Nekad uzor balkanskim zemljama, danas se Slovenija kao najrazvijeniji dio bivše Jugoslavije, članica EU i NATO-a, suočava sa brojnim izazovima u sferi medija. Tranzicija iz bivše socijalističke republike u parlamentarnu demokratiju donijela je i uspjehe i poraze i struktura medijskog vlasništva ostaje jedan od velikih problema jer vlasnici otvoreno ili prikriveno kontrolišu uredničke politike.

Tokom tranzicijskog perioda lokalni oligarsi su stekli bogatstva većinom na osnovu saradnje sa lokalnim post-komunističkim političarima kroz upitan proces privatizacije, koji je bio arbitraran i sličan dešavanjima u Rusiji i drugim zemljama u tranziciji. Važna stvar koja utiče na slovensku medijsku scenu danas je da su gotovo svi vlasnici mainstream medija pod kriminalističkom istragom za ozbiljne zločine koju provodi Nacionalni biro za istrage i Ured specijalnog tužiteljstva koji se bori protiv korupcije, organizovanog kriminala i terorizma. Neki od njih su već i osuđeni.

Stojan Petrič, vlasnik Kolektora, industijske i građevinske grupacije, koja je 2015. godine kupila ranije najuticajniji dnevni list Delo i tabloid sa najvećom cirkulacijom Slovenske novice, pod istragom je da je zloupotrijebio položaj i povjerenje u svojim poslovnim aktivnostima. Policija je otkrila da je grupa počinilaca, uključujući i Petriča, stekla najmanje 1,8 miliona eura nezakonitih novaca.

No njegovi potezi kao novog vlasnika Dela su zabrinjavajući također. Odmah po preuzimanju te novine, imenovao je Gregora Knafelca, šefa odnosa s javnošću u njegovoj glavnoj holding kompaniji FMR, kao glavnog urednika dnevnika. Knafelc, bez dana novinarskog ili uredničkog iskustva, konstantno je otpuštao mnoge zaposlenike Dela, većinom priznate i iskusne novinare i tako je značajno promijenio uredničku politiku o praćenju i pokrivanju poslovnih tema. Knafelc je smijenjen 1. decembra 2017. godine novim v.d. glavnim urednikom, tako da novina ostaje bez popunjenog uredničkog mandata u narednom periodu.

"Lojalnost" i "ujedinjenost"

U neuobičajenom intervjuu datom u februaru 2018. godine sopstvenoj novini Delo, Petrič je rekao da očekuje „lojalnost“ i „ujedinjenost“ od novinara Dela. Pohvalio je kineski politički sistem i rekao da bi manje nacije trebale slijediti model Kine. Najavio je i nova preuzimanja u medijima u Sloveniji.

Delo je danas blijeda sjenka ugledne i uticajne novine kakva je nekada bila, a mogla se porediti sa Timesom ili Le Mondeom iz Britanije i Francuske. Ipak, kriza u Delu je počela već 2005. godine kada je desničarska vlada Janeza Janše došla na vlast i počela intenzivno da se miješa u uredničku politiku, uz pomoć vlasnika Boška Šrota, koji je bio osuđen kaznu od pet godina i deset mjeseci zbog zloupotrebe službene dužnosti u prodaji 7,3 posto udjela u Istrabenzu 2007. godine, i koji je dobio dodatnih pet godina 2014. zbog zloupotrebe položaja i pranja novca. Šrot je još u zatvoru.

U oktobru 2017. tužioci su podnijeli zahtjev za istragu protiv Stojana Petriča i nekoliko saučesnika koji su negirali bilo kakve nedozvoljene radnje.

Drugi najveći slovenski list Dnevnik u vlasništvu je DZS finansijske grupacije od 2003. Glavni posao DZS-a je u turizmu. Njegov vlasnik Bojan Petan je pod istragom u Sloveniji i drugim zemljama za različite radnje. Prijeti mu do osam godina zatvora za navodna kriminalna djela zloupotrebe položaja tokom privatizacije Termi Čatež koja je navodno rezultovala u desecima miliona eura nelegalno stečenih sredstava i šteti kompaniji. Dodatno, istraživan je i za organizovani kriminal i pranje novca u specijalnom tužilaštvu u Bosni i Hercegovini. Negirao je bilo kakve nedozvoljene radnje.

Poslovanje na offshore destinacija

Petan je također i suvlasnik velike marketinške, PR i lobističke agencije Pristop, skupa sa poslovnim partnerom Francijem Zavrlom, osnivačem Pristopa i bivšim vlasnikom lijevo-opredijeljenog sedmičnika Mladina, ko je i suprug istraživačke novinarke Anuške Delić koja je radila sa Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara (ICIJ) na Panama i Paradise Papers. I Petan i Zavrl imali su poslovne aktivnosti u offshore zemljama i bili su pod istragom policije za navodnu pronevjeru desetina miliona eura. Slovenska elitna kriminalna policija je obavila pretres i Petan i Zavrl/Delić stanova i drugih kancelarija u junu 2014. godine. Istraga je u toku a osumnjičeni su negirali bilo kakve nedozvoljene radnje.

Bojan Petan je dobro povezan i njegovo poslovno carstvo služi kao utočište za brojne bivše obavještajne i vladine zvaničnike. Sebastjan Selan, bivši šef glavne slovenske obavještajne agencije Sova, postao je jedan od najbitnijih menadžera u Petanovom poslovnom carstvu. Neki drugi bivši špijuni također rade za DZS. U međuvremenu, bivši glasnogovornik vlade Darijan Košir je postao zamjenik urednika vijesti u Dnevniku i istovremeno vodi svoju PR kompaniju.

Slučaj protiv Petana je još u toku. On sve negira. Ali tužioci su odbacili optužbe protiv Zavrla u tom slučaju. Međutim, nije to bio prvi Zavrlov bliski susret sa policijskom istragom. Istraživala ga je i finska i luksemburška policija zbog navodnog pranja novca miliona eura u slučaju Patria* koji je uključivao trgovinu oružjem, što je bio jedan od krupnih skandala u Sloveniji u protekloj deceniji. I te su optužbe odbačene.

Bivši premijer Janez Janša, kojeg je skupa sa Zavrlom 1988. godine uhapsila JNA u slučaju poznatom kao Ljubljanski proces ili Roška koji je pokrenuo „slovensko proljeće“ (popularni pokret koji je doveo do demokratskih promjena i otcjepljenja iz Jugoslavije), osuđen je na dvije godine zatvora zbog mita u aferi Patria. Janšinu presudu su potvrdili redom slovenski sudovi uključujući i Vrhovni sud. Međutim, Ustavni sud je kasnije poništio presude i tražio ponovljeno suđenje u slučaju Patria a onda je nastupila zastara.

Nedozvoljena dobit

Treći mainstream dnevnik Večer od Dela su kupili Uroš Hakl i Sašo Todorovič. Platili su milion eura za tu novinu 2014. godine ali je ugovor finansiran dugovima pa su odmah počeli da prodaju nepokretnu imovinu u vlasništvu novinske kuće da finansiraju preuzimanje.

Todorovič je bivši generalni direktor T-2 telekoma. Hakl je bivši direktor Pristop PR agencije koji je također bio pod istragom za zloupotrebu položaja i službene dužnosti. Hakl i drugi su navodno stekli više od milion eura nedozvoljeno iz državne pomoći koja je data najsiromašnijoj slovenskoj regiji. Haklu prijeti do osam godina zatvora. Slučaj protiv suvlasnika Večera je trenutno u fazi istrage a i on također negira bilo kakve nedozvoljene radnje.

Još jedan medijski mogul je Martin Odlazek, gazda oblasti printanja i upravljanja otpadom, osuđen na šest mjeseci zatvora zbog zloupotrebe položaja 2013. godine. Kaznu je odslužio u kućnom pritvoru. No, njegova ga kriminalna prošlost nije spriječila da širi svoje medijsko carstvo i pokrene novi tabloid Svet24 i mnoge druge sedmičnjake uključujući i desničarski sedmični magazin Reporter. Vlasnik je i nekoliko slovenskih radiostanica.

Među slovenskim televizijama, javni servis RTV Slovenija nastavlja da služi kao političko igralište za velike partije koje projektuju svoj uticaj na uredničku politiku kroz programsko vijeće gdje je 21 od 29 članova izabrano u parlamentu. Nedavni primjer desio se u julu 2017. godine kada je novi generalni direktor RTV Slovenija Igor Kadunc pokušao da zamijeni direktoricu TV programa Ljerku Bizilj zbog kršenja uredničkih standarda kad je podržala urednicu Jadranku Rebernik koja je odobrila promotivni program neo-ustaškog hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thomsona u prime-time-u. Programsko vijeće je ukinulo Kaduncov prijedlog većinom glasova desno-orijentisanih članova. Taj slučaj potvrđuje da politika i dalje kontroliše uredničku politiku javnog servisa kroz mnoge posrednike.

Vlasnik većine udjela u maloj privatnoj stanici Planet TV i 100 posto udjela u Siol.net, široko čitanom online izdanju, je državni Telekom Slovenije koji opet nudi mnogo kanala za politički uticaj iza zavjese.

Mala televizija Nova24TV, koju je osnovao desničarski SDS kojeg vodi Janez Janša, s druge je strane dobila značajne investicije iz Mađarske. Neki mađarski vlasnici medija koji su bliski prijatelji premijera Viktora Orbana uložili su najmanje 800.000 eura u tu TV stanicu a zauzvrat su dobili značajne udjele u medijima koji šire desničarsku političku propagandu. Također, SDS-ov sedmičnjak Demokracija danas je u vlasništvu Orbanovih prijatelja. Janez Janša čija je partija članica Evropske narodne partije, EPP, blizak je sa Orbanom i njegovim anti-imigracijskim i anti-liberalnim politikama.

Ali seizmički pomak u slovenskoj medijskoj sceni desio se u julu 2017. godine. Kompanija Pro Plus koja je vlasnik TV kanala POP TV i Kanal A koje su dosežu do 70 posto gledalaca u Sloveniji i koje imaju čak i veći udio prihoda od marketinga u državi. Kompaniju je kupila United Group koja je u vlasništvu njujorške KKR (Kohlberg, Kravis and Roberts) za 230 miliona eura. Prije toga, Pro Plus je pripadala Central European Media Enterprises (CME) sa sjedištem u Bermudi, jednoj od lokacija koje važe za poresko utočište.

„Barbari na vratima“

Dva osnivača KKR-a, Henry Kravis i George Roberts, poznati su po otkupljivanjima i preuzimanjima kompanije RJR Nabisco u SAD-u o čemu je napravljen i film 1993. godine: „Barbari na vratima“. Međutim, ti „barbari“ imaju snažnu lobističku podršku na Balkanu od generala Davida Petraeusa, predsjedavajućeg KKR Global Instituta i bivšeg direktora CIA-e i komandanta američkih vojnih snaga u Afganistanu i Iraku. On je služio i u NATO mirovnim operacijama na Balkanu.

Petraeus je posjetio slovenskog premijera Miru Cerara 8. maja 2017. godine i lobirao za kupovinu slovenske televizijske kompanije koja je vlasnik i najčitanijeg online izdaja: 24ur.com. Također, KKR je istovremeno kupio i najgledaniju hrvatsku televiziju Nova TV ali hrvatski regulatori nisu odobrili taj dio dogovora. Manjinski vlasnik i predsjedavajući United Groupa Dragan Šolak se također sastao sa Cerarom 19. aprila 2017.  

Bez sumnje će nakon Petraeusovog lobiranja slovenska Agencija za zaštitu konkurencije vjerovatno dati zeleno svjetlo na 230 miliona eura vrijedan ugovor KKR-a uprkos činjenici da će takva investicija napraviti vertikalnu integraciju u medijima i tržištu telekomunikacija i postoji opasnost monopola u mnogim drugim lokalnim tržištima. Štaviše, imenovanje direktora Agencije za zaštitu konkurencije Andreja Matvoza otvorila je brojna pitanja o njegovoj nepristrasnosti. Pored toga što mu nedostaje iskustva u toj zahtjevnoj pravnoj oblasti, ministar ekonomskog razvoja i tehnologije ga je imenovao za vršioca dužnosti direktora. Ali slovenski sud je kasnije odlučio da proglasi odluku nelegalnom. Dodatno, slovenska Komisija za prevenciju korupcije podnijela je prijavu slovenskoj policiji protiv Matvoza  zbog varanja na stručnom ispitu. Uprkos tome, sva ova važna pitanja nisu spriječila vladajuću političku koaliciju da potvrde Matvoza u parlamentu.

Intenzivno lobiranje se također potvrdilo odlukom slovenskog Ministarstva kulture koje je formalno odredilo da Pro Plus nije povezana kompanija sa Pop TV-om i Kanalom A koje su u stopostotnom vlasništvu Pro Plusa. Tako se Ministarstvo kulture izuzelo iz donošenja bilo kakve odluke o preuzimanju United Groupe (KKR-a) i svoje uloge regulatora u medijskoj industriji.

United Group, registrovana u Holandiji, vlasnik je SBB i Telemach telekomunikacijskih operatera, Sportkluba, Total TV-a, Net TV-a i mnogih drugih medijskih kompanija u regiji bivše Jugoslavije. Doseže do 1,74 miliona domaćinstava i imao je profit od 488 miliona eura u prošloj godini. Jedan je od najvažnijih telekomunikacijskih i medijskih operatera na Balkanu koji nudi i usluge mobilne telefonije i emituje N1 TV, lokalni partner CNN-a u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Srpsko-slovenski manjinski vlasnik United Groupa, Dragan Šolak – jedan od najbogatijih ljudi Balkana – redovno posluje u offshore zemljama. Prema hrvatskom magazinu Nacional**, podružnica United Media sa sjedištem u Cirihu u Švicarskoj uspjela je da prelije 6,7 miliona eura iz Hrvatske na tajne bankovne račune u Lihtenštajnu i Kipru na ime dozvola za emitovanje bez značajnog plaćanja taksi. Dodatno KKR i Evropska banka za obnovu i razvoj EBRD kriju vlasništvo u United Groupu iza kompleksa korporativnih struktura sa više od deset offshore kompanija u poreskim utočištima poput Delawarea, Kajmanskih ostrva i Luksemburga.

U takvoj koncentraciji medijskih vlasnika sa kriminalnom prošlošću i sadašnjošću, sa korumpiranim političarima kao i agresivnim gazdama s Wall Streeta, skoro je nemoguće raditi kao profesionalni nezavisni novinar u Sloveniji. Mnogi iskusni novinari su već napustili profesiju ili su bili primorani da je napuste. S druge strane, nova generacija mladih novinara se čini kao da je potpuno prihvatila poslovne interese i ciljeve novih medijskih vlasnika. Profesionalna solidarnost među slovenskim novinarima davno je zaboravljena prošlost. Profesionalna i lična etika novinara koji služe kriminalu, političarima i „barbarima“ ima tendenciju da dotiče novo dno iznova i iznova. 

* Skandal Patria se pojavio 2008. godine kao rezultat saradnje finskog novinara Magnusa Berglunda (YLE) i autora ovog članka.

** Istraživačku priču u Nacionalu napisao je autor ovog članka.

__

Članak prenosimo sa partnerskog portala ECPMF.eu i uz dozvolu autora. Prevod Mediacentar Sarajevo.