Fenomen medijske satire u Srbiji

Fenomen medijske satire u Srbiji

Fenomen medijske satire u Srbiji

Priču koju je objavio jedan srbijanski portal brzo su preuzeli mnogi mediji iz regiona i svijeta. Većina ih nije ni posumnjala u njenu istinitost, niti je provjerila informacije.

„Dragan Stević je bio mrtav pijan na zabavi u jednom od odmarališta na Crvenom moru u Sharm El Sheikhu, kada je neplanirano pokorio neman koja je sedmicama terorizirala turiste. Kako prenosi jedna od makedonskih novinskih agencija, Stević se zatrčao na odskočnoj dasci i kao tane bacio u more. Ali, umjesto da pljusne u vodu, pao je pravo na ajkulinu glavu i na mjestu usmrtio tu zubatu neman. Ovog partijanera su odmah proglasili lokalnim herojem koji je spasio turističku sezonu jer se broj posjetilaca značajno smanjio nakon što je ajkula povrijedila tri osobe i ubila jednog turistu. Stević je zatim otplivao do obale i trenutno se nalazi u bolnici gdje se oporavlja od trovanja alkoholom.˝

The New York Post je jedan od mnogih međunarodnih medija koji su u decembru 2010. objavili ovu priču o podvigu srbijanca Dragana Stevića u Egiptu. Priča je dobila više od pet hiljada ˝lajkova˝ na Facebooku preko web sajta The New York Posta.

A zapravo su se samo ruske novine Komsomolska pravda potrudile da provjere navedene činjenice, kako kod stručnjaka za morsku biologiju, tako i kod izvora u Egiptu. Iako su živopisno opisali kako je mogao izgledati ovaj nevjerovatni susret između ajkule i turiste, također su i zaključili da je sve ipak plod mašte.

Bili su upravu kada su pretpostavili da je priča neistinita – radi se o apsolutnoj prevari.

'Vijesti u ogledalu'

Slika: Komsomolska pravda

Ovu priču, koju je prvo objavio srbijanski portal Njuz.net 10. decembra, već u roku od deset dana preuzeli su mnogi mediji iz Jugoistočne Evrope i cijelog svijeta. Većina njih uopšte nije ni posumnjala u njenu istinitost.

Njuz.net je srbijanski onlajn satirčni portal koji je u oktobru 2010. lansiran sa sloganom 'Vijesti u ogledalu'. Tvorce ovog portala je inspirisao američki sajt The ONION, tačnije njegov stil i izbor tema. Ideja je bila da sajt pruži kritiku srbijanskog društva na zabavan način.
Kako kaže Viktor Marković, beogradski profesor i bloger, te jedan od nekoliko ljudi zaslužnih za nastanak i održavanje ovog sajta:

˝Bilo bi lijepo kada bi se čitaoci navikli da uključe mozak kada čitaju vijesti, te da provjeravaju određene informacije, umjesto što sve objavljene informacije potpuno nekritički uzimaju kao tačne.˝

Trenutno za ovaj sajt piše 10 redovnih autora, te 30 povremenih koji šalju svoje priče. Ostali prilozi su uvijek dobrodošli, tako da urednici dnevno primaju nekoliko desetina radova, biraju najbolje i objavljuju ih.

Tim koji upravlja portalom je nastao postepeno i uglavnom se sastoji od ljudi koji imaju iskustva sa onlajn i tradicionalnim medijima, kao i sa viralnim marketingom. U početku su svoje priče postavljali na Facebook profil Njuz portala. Ovaj profil je privukao značajan broj čitalaca, tako da su već u prvom danu lansiranja njihovog sajta imali više od deset hiljada posjetilaca.

Mediji koji objavljuju izmišljene vijesti

Priče koje Njuz.net objavljuje su izmišljene, ali su teme i osobe o kojima pišu uglavnom stvarne ličnosti koje privlače pažnju medija i javnosti. Kao što je istaknuto u jednom od komentara na blogu na kojem se raspravljalo o fenomenu portala Njuz.net, vijesti ovog sajta predstavljaju ono što bi moglo postati realnost ukoliko se nastavi sa postojećim trendovima.
Jedan od najpopularnijih članaka je bio o klinici u Novom Sadu koja liječi ovisnost od klikanja na opciju ˝like˝ na Facebook-u. Sam tekst je dobio preko 9.000 ˝lajkova˝ na ovoj društvenoj mreži.

Postavlja se pitanje zašto je medij koji objavljuju izmišljene vijesti postao fenomen u Srbiji. Mnogi čitaoci smatraju da je stvarnost u njihovoj zemlji pretrpana činjenicama iz društvenog i političkog života u koje je teško povjerovati, tako da je inače teško razlikovati moguće od nemogućeg, te tačne od lažnih informacija. Čitaoci komentarišu priče za koje su ubijeđeni da su istinite, što onda izaziva nove komentare koji ismijavaju ove prethodne.

Mnogi mediji u Srbiji, kako onlajn mediji, tako i oni tradicionalniji, kao što su štampa i radio, su, baš kao i ostali svjetski mediji, preuzeli ovu priču o ajkuli i objavili je bez bilo kakve provjere njene istinitosti.

Na pitanje kako Njuz.net utječe na druge medije u Srbiji, Viktor Marković kaže: ˝Bilo bi dobro kada bi nas ostali imitirali po tome što navedemo izvor vijesti, što baš i nije slučaj.˝ S druge strane, kaže on, upravo nesređena situacija u društvu i medijima  ostavlja dovoljno prostora i inspiracije za priče koje objavljuje Njuz.net.

Za sada cijeli tim radi besplatno i još uvijek pokušava osmisliti najbolji poslovni model. Njuz.net je u veoma kratkom periodu postajo srbijanski medij koji se najviše citira u inostranstvu. Zahvaljujući ovome, kao i činjenici da imaju nekoliko stotina hiljada posjetilaca mjesečno, mogli bi osmisliti kako da se od ovog sajta osiguraju i određeni prihodi.

Internet je i dalje na marginama zarade u medijskoj industriji u Srbiji. Prema izvještaju Nielsen ankete iz 2009. godine za internet i tradicionalne medije na internetu, na njih je otišlo 1,6 posto od ukupnih primanja na nivou cijele zemlje. A cjelokupna finansijska situacija u medijskoj industriji u zemlji se u međuvremenu dodatno pogoršala.

Međutim, u Srbiji raste pristup širokopojasnom internetu, kao i utjecaj onlajn medija. O internet sceni Marković kaže:

˝Prilično je jaka po pitanju ljudi koji pokušavaju da nešto urade na internetu, a i sama zajednica internet stručnjaka je dobro povezana. Međutim, volio bih vidjeti još inovativnije razmišljanje umjesto konstantnog imitiranja postojećih ideja. Mislim da se ovo ne odnosi samo na internet, ali to je medij koji pruža najviše prostora za nove ideje, tako da bi jednostavno bila šteta to ne iskoristiti.˝

Njuz.net je uspješno pokazao svoj smisao za oštroumnu satiričnu kritiku, kao i sposobnost da privuče i zabavi čitaoce, tako da bi inovativni poslovni model dobro išao uz ovaj portal.

U međuvremenu, i publika i medijski profesionalci bi trebali naučiti da ne trebaju vjerovati svim medijskim pričama.

--------------------------------------------------------------------------------------------------
Originalni tekst 'Serbia’s news satire phenomenon' objavljen je 16.01.2011. na web sajtu European Journalism Centre-a www.ejc.nl.

 

Tekst je preuzet, preveden i objavljen na MC Online uz odobrenje European Journalism Centre-a. Svako dalje korištenje i distribucija ovog teksta podliježe uvjetima korištenja koji su u cjelosti dostupni na web sajtu www.ejc.nl.

 

Oprema teksta: redakcija MC Online.