulogu medija kao demokratskog korektiva i povećava rizik od autocenzure.

Istovremeno, u čitavoj regiji zabilježen je zabrinjavajući kontinuitet napada, prijetnji i pritisaka na novinare, od fizičkih incidenata na terenu do ozbiljnog online uznemiravanja, naročito usmjerenog na novinarke, dok institucionalni odgovori često ostaju spori, nedovoljni ili bez jasnog sudskog epiloga. Dodatnu zabrinutost izazivaju pravna neizvjesnost, nedovoljna zaštita od SLAPP tužbi i zastarjeli ili problematični normativni okviri, kao i krize upravljanja i finansiranja javnih servisa u pojedinim državama.

SafeJournalists mreža upozorava da bez dosljedne političke volje, efikasne institucionalne zaštite i strukturne podrške održivim i nezavisnim medijima, ovi trendovi nastavljaju da ugrožavaju temelje slobode izražavanja i demokratskih standarda u regiji.

Pregled stanja u regiji prenosimo navodeći države po abecednom redu.

Albanija – čvrsta sprega medija, politike i biznisa

U 2025. godini, medijsko okruženje u Albaniji ostalo je u formalnom smislu pluralističko, ali ograničeno čvrstom spregom medija, politike i biznisa, u kojoj veliki mediji funkcionišu manje kao nezavisni „psi čuvari“, a više kao akteri ugrađeni u moćne interesne strukture. Zbog toga je uloga novinarstva kao nezavisnog demokratskog zaštitnog mehanizma oslabljena. Jedan od događaja koji najviše brinu ove godine bila je proizvoljna i netransparentna blokada Focus Media Group/News24, sprovedena kroz državne strukture bez jasnog postupka i procesnih garancija, što je ozbiljno poremetilo rad novinara i otvorilo pitanja institucionalne odgovornosti. Istovremeno, odluka Ustavnog suda u slučaju Eltona Qyna, koja potvrđuje nepovredivost zaštite novinarskih izvora, označila je važnu ustavnu garanciju. Platforma EU–Savjeta Evrope za strukturirani dijalog o medijima otvorila je vrijedan forum za razgovor o reformama u pristupu informacijama, radnim pravima i sigurnosti novinara, iako suštinski napredak zavisi od političke volje da se reforme guraju naprijed, a njihov efekt se još ne osjeća u redakcijama. Nacrt Krivičnog zakonika, koji zadržava krivičnu klevetu i uvodi nejasna krivična djela povezana sa govorom, izazvao je značajnu zabrinutost u pogledu usklađenosti Albanije sa članom 10 EKLJP i obavezama u procesu pristupanja EU. Prema SafeJournalists mreži, u 2025. godini zabilježeno je 40 incidenata, uključujući fizičke napade, ozbiljne prijetnje i rasprostranjeno online uznemiravanje, što pokazuje trajnu ranjivost uprkos novouspostavljenim policijskim i tužilačkim kontakt-tačkama. RTSH, javni servis, suočio se sa zasebnom i ozbiljnom upravljačkom i finansijskom krizom koja je dodatno potkopala njegovu ulogu. U međuvremenu, širi informativni prostor i dalje je bio obilježen izazovima za medijski integritet, uključujući uticaj neodgovornih aktera i koordinisane kampanje blaćenja, a jednogodišnja, širom zemlje uvedena zabrana TikToka otvorila je važna pitanja proporcionalnosti i digitalnih prava. Sveukupno, 2025. je pokazala medijski sektor pod trajnim strukturnim pritiskom, u kojem pravna neizvjesnost, institucionalne slabosti i ukorijenjeni interesi nastavljaju da ugrožavaju uslove za slobodno i nezavisno novinarstvo.

Bosna i Hercegovina – porast prijetnji, zastrašivanja, online uznemiravanja…

U Bosni i Hercegovini, novinari i novinarke se suočavaju sa sve širim spektrom rizika: bilježi se porast prijetnji, zastrašivanja, online uznemiravanja, SLAPP tužbi i fizičkih napada. Iako je medijsko okruženje u 2025. godini ostalo formalno pluralističko, sa desetinama TV kanala, stotinama radio stanica, štampanim izdanjima i informativnim portalima, takva brojnost medija ne znači i stvarni pluralizam. Veliki broj medija je ekonomski krhak i snažno pod uticajem političkih ili poslovnih interesa. Nezavisno i istraživačko novinarstvo je pod ozbiljnim pritiskom. U 2025. godini obustava podrške USAID-a ostavila je desetine novinara i medijskih radnika bez posla, dok su mnogi mediji bili prinuđeni da drastično smanje obim rada. Ovaj finansijski šok dodatno je pojačan iznenadnim gašenjem Al Jazeere Balkans u julu, što je više od 200 novinara i medijskih radnika ostavilo u neizvjesnosti. Prema podacima Reportera bez granica (RSF), BiH je pala na 86. mjesto na Svjetskom indeksu slobode medija za 2025. godinu, što je pad od pet pozicija u odnosu na 2024. Ovaj pad odražava sve neprijateljskije okruženje za nezavisno novinarstvo, posebno pod pritiskom političkih i ekonomskih ograničenja i rastućih prijetnji održivosti medija.

Jedan od najalarmantnijih događaja u 2025. godini jeste gotovo kolaps državnog javnog servisa BHRT. U decembru je široka koalicija domaćih i međunarodnih medijskih organizacija i javnih emitera upozorila da bi gašenje BHRT-a predstavljalo ne samo krizu medijskog sektora, već i ozbiljnu prijetnju državnom i regionalnom informacionom sistemu i stabilnosti. U svom izvještaju o BiH za 2025. godinu, Evropska komisija je zaključila da nije bilo napretka u osiguranju slobode izražavanja, slobode medija i zaštite novinara, i ukazala na pogoršanje finansijskog položaja javnih emitera. Zvaničnici EU upozorili su da zemlja koja teži članstvu u EU ne može sebi da priušti gubitak javnog servisa, pozivajući bosanskohercegovačke vlasti da hitno djeluju kako bi spasle BHRT.

Prema bazi podataka SafeJournalists mreže, u 2025. godini do sada su zabilježena ukupno 34 incidenta usmjerena protiv novinara i medijskih kuća u Bosni i Hercegovini. Verbalne prijetnje, uznemiravanje i politički pritisci čine veliki dio ovih slučajeva. Novinari su bili direktne mete visokih javnih funkcionera, bez institucionalnog epiloga. Neki incidenti uključivali su teže oblike ugrožavanja, među njima i fizičke napade, od kojih je jedan doveo do krivične osude u 2025. Značajan dio slučajeva ostaje samo djelomično istražen, uz spore institucionalne reakcije, nepoznate počinioce ili nejasne tužilačke korake.

Crna Gora – osim prijetnji, i fizički napadi

U 2025. godini, zaključno sa 10. decembrom, Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi SafeJournalism zabilježio 28 slučajeva – 16 u kojima su žrtve bile novinarke, pet u kojima su žrtve bili novinari i sedam koji su se odnosili na grupe novinara ili medijske organizacije. Ova cifra odgovara najvišim godišnjim ukupnim brojevima zabilježenim otkako SMCG evidentira napade; i 2022. i 2021. godine SMCG je takođe registrovao 28 slučajeva.

Tokom 2025. godine crnogorski novinari i novinarke bili su žrtve implicitnih ili eksplicitnih prijetnji po život i fizičku sigurnost u devet odvojenih incidenata. Pored toga, u četiri slučaja novinari su bili verbalne mete visokih zvaničnika. Najnoviji takav slučaj odnosio se na Milku Tadić Mijović, urednicu Centra za istraživačko novinarstvo, koja je bila meta seksističke objave na Instagramu predsjednika Opštine Pljevlja. Među zvaničnicima koji su pretili medijima nalaze se Boris Bogdanović i Momčilo Leković iz Demokratske Crne Gore, poslanik Vladimir Dobričanin iz Ujedinjene Crne Gore i supruga gradonačelnika Podgorice, Saše Mujovića.

Posebno zabrinjava i činjenica da baza SafeJournalism bilježi i fizički napad na novinare: u avgustu, tokom uklanjanja spomenika četničkom komandantu i osuđenom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro kod Berana, nekoliko desetina prisutnih napalo je fotoreportere Borisa Pejovića (Vijesti) i Steva Vasiljevića (Pobjeda). Takođe je značajno da je novinar Vijesti Nikola Saveljić u decembru verbalno napadnut – konkretno „upozoren“ da ne postavlja „provokativna pitanja“ kako ne bi „loše završio“, nakon što je poslanik Milan Knežević neprimjereno komentarisao njegovo pitanje. Ovi događaji opravdano otvaraju zabrinutost o tome koliko su medijski radnici sigurni dok rade na terenu u Crnoj Gori.

Ni online sfera nije bolja: naročito novinarke svakodnevno dobijaju prijetnje putem društvenih mreža i emailom. Reporterka Vijesti Jelena Jovanović je u više navrata bila izložena uvredama i prijetnjama smrću sa različitih naloga na društvenim mrežama; Danica Nikolić, urednica M portala, više puta je dobijala prijetnje emailom; a Itana Kaluđerović sa Televizije E dobijala je prijetnje na svom privatnom Facebook nalogu. Ohrabrujuće je, međutim, to što je u slučaju Kaluđerović počinilac osuđen na prvom ročištu i dobio kaznu od devet mjeseci zatvora za teži oblik krivičnog djela „Ugrožavanje sigurnosti“, djela koje predviđa strože kazne kada su mete medijski radnici i koje je u Krivični zakonik uvedeno 2022. na inicijativu TUMM-a i Akcije za ljudska prava. Ovo je peta presuda crnogorskih sudova u 2025. godini u slučajevima u kojima su novinari bili žrtve, a ujedno i među prvim presudama za teži oblik ovog djela.

Hrvatska – nastavak pogoršanja sigurnosnih uslova u profesiji

U 2025. godini Hrvatsko novinarsko društvo zabilježilo je 27 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare, što potvrđuje nastavak pogoršanja sigurnosnih uslova u profesiji. Prema Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica (RSF) za 2025, Hrvatska je po prvi put svrstana u kategoriju „teška situacija“, nakon pada od 12 mjesta na 60. poziciju. RSF upozorava da, pored fizičkih napada, duboka ekonomska krhkost medija predstavlja jednu od ključnih briga.

Misija Media Freedom Rapid Response u junu 2025. dodatno je ukazala na nekoliko strukturnih slabosti: političke i verbalne pritiske na novinare, zastarjelo medijsko zakonodavstvo, ranjivost medija na SLAPP tužbe i nedovoljnu institucionalnu zaštitu. Pored ovih nalaza, domaći i međunarodni akteri ukazuju na niz sistemskih problema koji produbljuju krizu medijskih sloboda: ekonomsku nesigurnost medija obilježenu padom prihoda od oglašavanja i nestabilnim finansiranjem; pravne i institucionalne nedostatke poput zastarjelih medijskih zakona, izostanka zaštite od SLAPP tužbi, netransparentnog vlasništva i problematičnog javnog finansiranja; političke pritiske na javne i privatne medije, uključujući manipulisanje uređivačkom politikom i česte verbalne napade na novinare; spor i nedovoljan napredak u primjeni evropskih standarda, uključujući EMFA; kao i kontinuirane incidente napada, prijetnji i sudskih postupaka koji dodatno destabilizuju novinarski rad.

Zajedno, ovi faktori ukazuju na značajno sužavanje prostora za slobodno i nezavisno novinarstvo u Hrvatskoj.

Kosovo – značajno pogoršanje slobode medija

Na Kosovu je sloboda medija značajno pogoršana tokom 2025. godine, napete izborne godine koja je pojačala politički pritisak na nezavisno novinarstvo. Kosovo je palo na 99. mjesto u svetu na Indeksu slobode medija, što je najniža pozicija do sada, i odražava zabrinjavajući pad medijske nezavisnosti i mehanizama zaštite. Tokom godine novinari su se suočavali sa pojačanim zastrašivanjem, uključujući 65 zabilježenih slučajeva napada i pritisaka, od kojih je samo mali broj prijavljen nadležnim organima, dok je preostale dokumentovalo isključivo Udruženje novinara Kosova. Uprkos ovim incidentima, samo dva slučaja su završena osuđujućim presudama, dok je ogromna većina ostala u toku ili bez pravnog epiloga, što ukazuje na kontinuiranu nekažnjivost počinilaca i slab institucionalni odgovor. Posmatračka misija EU za izbore primijetila je da su mediji tokom parlamentarnih izbora bili izloženi sistematskom političkom pritisku, uz optužbe za pristranost, agresivnu retoriku političkih aktera i sužavanje prostora za pluralističku debatu. Veliku zabrinutost izazvao je i pokušaj restrukturiranja medijske regulacije: Zakon o Nezavisnoj komisiji za medije iz 2024. godine bio je široko kritikovan kao prijetnja nezavisnosti medija pre nego što ga je Ustavni sud poništio sredinom 2025 — epizoda koja je pokazala institucionalnu spremnost da se proširi politička kontrola nad medijskim pejzažom. U međuvremenu, politički i ekonomski pritisci nastavili su da podrivaju uredničku autonomiju, posebno u medijima koji zavise od finansijskih struktura povezanih sa državom. Najnovija procjena Evropske komisije naglasila je kontinuirano nazadovanje u slobodi izražavanja, ekonomske i političke pritiske na nezavisne medije i ograničenu efikasnost regulatornih tijela u zaštiti novinarskog integriteta, uz poruku da napadi i pritisci na novinare na Kosovu moraju biti shvaćeni kao direktan izazov demokratskim standardima i temeljnim pravima.

Sjeverna Makedonija – sve složenije i krhkije medijsko okruženje

U 2025. godini situacija u pogledu slobode medija i sigurnosti novinara u Sjevernoj Makedoniji predstavlja podijeljenu sliku: formalni napredak i pozitivne zakonske promjene s jedne strane, te značajni strukturni izazovi i stagnaciju u praksi s druge. Iako zemlja i dalje relativno dobro stoji na skali slobode medija, pad na 42. mjesto na Indeksu Reportera bez granica, za šest pozicija niže nego 2024. godine, odražava realnost sve složenijeg i krhkijeg medijskog okruženja. U pravnom okviru posljednjih godina država je usvojila nekoliko važnih reformi jačanjem odredbi Zakona o građanskoj odgovornosti za klevetu i Krivičnog zakonika, čime su prošireni mehanizmi zaštite za novinare.

Ipak, sistemske slabosti opstaju: sudska praksa ostaje neujednačena, političko oglašavanje i dalje predstavlja rizik od uticaja na uređivačke politike, a kampanje finansirane iz državnih sredstava u privatnim medijima ponovo su uvedene 2024. godine, uprkos upozorenjima Udruženja novinara Makedonije (UNM), koje izaziva zabrinutost zbog nezavisnosti medija. Mehanizmi podrške medijskom pluralizmu u skladu sa evropskim standardima i dalje izostaju, a UNM nastavlja da poziva na punu primjenu evropskih preporuka o zaštiti od SLAPP tužbi, sigurnosti novinara i modernizaciji zakonodavstva o autorskim pravima. Socioekonomske ranjivosti dodatno podrivaju medijski pejzaž: većina novinara zarađuje ispod nacionalnog prosjeka, a medijski radnici su u još nepovoljnijem položaju. Nedostatak mladih profesionalaca, niske zarade i manjak tehničkog i produkcionog kadra, posebno u javnom servisu MRTV, ozbiljno ugrožavaju kvalitet i održivost novinarstva. Bez značajnih ulaganja u profesionalni razvoj, fer naknade i jasne radne standarde, rizik od odliva talenata i autocenzure ostaje visok. U pogledu sigurnosti, iako su fizički napadi u 2025. godini bili rjeđi, digitalne prijetnje, govor mržnje i političko etiketiranje ostaju dominantni izvori pritiska, naročito na društvenim mrežama. Istrage napada su spore i rijetko dovode do odgovornosti, dok noviji slučajevi, poput paljenja vozila novinara, ostaju nerešeni, te produbljuju osjećaj nekažnjivosti. Uprkos poboljšanoj saradnji između UNM-a, Ministarstva unutrašnjih poslova i Tužilaštva kroz imenovane kontakt tačke, SLAPP tužbe i dalje predstavljaju ozbiljan alat zastrašivanja. Rastući trend SLAPP tužbi u Makedoniji je zabrinjavajući. Sveukupno, 2025. godina odražava ambivalentnu stvarnost makedonskog medijskog sektora koji formalno napreduje, ali je suštinski ranjiv, sa jasnom potrebom za dosljednom institucionalnom zaštitom, strukturnom podrškom i iskrenom političkom voljom da se ojača slobodno i nezavisno novinarstvo.

Srbija – prva u Evropi po riziku na novinare

Nezavisno udruženje novinara Srbije je, u okviru SafeJournalists mreže, zabilježilo 275 slučajeva u 2025. godini, među kojima 109 fizičkih napada i 100 prijetnji smrću, dok međunarodne platforme poput Mapping Media Freedom bilježe 167 slučajeva u istom periodu, što Srbiju svrstava na prvo mjesto u Evropi po riziku za novinare, ispred Ukrajine. Verbalni napadi najviših državnih funkcionera i poslanika vladajuće većine postali su sistematski, stvarajući atmosferu linča u kojoj se nezavisni mediji i kritički novinari targetiraju kao „izdajnici“, „strani plaćenici“ ili čak „teroristi“. Tokom novembra 2025. godine Slavko Ćuruvija fondacija zabilježila je najmanje 154 slučaja verbalnih napada na kritičke novinare i medije u Srbiji, koje su počinili 36 visokih državnih zvaničnika i narodnih zastupnika. A samo u oktobru 2025. zabilježeno je najmanje 163 takva napada od strane 22 osobe. Posebno zabrinjava što policija sve češće postaje izvor rizika: prema zvaničnim podacima tužilaštva, 2024. je zabilježeno 64 slučaja ugrožavanja bezbjednosti novinara, od čega u 34 policija nije postupila po nalozima tužilaštva, dok je između marta i decembra 2025. zabilježeno 75 situacija u kojima su službenici policije direktno primijenili silu i nasilje nad jasno obilježenim novinarima i pasivno posmatrali napade drugih lica na novinare ili odbili da zaštite novinare kada su im se oni obraćali. Posebno brine što policija odbija da prihvati odgovornost za preduzete napade i nepostupanje prema novinarima, pa se ovakvi incidenti veoma teško procesuiraju. Do kraja oktobra 2025. u tužilaštvima u Srbiji zabilježeno je ukupno 98 slučajeva, a osuđujuća presuda donesena je u samo u jednom predmetu, što umnogome utiče na to da ne postoji odvraćajući efekt po počinioce. Problemi u saradnji javnih tužilaštava i policije su veoma vidljivi, a postupci prikupljanja informacija i dokaza o prijetnjama i napadima na novinare posebno od strane nadležnih službenika policije idu veoma teško. Ovo je najveći broj incidenata zabilježenih u jednoj godini od 2016. godine od kada tužilaštva vode svoje baze podataka napada i prijetnji upućenih novinarima.

Istovremeno, rad novinara obilježavaju prekarnost i pravni pritisci, najmanje 20 otkaza ili disciplinskih mjera u 2025. godini izrečeno je novinarima koji su odbili političku zloupotrebu redakcija, posebno u medijima u vlasništvu državne kompanije Telekom i javnim servisima. SLAPP tužbe od strane javnih funkcionera i moćnika i pojavljivanje špijunskog softvera na telefonima novinara koji su instalirani od strane državnih organa uvode nove nivoe zastrašivanja. Najnoviji izvještaj Evropske komisije jasno konstatuje dalje nazadovanje Srbije u oblasti slobode medija, uz trajne političke i ekonomske pritiske na nezavisne medije, izostanak napretka u zaštiti novinara i ozbiljne sumnje u nezavisnost i efikasnost regulatornih tijela, što sve zajedno pokazuje da se napadi na novinare moraju posmatrati kao napad slobodu izražavanja i slobodu medija, i samu suštinu ljudskih prava i demokratije.

SafeJournalists mrežu čine: Hrvatsko novinarsko društvo, Udruženje novinara Kosova Udruženje novinara Sjeverne Makedonije, Udruženje BH novinari, Nezavisno udruženje novinara Srbije i Sindikat medija Crne Gore.

Izvor: SafeJournalists

___