Brzina i informaciona tehnologija danas su ključni faktori u radu medijskih kuća, a iako je u takvim okolnostima tradicionalnim medijima teško, posebno printanim, glavni i odgovorni urednik Washington Posta Martin Baron, smatra da nije sve izgubljeno za njih.

foto: GEN Summit

„Inženjeri i programeri u Washington Postu nisu više uslužni radnici, nego posve ravnopravni učesnici u proizvodnji sadržaja. Oni su danas bliski saradnici urednika i zahvaljujući tome pripremaju se sadržaji za različite platforme na kojima se sadržaj novina predstavlja“, rekao je Baron govoreći na nedavno održanom medijskom summitu u Beču.

„U toj simbiozi neprestano se traže novi kanali kroz koje možemo plasirati naše priče. Ali ono čemu težimo, bez obzira na medij i kanal plasiranja informacija, jeste prije svega da u svim svojim sadržajima dosegnemo stilski autentičan autorski glas, koji će svojom posebnošću, ležernošću i dijalogičnošću doći do čitaoca“, istakao je on.

Lažne vijesti i Trump

U fokusu bečkog summita bio je problem lažnih vijesti (fake news) i njihovog uticaja na kreiranje društveno-političke slike i javnog mijenja država savremenog svijeta. Posebno se razmatrao uticaj lažnih vijesti u kontekstu izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a, te se pokušalo dokučiti koliko je takva vrsta manipulacije doprinijela izboru Trumpa. Dakako, stvari se nisu posve svodile na pitanje Trumpa, jer problem lažnih vijesti zahvata mnogo planetarniji prostor i predstavlja jedan od glavnih mehanizama u informacionom globalnom ratu.

Trumpov se izbor, možda nepravdeno, nametnuo kao paradigmatski primjer rada lažnih vijesti na terenu i u praksi. GEN-summit je u tom okviru ponudio i mnoštvo panela koji su se, uz mizanscen lažnih vijesti, bavili načinima kako uz pomoć interneta i pripadajućih mu mrežno-socijalnih platformi uspostaviti protutežnju ovoj pošasti. Takođe, otvorena su i pitanja sigurnosti interneta, te mogućnosti i izazova koji se pred novinarstvo postavljaju u takvom ozračju.

Govoreći o lažnim vijestima na Facebooku, Martin Baron ističe da postoje ideološki motivisani sajtovi koji služe tome da šire potpuno lažne vijesti u korist ideološke agende. I to je, prema njegovom mišljenju, zabrinjavajuće. Facebook je, ističe urednik Washington Posta, pod pritiskom da se bori sa tim. Pominje u tom kontekstu Googleov projekat povjerenja sa medijima kojim se nastoji postići veći kredibilitet informacija na Google vijestima i Google pretraživaču. Što bi, kako se čini, mogao biti jedan od važnijih načina borbe protiv lažnih vijesti.

„Naravno, nismo tamo gdje bismo trebali da budemo, ali sve te kompanije se trude i ja taj trud cijenim“.

Takođe, važan segment borbe protiv lažnih vijesti i kreiranja entropijskog haosa putem informacionih kanala jeste neprestano insistiranje na objektivnom i istinitom medijskom izvještavanju. Ono danas uglavnom jeste sputano različitim uticajima i faktorima, ali se doima da je jedino moguće laži suprotstaviti istinu. To je, čini se, zamršen i trnovit ali i jedini mogući put. U tome nam informaciona tehnologija i njen furiozni napredak iz minute u minutu može biti koliko neprijatelj, toliko i prijatelj. Svaka je alatka korisna, ovisi samo kako se koristi.

Washington Post i njegov urednik posebno su došli u fokus javnosti izborom Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a. Trumpova administracija se odmah, kako objašnjava Baron, po dolasku na vlast obrušila na medije koji su bili kritički nastrojeni spram izjava novog predsjednika. I sam Trump je Washington Post u nekoliko navrata nazvao lažovskim medijem, koji je neprijatelj Amerike.

Baron je tada odgovorio, na Trumpovu objavu rata nepodobnim medijima, da je predsjednik možda u ratu, ali da oni samo rade svoj posao. Najžešči napad došao je od glavnog Trumpovog stratega Stevea Bannona koji je u razgovoru za New York Times kazao da „mediji treba da se stide, da začepe gubicu i bar malo poslušaju. Mediji su ovdje protivnička strana. Oni ne razumiju ovu zemlju. Oni još ne razumiju zašto je Trump predsjednik Sjedinjenih država“. 

Baron je na te optužbe u ranijim svojim istupima, ali i tokom GEN-summita kazao da mediji trebaju raditi upravo suprotno tome.

„Mediji ne treba da ćute, oni treba da se čuju još više i bolje. To je jedini etički odgovor. Mi moramo da slušamo. Ali ne treba da ćutimo, a naročito ne po naređenju Bijele kuće. Odnos novog predsjednika i njegove administracije prema medijima konačno dokaz je da je novinarska profesija potrebnija nego ikad - samo treba da se prilagodi načinu na koji se danas konzumiraju informacije: preko mobilnih telefona i društvenih mreža. Ljudi treba da nauče nove stvari, da imaju na umu nova sredstva koja koristimo: video, audio ili iznalaženje načina kako pisati drugačijim i prijemčivijim stilom. Imamo internet, to je drugačiji vid komunikacije. Poznatiji, opušteniji i interaktivniji. Mi u Washington Postu koristimo sva sredstva koja imamo danas, kombinujemo ih da bismo ispričali priču. Mladi novinari to moraju znati ali isto tako moraju znati i stare stvari to jest da budu posvećeni provjeravanju činjenica, istini, pozivanju na odgovornost moćnih ljudi i institucija. Potrebne su im dobre ideje za priče i unapređenje našeg posla.“

Objašnjavajući odnose u SAD-u i budućnost medija u svijetu, Baron je kazao i da je vrijeme u kojem živimo ono koje neprestano poziva na komentar, analizu i energično izvještavanje. Prema njegovim riječima osnivači Sjedinjenih država namjerno su stvorili Prvi amandman da bi ljudi i štampa pazili na rad vlade, i ako bi štampa ostala nezainteresovana za ključne društvene procese to bi bila izdaja principa na kojima je zasnovana.

Poverenje javnosti u štampu je opalo prije svega zato što nema dovoljno raznolikosti u redakcijama koje bi u potpunosti prikazale javno mišljenje, smatra on.

„Novinarstvo ima nedostataka, i naravno da ima, kao i svaka profesija. Greške nastaju u žurbi, greške se redovno posmatraju i redovno kritikuju. Uprkos svojim manama, mediji su potrebni. Nema prave demokratije bez slobode izražavanja. Ne možemo uraditi ništa osim toga. Naš posao nije da se ulagujemo nijednoj grupi ljudi. Samo se treba truditi da sve što radimo bude ispravno i onda možemo odbraniti sve“.

Kvalitetno novinarstvo je važno

Urednik Washington Posta stava je da je atraktivan naslov važan, ali da i sam sadržaj teksta mora ponuditi adekvatne odgovore i biti u skladu sa onim što njegov naslov donosi. Jedino tako, takvim spojem, može se postići ona optimalna kvaliteta medijskog rada, prilagođavanje vremenu i brzini vremena, ali ne nauštrb istinitosti samog sadržaja.

Govoreći o izazovima novog doba za medije, posebno printana izdanja, Baron je naglasio da je neosporna činjenica da mi živimo u digitalnom dobu, te da se u skladu sa tim moraju ponašati i mediji ukoliko žele da opstanu kao relevantan faktor javnosti.

„Svako ima smartfon i svako je na nekoj društvenoj mreži. Živimo u promjenljivom društvenom okruženju. Štampa neće zauvijek postojati i biće sve manji i manji dio onoga što mi radimo. Ne znam hoće li to biti za pet, deset ili više godina, ali znam da je neće biti u budućnosti“, objasnio je Baron.

Osvrćući se na pitanje kvaliteta informacija i tekstova u vremenu kada je brzina objavljivanja neke informacije jedan od presudnih faktora medijskog rada, urednik Washington Posta ističe da ga ta činjenica kao nekoga ko rukovodi jednom novinom koja ima preko 700 novinara itekako zanima i brine.

„Moramo u sekundi da dajemo objave. Napravili smo aplikaciju da nam stižu obavještenja za vijesti i upoređujemo se sa konkurencijom ko je prvi. Jesmo li objavili nešto minut prije? Naravno, moramo objaviti tekst koji dolazi poslije obavještenja za vijesti. Ako ste prvi, dobijete dosta pregleda. Postoji veliki pritisak da se sve objavljuje brzo i to može uticati na kvalitet. Takođe dosta je manje vremena za korekturu nego ranije. To je loše. Nisam siguran šta možemo uraditi u vezi sa tim. Toga moramo biti svjesni. Nikad ne želimo da izbacimo priču prije nego smo sigurni da je tačna. Pravimo greške, u svakoj profesiji se prave greške, ali trudimo se da budemo pažljivi“.

Baron je tokom svog obraćanja na panelu posvećenom medijima u trumpovskoj Americi govorio o budućnosti novinarstva, te načinima kako se novina koju vodi nosi sa izazovima koji se iz dana u dan pred medijima mijenjaju.

Uprkos svemu, urednik Washington Posta smatra da kvalitet i istinitost informacija, ipak, ništa ne može zamijeniti. Baron će rekao i da je prisustvo novih medija u potpunosti izmijenilo rad u redakcijama, te da je danas sve usmjereno ka tome „kako biti prvi“. To je ujedno, prema njegovim riječima, i osnovna motivacija redakcijskog rada, koja metamorfozira tradicionalni odnos spram novinarstva. Onaj u kojem autor napiše svoj tekst i tu se za njega posao završava. Naprotiv, stvari su danas mnogo kompleksnije. Svaki tekst iziskuje njegovo plasiranje različitim komunikacionim kanalima, time se onaj primordijalni sadržaj provlači kroz različite nove medije i na različite načine dolazi do krajnjeg recepijenta. U tome važnu ulogu igra i oprema samog teksta, a Baron je posebno govorio o važnosti izbora naslova. Ipak, ponekad se doima jako teško uspostaviti demarkacionu liniju između onoga što je atraktivan naslov i onoga što je tendecioznost prenosa informacija.