U vrijeme Radio Sarajeva se 'podrazumijevalo kako su odanost kući i predanost poslu s kapacitetima koje je svatko pojedinačno imao bili nedvojbeni', kaže Ranko Mavrak.

foto: Ilustracija

„Smrt fašizmu – sloboda narodu! Ovdje slobodno Radio Sarajevo“, čulo se četiri dana po oslobođenju Sarajeva od okupatora. Tog 10. aprila 1945. godine pokrenuta je jedna medijska kuća, koja je svojim informativnim i kulturnim programom, muzičkom produkcijom, inovativnim rješenjima ubrzo, pogotovo pokretanjem televizijskog programa, postalo najvažnija medijska kuća u Bosni i Hercegovini.

Pod imenom Radio Sarajevo, ta je medijska kuća postojala do rata, odnosno do 10. maja 1992. godine kada je, kao Radio Bosne i Hercegovine, postao dio novog javnog servisa s novim imenom. Danas se, nasljednikom i baštinikom tradicije, profesionalizma i misije Radiotelevizije Sarajevo smatra BHRT (Radiotelevizija Bosne i Hercegovine), javni servis koji  80. rođendan obilježava cijele godine i glas koji, bez obzira na sve izazove, i dalje traje.

Tim povodom, uz podsjećanje na priče iz monografije Radio Sarajevo koju je prije 10 godina izdao Mediacentar, donosimo nekoliko intervjua s osobama koje su obilježile jedan trenutak historije te medijske kuće.

'Odanost kući i predanost poslu bili su nedvojbeni'

„Rat je 1992. godine neočekivano stavio točku ne samo na Treći program nego i na Radio Sarajevo, koje je preimenovano u Radio Bosne i Hercegovine, a kojemu sam se i ja po automatizmu pridružio kako bih tamo nastavio karijeru i to ratnog novinara o čemu nisam nikada ni sanjao“.

Zapisao je to u svom sjećanju, priređenom za monografiju Radio Sarajevo i naslovljenom sa „Moja dva svijeta Radio Sarajeva“, nekadašnji novinar te medijske kuće Ranko Mavrak. Kao i gotovo svi autori i autorice, i on je o svojim bivšim kolegama pisao vrlo lijepo, pa se postavlja pitanje je li samo riječ o jednom lijepom sjećanju na drage ljude ili su to doista profesionalne lekcije koje ste naučili za cijelu karijeru.

„Kao i u svakom drugom poslu i u novinarskom nalazite različite ljude. Po naravi dobre ili manje dobre, vrhunski ili skromno obrazovane, kompetentne ili one koji su 'zalutali' u profesiju, no tada se podrazumijevalo kako su odanost kući i predanost poslu s kapacitetima koje je svatko pojedinačno imao bili nedvojbeni“, odgovara Mavrak.

Podsjećajući kako je tadašnja Radiotelevizija Sarajevo zapravo bio „veliki sistem koji je u sebi na neki način sadržavao sve ono što u današnjem svijetu vidimo kroz masu stvarnih ili lažnih medija“. „No, za razliku od današnjeg vremena, profesionalni i pristojni pristup temeljen na činjenicama i, ako baš hoćete, zdravom razumu i elementarnom kućnom odgoju se podrazumijevao. I svi ljudi u tadašnjoj RTV Sarajevo s kojima sam ja surađivao to su poštovali“.

„Mogli smo se i posvađati, razmijeniti po koju tešku riječ, no kada je riječ o programu kojega smo proizvodili uvijek su u pitanju bili argumentacija i činjenice. Kada to postane temeljem komunikacije, onda se svi problemi mogu lako riješiti“, kaže Mavrak.

„Napredak tehnologije doveo nas je u svijet koji je u vrijeme kada je moja generacija pravila prve novinarske korake bio znanstvena fantastika“, nastavlja Mavrak. „Biti novinar u tom 'preddigitalnom dobu' bio je težak i mukotrpan posao traganja za činjenicama i sugovornicima jer je klasični telefon bio jedino 'pomoćno' sredstvo. A u ratu smo ostali i bez toga, pa smo ipak stvarali program i probijali se kroz fizički nametnute blokade“.

Ističe kako su to ipak tehnička pitanja, ali i napominje kako „jedno od temeljnih pravila novinarstva ostaje da je izravna komunikacija nezamjenjiva“. „Sugovornika morate pogledati u oči, analizirati njegove odgovore i kroz geste, izravno ga suočiti s protuargumentima. Tek nakon toga moći ćete procijeniti koliko je iskren i o kakvoj je osobi riječ“.

U tom kontekstu slikovito je opisao stisak ruke genija (Bogdana Bogdanovića, velikog arhitekta i bivšeg gradonačelnika Beograda) i stisak ruke zločinca (Radovana Karadžića, u to vrijeme predsjednika Srpske demokratske stranke).

„U donošenju zaključka doista može pomoći i obični stisak ruke. Veliki umjetnik, kakav je bio Bogdan Bogdanović, na taj vam način može uliti povjerenje […] kada vas kao sugovornika kojeg prvi put vidi dočeka kao da ste mu najbolji prijatelj, odmah pokaže da nema što skrivati. 'Uglađeni' kandidati za ratne zločince ponašat će se na potpuno suprotni način pokušavajući svim sredstvima prikriti svoje prave nakane“, kaže Mavrak.

'Zagazili smo u glib multipliciranog jednoumlja'

Kao novinaru kojem je važno bilo znati da je, kako ističe, „drugima prenio 'riječi pametnog čovjeka koje u teškim vremenima zaguši buka jednoumlja“, Mavrak danas primjećuje kako je „ironično to što smo iz jednog okvira nakon svih ratova i tolikih mrtvih, čija su tijela trebala popločati put u neki savršeni demokratski svijet, samo zagazili u glib multipliciranog jednoumlja“.

„Kao u Krležinim Zastavama promijenila su se znakovlja, prvoborci nekih bitaka iz prošlosti sada ih i ne spominju i natječu se u samohvali i veličanju aktualnih postignuća, nude se za titule nenadmašnih ratnika za narodno-nacionalne interese i opći procvat i napredak“, konstatira Mavrak. „To vjerojatno i jeste realnost u njihovu osobnom i klijentelističkom svijetu, no nema baš nikakvog dodira sa stvarnošću u kojoj žive oni za čije interese navodno skrbe“.

Podsjećajući na opis „majstor praznoslovlja i koristoljublja“, kako je jednog lokalnog političara ocijenio, po njegovom sudu, najveći živi bosanskohercegovački književnik Ivan Lovrenović, Mavrak ističe kako je „najgore od svega što svaka kritika na račun takvih, koje je Lovrenović maestralno portretirao, pretvara ili u smrtnog neprijatelja ili u izdajnika“.

„Ta je prijetnja danas upućena posebice novinarima od kojih se uglavnom očekuje da se bave propagandom. Takav mentalni gulag samo je replika onih stvarnih sibirskih i golootočkih logora. A poruka kreatora i čuvara tih suvremenih logora je: ili ušutite ili otiđite – ovo više nije vaša zemlja“, zaključuje Mavrak.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.