Te subote, 15. novembra 2014. godine, kolegica Edita Gorinjac je od vrlo povjerljivog izvora dobila audio snimak na kojem Željka Cvijanović, tada mandatarka, a sada premijerka Republike Srpske, govori o kupovini poslanika u Narodnoj skupštini tog bh. entiteta zahvaljujući kojima bi formirala skupštinsku većinu i vlast u RS-u. Taj dan nisam bio u redakciji pa smo urednički kolegij "odradili" telefonski. Konsultacije nisu dugo trajale. Dobijeni audio snimak smo postavili na YouTube, a ubrzo i na portal. Ubrzo mnogi mediji u BiH i regiji prenose našu vijest, ali bilo je i onih koji su čekali nedjelju da bi objavili ono što je očigledno.

Reakcije iz RS-a 

Snimak koji smo objavili itekako je uzdrmao političku scenu u Republici Srpskoj, ali i u Federaciji. Sama Cvijanović nakon nekoliko sati od objave snimka kaže da je protiv nje učinjeno ozbiljno krivično djelo i zatražila djelovanje policijskih organa i tamošnjeg Specijalnog tužilaštva.

U međuvremenu, čelni ljudi SNSD-a i tamošnje policije dovode u pitanje autentičnost objavljenog snimka što je bilo i za očekivati. No, nakon nekoliko dana shvatili su da je snimak originalan, da su glasovi autentični i da je neko od insajdera snimio govor Željke Cvijanović. Odlučili su da kampanju usmjere u drugom pravcu, odnosno prema portalu Klix.ba. Dvije sedmice nakon objavljivanja dobili smo poziv na informativni razgovor u prostorije MUP-a Republike Srpske. Iako su nam kolege sugerisale da ne trebamo ići tamo, direktor Dario Šimić i ja smo odlučili da to ipak uradimo. Bila je srijeda, 3. decembar. U Banju Luku smo stigli oko 11:00 sati. Mislili smo da će taj informativni razgovor biti formalnost i da ćemo eventualno razgovarati sa jednim čovjekom. No, to se nije desilo.

Prije nego smo ušli u jednu mračnu sobu, uzeli su nam mobitele. Nakon dvadesetak minuta čekanja, sjedili smo pred pet ili šest policijskih službenika predvođenih Sinišom Kostreševićem, načelnikom Jedinice za organizovani kriminal MUP-a RS-a kojeg je kolega Slobodan Vasković još 2011. opisao kao ključnog čovjeka SNSD-a u policijskim strukturama. Nakon dva sata razgovora tokom kojih su oni postavljali pitanja, a mi odgovarali, policajci su "ispitivali teren". Pitali su nas ko nam je izvor, na koji način smo ga dobili, govorili nam da smo počinili krivično djelo i da možemo zbog toga otići u zatvor... Međutim, ispostavit će se, kroz razgovor sa nama oni su donijeli zaključak da smo mi dovoljno obrazovani i da imamo resurse da snimimo razgovor Željke Cvijanović. Ovo će, ispostavit će se, biti osnov sumnje da upadnu u redakciju portala Klix.ba u potrazi za originalnim snimkom i tehnikom za snimanje glasa.

Upad u redaciju portala Klix.ba

Nakon tog informativnog razgovora mislili smo da smo završili sa MUP-om RS-a, što se nas tiče. Međutim, 26 dana kasnije, na početku radne sedmice, upali su u redakciju portala Klix.ba. Uz policajce koje smo upoznali 3. decembra u Banjoj Luci stigli su i pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo. Po nalogu Općinskog suda u Sarajevu koji je potpisao sudija Igor Todorović ušli su u redakciju i rekli nam da se odmaknemo od kompjutera, da ne zovemo nikoga i da ne objavljujemo ništa. Naredili su nam da pređemo u prostoriju koju mi koristimo kao salu za sastanke gdje smo ostali do kraja osmosatnog pretresa. U tih osam sati doživjeli smo mnogo poniženja kao novinari, ali i građani države koja je potpisnica Evropske Konvencije o ljudskim pravima. Na samom početku pretresa ponudili su nam opciju da im kažemo na kojem od 19 računara u redakciji se nalazi audio snimak koji smo objavili. Kao i 3. decembra u Banjoj Luci, odbili smo im to reći. Počeli su sa presnimavanjem hard diskova i pretresom cijele redakcije i drugih prostorija koje koristimo. Tokom cijelog pretresa, policajci iz RS-a bili su nadređeni svojim kolegama iz Sarajeva. Koristili su povišen ton tokom razgovora sa nama, pratili svaki naš korak, prisluškivali o čemu razgovaramo sa advokatom... Tokom obavljanja nužde gledali su šta radimo u WC-u, rekli nam da imamo pravo na jedan poziv. Naravno, pozvao sam porodicu da im kažem da ne brinu i da će će biti u redu.

Poslije tri ili četiri sata pretresa, do kolega novinara stigla je informacija o tome šta se dešava u redakciji portala Klix.ba. Uspjeli smo na prozor naše redakcije postaviti papir na kojem je pisali Novinarstvo nije zločin što se ubrzo proširilo društvenim mrežama. Ovaj slogan bio je ujedno i naša jedina komunikacija sa kolegama tokom tih osam sati koliko je trajao pretres. Odmah su svi mediji i medijski radnici stigli ispred vrata naše redakcije, što nam je itkeko značilo. Kucali su na vrata, zvonili, tražili da uđu. Predsjednica BH novinara Borka Rudić i predstavnici Linije za pomoć novinarima tražili su da uđu u redakciju. Shvatili smo da nismo usamljeni u situaciji koja se nikad prije nije desila u jednom bh. mediju. Ni policajcima nije bilo svejedno. Znali su da će kad završe sa pretresom morati izaći pred 50 novinara, kamermana i fotoreportera... Nakon što su stavili kape i kapuljače, počeli su sa iznošenjem izuzetog materijala iz naše redakcije. Spuštenih glava prolazili su pored novinara ne odgovarajući na postavljena pitanja. Jedan od njih, pripadnik MUP-a RS, je udario fotoreportera portala Klix.ba Edina Hadžihasića, nanio mu lakše tjelesne povrede i napravio štetu na fotoaparatu preko 1.200 KM.

Novinarska solidarnost

Nakon što su otišli, uvidjeli smo kakav su haos ostavili u redakciji. Samo tri kompjutera bila su u funkciji. Stvari razbacane po stolovima i ispod njih. Jednostavno, ništa nije bilo na svom mjestu. U redakciju smo pustili promrzle kolege novinare, kamermane i fotoreportere. Čekali smo da se objektivi odmrznu i počeli sa davanjem izjava. Svi su bili užasnuti onim što se dešavalo tog dana u našim prostorijama. Bio je ovo napad na novinarske slobode bez presedana. Svjesni da se ovako nešto može desiti sutra i njima, na scenu je stupila nevjerovatna solidarnost koja će itekako imati svoj odjek u svjetskim medijima. Naš advokatski odmah je uputio žalbu na izuzete stvari. Glavna tužiteljica Dalida Burzić koja je ovu funkciju preuzela onog jutra kad je policija upala u redakciju portala Klix.ba naredila je preispitivanje zakonitosti pretresa. Pozvani smo u svojstvu svjedoka u Federalnu upravu policije gdje smo dali iskaz o tome ko je bio glavni tog dana u redakciji i na koji način su postupali sa nama. U međuvremenu stigla je potpora iz međunarodnih insititucija, nevladinih organizacija, ambasada u BiH, OSCE-a, novinarskih udruženja. Kolege novinari počeli su sa protestima u Banjoj Luci, Sarajevu, Mostaru, Tuzli... Stigla je i potvrda informacije da će Vijeće sudija Općinskog suda poništiti pretres i da će portalu Klix.na biti vraćene oduzete stvari.

Tri sutkinje koje su poništile nalog sudije Igora Todorovića napisale su u svom obrazloženju rješenja da pretresi koji su obavljeni prostorijama portala Klix.ba zapravo predstavljaju načelno kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i Zakona o krivičnom postupku u FBiH. Ovaj postupak policije bio je okidač da novinari pokrenu širu debatu o sve češćim pritiscima na novinare i svojim pravima, a pravo na zaštitu izvora je jedan od osnovnih u poslu kojim se bavimo.