BiH i Crna Gora: Uvrede i ismijavanje umjesto argumentovane rasprave o COVID-19

BiH i Crna Gora: Uvrede i ismijavanje umjesto argumentovane rasprave o COVID-19

BiH i Crna Gora: Uvrede i ismijavanje umjesto argumentovane rasprave o COVID-19

Kvalitet rasprave u komentarima na online medijima izuzetno nizak.

foto/video: Jasmin Hrnjica

Sekcije za komentare na bh. i crnogorskim online medijima poligon su za uvrede i ismijavanje, a nivo argumentovane rasprave na objave svjetskih i domaćih zdravstvenih organizacija, kriznih štabova, te izjava predstavnika vlasti i stručnjaka o koronavirusu izuzetno je nizak, pokazalo je istraživanje Mediacentra Sarajevo i Instituta za medije Crne Gore. Uvrede i ismijavanja doprinose relativizaciji objava domaćih i svjetskih zdravstvenih organizacija i institucija, epidemiologa i predstavnika vlasti, i mogu da utiču na njihov kredibilitet, a time i na javno zdravlje.

U komentarima ispod članaka na pojedinim analiziranim online medijima u dvije države, ali i uopšteno na društvenim mrežama, prisutne su i teorije zavjere i deziformacije koje su se od prvih vijesti o virusu globalno mijenjale.

“Nekako je na početku najpopularnije bilo to da virus ne postoji i da je kreiran u laboratoriji od strane ove ili one vojske ili obavještajne agencije bilo koje od država u svijetu. Kako se vrijeme razvijalo, te teorije i narativi su se se mijenjali i više nemamo toliko priča o tome da virus ne postoji koliko o tome da je to sasvim obična gripa koja ne predstavlja toliku opasnost kolikom je predstavljaju u medijima i ljudi iz struke”, ocjenjuje urednik bh. portala Raskrinkavanje.ba, Emir Zulejhić.

Slično je i u Crnoj Gori gdje je početkom godine u komentarima na pisanja medija na njihovim web stranicama i na društvenim mrežama bilo različitih komentara koji su upućivali na zbunjenost javnosti toga što su mjere prevencije bile neprecizne, a ubrzo su se komentari pretvorili u izrazito negativne.

“U tim negativnim komentarima ima dosta teorija zavjere, protiv vakcina, 5G mreže, šta jedu Kinezi i da se tako prenosi virus. To su dakle uglavnom bile teorije zavjere, sa negativnim prizvukom”, kaže urednica portala Café del Montenegro, Cdm.me, Aleksandra Obradović.

Uticaj naučno neutemeljenih informacija

Pandemija koronavirusa je donijela veliku količinu tačnih i netačnih informacija – infodemiju kojom je otežan pronalazak pouzdanih izvora i savjeta koji bi mogli biti korisni u zaštiti javnog zdravlja. Informacije, dezinformacije i razne teorije zavjere o novom virusu od januara 2020. počele su se širiti putem različitih kanala informisanja, najviše preko online medija i društvenih mreža poput Facebooka, Twittera, Instagrama i platformi za komunikacije kao što su Viber, Messenger i WhatsApp.

U Crnoj Gori, dezinformacije i teorije zavjere dominantno su se širile u tabloidnim online medijima iz Srbije koji su popularni među crnogorskim građanima (npr. Informer, Alo, Espreso...), na društvenim mrežama, mobilnim aplikacijama poput Vibera i Whatsappa, ali i u komentarima čitalaca u online medijima. U Bosni i Hercegovini, takvi sadržaji bili su prisutni na društvenim mrežama, internet platformama poput YouTubea, mobilnim aplikacijama, u komentarima online medija, ali su ih prenosili i tradicionalni mediji poput Dnevnog avaza ili javnog servisa RTRS. Među dezinformacijskim sadržajima u obje zemlje popularni su pseudo-naučni savjeti da, naprimjer, limun i soda bikarbona pomažu u liječenju protiv koronavirusa, kao i teorije zavjere poput one da je virus nastao u laboratoriju u Wuhanu i da je njegovo širenje prouzrokovala 5G mreža.

Koliko neprovjerene ili naučno neutemeljene informacije utiču na kreiranje javnog mnijenja pokazuje istraživanje koje je u maju 2020. u Crnoj Gori napravila agencija Ipsos uz podršku UNICEF-a, a koje je pokazalo da svaki drugi građanin u toj državi vjeruje da je virus nastao u laboratoriju, te da oko petina građana nije saglasna sa tvrdnjom da će se uskoro pronaći vakcina koja bi štitila od te bolesti. U Bosni i Hercegovini, istraživanje kompanije Valicon iz juna 2020. godine je pokazalao da tek četvrtina bh. građana smatra da je virus nastao prirodnim putem, više od polovine bh. građana vjeruje u neku od teorija zavjera o koronavirusu, a trećina misli da je virus nastao u wuhanskom laboratoriju. Istraživači Američkog časopisa tropske medicine i higijene ustanovili su da dezinformacije o koronavirusu nisu bezazlene i da su bile mogući uzrok smrti kod najmanje 800 osoba širom svijeta koje su preminule u prva tri mjeseca 2020. godine jer su pile mentanol i sredstva za čišćenje na bazi alkohola kako bi se zaštitili od koronavirusa. Procijenili su da je u navedenom periodu iz istih razloga hospitalizovano oko 5.876 osoba, kao i da je 60 osoba oslijepilo od posljedica ispijanja metanola.

Nepovjerenje prema zvaničnim svjetskim i lokalnim informacijama

Analiza komentara korisnika online medija napravljena je na četiri portala: Vijesti online i Cafe del Montenegro iz Crne Gore, te Klix.ba i Depo.ba iz Bosne i Hercegovine, i obuhvatila je ukupno 863 komentara, koji su se odnosili na humor, uvrede ili ismijavanje, govor mržnje, teorije zavjere, argumentovane informacije i drugo, a praćen je i generalni utisak i tok diskusije, naprimjer, da li komentari ukazuju na relativizaciju i ismijavanje zvaničnih preporuka i objava. Analizirani su komentari na 12 članaka koji su prenosili informacije svjetskih i lokalnih zdravstvenih organizacija, kriznih štabova, te izjava predstavnika vlasti i stručnjaka.

U komentarima na članke koji prenose izjave Svjetske zdravstvene organizacije, poput onih da je svijet ušao u novu i opasnu fazu pandemije koronavirusa (depo.ba), da postoje dokazi da se COVID širi vazduhom (cdm.me i vijesti.me), te da se pandemija može kontrolisati (klix.ba), najdominantnije su uvrede i ismijavanje SZO. U člancima crnogorskih medija da postoje dokazi da se virus širi vazduhom, prisutni su stavovi da u toj organizaciji rade nedovoljno stručni ljudi, koji mijenjaju stavove ili nemaju jedinstveni stav o važnim pitanjima, dok su ispod objave bh. medija izraženi uvredljivi komentari na račun čelnika SZO, a dva komentara sadrže rasistički govor mržnje.

Sagovornici govore da su objave Svjetske zdravstvene organizacije manje čitane u odnosu na informacije koje objavljuju lokalne zdravstvene institucije i krizni štabovi, a pojedini sagovornici pad interesovanja građana za ove objave pripisuju kontradiktornim stavovima te međunarodne organizacije o načinima prenosa virusa i načinima zaštite.

Najčitaniji sadržaji na online medijima tokom pandemije koronavirusa, kako govore sagovornici, su obavijesti kriznih štabova, vladinih organa za sprečavanje širenja koronavirusa i lokalnih zdravstvenih institucije u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Neki od prisutnih komentara ispod ovih članaka u online medijima u Crnoj Gori su oni da se podaci o broju zaraženih lažiraju, da postoji nepovjerenje u Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) i da je vladi ekonomija važnija od ljudskih života.

“Što se tiče tekstova koji se odnose na NKT i ostalih domaćih institucija, prije ili kasnije komentari postanu isti kao na bilo kom tekstu, sve se pretvori u svađu na političkoj i na nacionalnoj osnovi i u odnosu na vjerska pitanja”, kaže Nemanja Vukotić, novinar crnogorskog portala Vijesti.me.

U komentarima čitalaca bh. online medija prisutan je negativan narativ prema vladinim i zdravstvenim institucijama i pojedincima koji se okrivljuju za lošu epidemiološku sliku, kao i loš zdravstveni sistem, da su donesene mjere neadekvatne, da nije jasna razlika između preporuka i naredbi kriznih štabova, te preporuke šta je potrebno raditi kako bi se spriječilo širenje COVID-19.

Pored saopštenja SZO i domaćih zvaničnih organa i institucija u bh. i crnogorskim medijima se objavljuju i članci o naučnim istraživanjima različitih organizacija, naročito onih koja se tiču vakcina protiv COVID-19, te izjava domaćih i stranih epidemiologa, političara i svjetskih lidera o koronavirusu.

Analizira komentara na člancima koji su se odnosili na izjave Billa Gatesa o vakcinaciji, izjavu hrvatske lječnice da je virus oslabio, crnogorskog ministra zdravlja o nabavci vakcine protiv koronavirusa i istraživanje naučnika Univerziteta Oxford, pokazala je da su te objave izazvale komentare koji su najčešće sadržavali uvrede i ismijavanja, a bio je prisutan i govor mržnje i teorije zavjere.

Moderiranje komentara

Kako bi se stekao uvid o ulozi medija u moderiranju takvih komentara i praksama online medija u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, istraživanje je obuhvatilo i intervjue sa novinarima, urednicima i predstavnicima fact-checking organizacije iz dvije države. Medijski profesionalci smatraju kako je potrebna moderacija komentara, naročito zbog sprečavanja širenja govora mržnje i uvreda, ali je još uvijek nedovoljno razvijena svijest o potrebi moderiranja komentara koji sadrže teorije zavjere i pseudo-naučne savjete za liječenje koronavirusa.

Ne postoji univerzalan model za moderiranje komentara online medija, ali se sve više uviđa značaj i potreba za modelom koji će omogućiti argumentovanu i slobodnu razmjenu mišljenja a istovremeno spriječiti širenje govora mržnje, uvreda, teorija zavjere i dezinformacija. Pojedini mediji, poput Vijesti online i Cafe del Montenegro iz Crne Gore rade premoderaciju koja od administratora web sajta zahtijeva da komentare prethodno pročita i utvrdi da li su u skladu s pravilima komentarisanja, čime se sprečava širenje govora mržnje. Drugi zahtijevaju registraciju korisnika, prate komentare, brišu neprimjerene komentare ili ukidaju mogućnost komentarisanja na one članke za koje su sigurni da će imati veliki broj uvreda ili govora mržnje. Ipak, sagovornici kažu da je nemoguće ukloniti sve neprimjerene komentare, naročito na društvenim mrežama zbog manjka kapaciteta i velikog broja komentara. 

Kao primjer dobre prakse moderiranja komentara može poslužiti Radio Slobodna Evropa gdje, na dnevom nivou, komentare moderira osoba koja je taj dan zadužena za društvene mreže. Praksa tog medija je da komentari nisu dopušteni na web stranici ispod tekstova ali se moderiraju na društvenim mrežama, gdje se koriste alati poput Creator Studija na Facebooku, koji se koristi za praćenje komentara na Facebooku i Instagramu ili Tweetdecka na Twitteru. Za komenare na YouTubeu praksa je da se omoguće svi komentari, ali ako se rasprava razvije u svađu ili uvrede onda se koristi opcija review čijom aktivacijom se za prikazivanje svakog narednog komentara na ovoj platformi čeka na odobrenje moderatora. Za moderaciju se koristi lista blokiranih riječi, npr. (psovki), a ukoliko korisnik napiše više neprimjerenih komentara, on biva blokiran, pojašnjava urednica za društvene mreže Balkanskog servisa RSE, Ajla Obradović. 

Moderiranje komentara većinom se odnosi na uklanjanje govora mržnje i uvreda, dok većina medija dopušta komentare koji sadrže dezinformacije i teorije zavjere jer ne krše njihova pravila i dio su slobode govora. Ipak, pojedini sagovornici smatraju da bi se i takvi sadržaji zbog njihove štetnosti trebali uklanjati i da bi mediji trebali razmotriti mogućnost regulacije širenja dezinformacija i teorija zavjera kroz komentare čitalaca posebno tokom kriznih situacija. Na Radiju Slobodna Evropa, naprimjer, nastoje se ukloniti i svi komentari koji sadrže neprovjerene savjete za liječenja jer mogu biti opasni za zdravlje čitatelja. Pored toga, postoji i sumnja da se komentari koji sadrže govor mržnje, dezinformacije, teorije zavjere i propagandu organizovano šire što dodatno govori o važnosti da se takvi komentari moderiraju.

Jedno od mogućih rješenja za smanjenje neprimjerenih komentara u online medijima sagovornici vide u odgovornosti online medija koji bi trebali objavljivati samo tačne i precizne informacije, kao i birati relevantne izvore i sagovornike, kako bi se smanjio prostor za negativne komentare i na taj način pokušalo pozitivno uticati na ponašanje građana. U tom smislu, dodatno je potrebno objavljivati i sadržaje koji raskrinkavaju dezinformacije i teorije zavjere i upozoravati na njihove posljedice.

Zbog uticaja koji komentari mogu imati na publiku, potrebno raditi na edukaciji i izgradnji kapaciteta medija za moderiranje komentara, a i na medijskom opismenjavanju građana kako bi stekli vještine argumentovanog komuniciranja. Mediji bi trebali podstaći argumentovanu raspravu koja je lišena govora mržnje, uvredljivog govora, psovki, ali i dezinformacija i teorija zavjere.

Cijeli izvještaj Mediacentra Sarajevo i Instituta za medije Crne Gore dostupan je ovdje.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.