Podrška medija važna za promociju sporta

Sportsko novinarstvo u vrijeme pandemije

Podrška medija važna za promociju sporta

Mediji mogu pomoći u promicanju pozitivnih vrijednosti i uzora i tako privući mlade ljude da se počnu baviti sportom.

Foto/video: Jasmin Hrnjica

Dok je sport na čekanju, sportski novinari nalaze načine da izvještavaju kroz priče o prilagodbama u treninzima, otkazivanju sportskih događaja globalno, ali i podsjećanjima na važne sportske priče iz prošlosti. Olimpijske igre, fudbalske lige, brojna takmičenja, kupovi i sportski nastupi otkazani su zbog pandemije novog koronavirusa, ali sportisti u izolaciji i dalje nalaze načine da održe dobru formu kako bi se što bolje pripremili za nove uspjehe.

Iskoristili smo ovo vrijeme da pitamo novinare i sportiste u Bosni i Hercegovini kakva je uloga medija u promociji sporta – gdje su prednosti a gdje nedostaci.

Najviše o fudbalu

U bh. medijima se najviše izvještava o fudbalu i košarci, kažu novinari, a i dalje je nedovoljno prostora dato za afirmaciju drugih sportova. Sportski uspjesi najčešći su razlog za medijske izvještaje, a generalno je fudbal najzastupljeniji u sportskim temama.

U digitalom arhivu štampe Infobiro na hiljade je članaka o sportu, a najviše ih uključuje fudbal kao temu. Pretraga po ključnim riječima u periodu posljedjih pet godina pokazala je da su nakon fudbala, među sportskim temama aktualni i rukomet, košarka, atletika, odbojka i džudo.

O fudbalu se najviše izvještava i globalno, kažu sportski novinari, jer je to “najvažnija sporedna stvar na svijetu”. Svjesni su da medijsko izvještavanje i o ovom ali drugim sportovima može doprinijeti njihovoj popularizaciji.

Ipak, kako i pojedini sportski novinari priznaju, medijski izvještaji o sportu se uglavnom baziraju na rezultatima sportskih takmičenja.

Emir Delić, sportski novinar Al Jazeere Balkans, kaže da dobri sportski rezultati ranije nisu bili jedini razlog za medijski interes i da su sportski novinari za vrijeme bivše Jugoslavije bili prepoznatljivi po tome što su pratili određene sportove i sportiste, te da su entuzijastično pristupali njihovoj promociji.  

“Toga sada nedostaje, smatram da bi kolege trebale puno veću pažnju da posvete manjim sportovima, da afirmišu sportiste, da od njih prave zvijezde, naravno i trenere, jer se samo tako može napraviti vrhunski, pravi rezultat”, kaže Delić.

Sportski novinar Oslobođenja, Jasmin Tajić, kaže da je košarka sport o kojem bh. mediji nakon fudbala najviše izvještavaju, a da “treće” mjesto pripada onom sportu u zavisnosti od toga “koliko koja redakcija ima zaljubljenika u neki sport”.

Novinari smatraju da medijsko izvještavanje može doprinijeti i ekonomskom napretku u sportu. Medijatizacija društva u posljednjih nekoliko decenija je doprinijela tome da mediji mogu uticati na popularizaciju određenih sportova, reklamiranje, promociju i ostvarivanje sponzorstava, i kako danas mnogi na sport gledaju kao na veliki biznis, mediji i sport sve više ovise jedni o drugima, i u finansijskom smislu.

“Naravno da su mediji i sport u jednoj simbiozi u kojoj su apsolutno jedni drugima neophodni i potrebni budući da ni sami sportaši ne bi mogli biti ono što jesu, čak ni u finansijskom smislu, da nije bilo medija”, kaže Haris Mrkonja, sportski novinar N1 televizije.

Mrkonja navodi i da mediji imaju “određene benefite kada prenose utakmice ili mečeve određenih ekipa i sportaša, ali i iz samog kontakta sa tim sportašima” jer ukoliko se radi o uspješnim sportistima, javnost želi da sazna što više informacija o sportskim, ali i o njihovom privatnim životovima.

“Ta simbioza ili ta kombinacija dva faktora, uspjeha sportaša i praćenja medija može biti izuzetno moćno oružje kada je u pitanju popularizacija određenih sportova”, ističe Mrkonja.

Popularizacija sporta pravi nove sportiste

Koliko medijsko izvještavanje o određenom sportu ili sportistima može pomoći u pronalasku sponzora, potvrđuju i pojedini sportisti koji kažu kako im je upravo zbog te činjenice potrebno više prostora da govore o svojim uspjesima i problemima ali i o vrijednostima sporta.

“Mislim da mediji mogu dosta da doprinesu klubovima, savezima, reprezentativcima, sportistima, ukoliko su dovoljno ispromovisani, da im svakako mogu pomoći i u sticanju novih sponzora, novih ugovora, što je jako važno u današnjem amaterskom, a kamoli vrhunskom sportu”, kaže Amela Mujezinović, trenerica Stonoteniskog kluba Spin iz Sarajeva čije su stonoteniserke prošle godine po sedmi put uzastopno osvojile Premijer ligu BiH za žene.

Mujezinović dodaje da mediji pokazuju interes za rad kluba koji vodi, ali da nije zadovoljna koliko je stoni tenis kao sport zastupljen u bh. medijima. Kao pozitivan primjer medija koji kontinuirano prati rad kluba, Mujezinović ističe Kantonalnu televiziju Sarajevo (TVSA). Upravo je ta televizija najviše izvještavala i o sportskim počecima najuspješnije bh. džudistkinje, Larise Cerić, prisjeća se ona.

Cerić kaže da je, uz TVSA, na počeku karijere njen rad pratilo i Oslobođenje, te da su ostali mediji o njenim uspjesima počeli izvještavati nakon što je 2009. postala svjetska juniorska prvakinja u džudu. Cerić danas ima odličnu saradnju sa svim bh. medijima za koje kaže da su joj velika podrška.

“Samim tim što dosta ljudi zna za mene, što se reklamiram, neka vrata su mi otvorena, lakše mi je naći neke sponzore i nabaviti neki novac za putovanja na takmičenja”, ističe Cerić.

Cerić navodi da je medijska podrška veoma važna za svakog sportistu “pogotovo ako se radi o individualnim sportovima jer ti sportovi uglavnom nisu baš toliko ni zanimljivi i onda se jako malo pažnje pruža tim sportovima”. O uspjesima na najznačajnim svjetskim i evropskim takmičenjima, i nastupu ove džudistkinje na Olimpijskim igrama 2016. godine, mogli smo vidjeti u brojnim bh. medijima: Radio Slobodna Evropa, Nezavisne novine, BHRT, FTV, Al Jazeera Balkans, Klix, Buka, Oslobođenje i drugi. Ime Larise Cerić isticalo se u medijima i kada je proglašena za najbolju sportistkinju godine sedam puta od 2009., a prošle godine je izabrana i da povodom održavanja Evropskog omladinskog zimskog festivala EYOF nakon 35 godina ponovo zapali olimpijski plamen na koševskom stadionu.

Popularizacija određenih sportova u medijima može dovesti i do stvaranja sportskih uzora kod djece i mladih koji nakon toga odlučuju trenirati te sportove. Takav slučaj je bio i nakon medijskog izvještavanja o uspjesima džudistkinje Cerić koja kaže da to “doprinosi masovnosti na treningu, a znate da se iz te masovnosti uvijek može izvući bar jedan kvalitetan sportista”.

Dino Kurbegović, novinar portala Sportsport.ba kaže da je sličan primjer i kada je riječ o atletici o kojoj bh. mediji više izvještavaju nakon ostvarenih uspjeha atletičara Amela Tuke, Hamze Alića, Mesuda Pezera, Elvira Krehmića i drugih.

“Mislim da je zadnjih godina povećan interes za atletiku, da se prati svaki nastup naših atletičara i da mnogi mladići i djevojke počinju trenirati atletiku upravo radi njihovih idola”, kaže Kurbegović.

Sportske rubrike u vrijeme pandemije

Kako bi promovisali sebe i svoj rad na što bolji način, brojni sportisti se oglašavaju putem svojih profila na društvenim mrežama, a njihove objave mediji uglavnom dobro isprate posebno za vrijeme pandemije korona virusa tokom koje sportisti apeluju građanima da ostanu u svojim kućama.

Zbog pandemije su otkazana i prolongirana brojna sportska takmičenja i aktivnosti, a sportski novinari kažu da sport i sportsko novinarstvo nisu prestali.

Mediji su za vrijeme pandemije uglavnom izvještavali o otkazivanju takmičenja, zaraženim sportistima, ali i o humanitarnim akcijama sportista koji su donirali sredstva za pomoć bolnicama i nabavku zdravstvene opreme što smo mogli vidjeti u primjerima košarkaša Mirze Teletovića, Džanana Muse i Bojana Bogdanovića, kao i atletičara Amela Tuke.

“Naravno da mediji imaju ulogu i u tome, kada govorimo o sportašima koji svojim donacijama ili na bilo koji drugi način pomažu sve osobe koje su na neki način oštećene ovom velikom krizom. I prije korona virusa, veliki domaći ili strani sportaši bili su heroji milionima djece, mladih i odraslih ljudi”, kaže Haris Mrkonja.

Mrkonja trenutno umjesto o sportu, izvještava o vanjskoj politici i dešavanjima vezanim za pandemiju širom svijeta, ali kaže da ova “grana novinarstva i dalje živi i ima se još uvijek šta raditi”.

Al Jazeera Balkans je tokom pandemije zadržala sve sportske rubrike, a novinar Emir Delić kaže da u otežanim uslovima kroz priče i priloge iz arhive pokušavaju “ostati i dalje tu u eteru”.

“Ostali smo i dalje i borimo se kao što se i sportisti bore. I mi se borimo za sportsko novinarstvo”, kaže Delić.

Sportsport.ba je u svojim rubrikama za vrijeme pandemije uveo nekoliko promjena. Kurbegović kaže da “radi neke određene inovativne stvari” poput kvizova o poznavanju raznih sportova i sportskih takmičenja. Ovaj portal objavljuje članke kojima svoju publiku nastoji podsjetiti na najznačajnije sportske događaje, a objavljuju se i intervjui sa bivšim bh. sportistima i podsjećanja na neke značajne sportske događaje.

U posljednjih nekoliko dana mediji pišu da se sportisti u nekim zemljama postepeno vraćaju sportskim aktivnostima od prije pandemije, uz mjere zaštite koje podrazumijevaju treninge u manjim grupama, zabrane tuširanja u svlačionicama i slično. Treninzima i uobičajenim sportskim aktivnostima bi se tokom ovog mjeseca mogli vratiti i bh. sportisti, a BHRT izvještava da će sportske organizacije u Republici Srpskoj uz određena pravila i mjere zaštite zvanično početi sa radom od 18. maja, a u Federaciji BiH je trenažnim centrima i teretanama rad dozvoljen od danas, osim bazena i kupališta

I dok mnogi građani čekaju popuštanje mjera, sportisti i sportski novinari željno iščekuju ponovni zvižduk sudije za početak nekog novog meča.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.