Profesija zaboravljena u trci za profitom

Profesija zaboravljena u trci za profitom

“Zahtjev za profitabilnošću medija na tržištu udaljio je novinarstvo od profesionalizma”, poručuje Senka Kurt, urednica programa na Radiju Stari Grad u anketi povodom 3.maja.

1. Kako danas tržište utiče na koncept zastupanja interesa javnosti u bh. medijima? Na koji način tržišni imperativi danas guraju na marginu društveno- relevantne teme iz bh. medija? Ključne tendencije?

Prvo moram postaviti pitanje šta je to danas interes javnosti u bosanskohercegovačkim medijima. Čini mi se da su u posljednjih deset godina (a možda i od „demokratskih promjena” u BiH) pojmovi interesa javnosti pali u drugi plan, a da tržište određuju dvije činjenice – rascjepkanost medijskog prostora u BiH na entitetske prostore, te najmanje tri realiteta, odnosno na žalost tri (ako ne i više) interesa javnosti u BiH.

O tome što su društveno – relevante teme danas u BiH također je teško govoriti u globalu. Na dnevnoj bazi imamo najmanje dvije (često i tri) glavne relevante društvene teme. Ovisno o entitetu, ovisno o nacionalitetu, te naravno ovisno i o samom mediju.

 

2. Kako mediji u BiH, privatni i javni, mogu danas zastupati interese javnosti? Postoji li javna odgovornost privatnih medija?

 

Naravno da postoji javna odgovornost privatnih medija. i ona se ni po čemu (po mom mišljenju) ne bi trebala razlikovati od odgovornosti javnih medija. No, nažalost, ovdje se pojam privatnoga medija shvaća na potpuno pogrešan način. Privatno ovdje prije svega znači komercijalno, a u većini slučajeva komercijalno ne znači i odgovorno. Odnosno, komercijalno znači uglavnom “žuto”, “lagano”, s časnim izuzetkom nekolicine privatnih političkih magazina i rijetkih radio – stranica, u koju svakako ubrajam RSG.

3. Kako zahtjev za profitabilnošću medija na tržištu danas utiče na novinarsku profesiju u BiH? Koliko je danas informacija u bh. medijima roba, a koliko javno dobro? Da li profitabilno novinarstvo automatski znači i loše novinarstvo?

Na žalost, ali potpuno iskreno i surovo, čini se da je informacija u bh. medijima uglavnom roba i isljučivo samo roba. Opet, s časnim izuzecima. Upravo taj zahtjev za profitabilnošću medija na tržištu udaljio je novinarstvo od profesionalizma. Ne smatram da profitabilno novinarstvo automatski mora značiti i loše novinarstvo. Dapače. No, ovdašnja iskustva govore upravo o tome da se u trci za profitom uglavnom zaboravlja profesija. Letimičan pogled na dnevne novine ili čak i javne servise nedvosmisleno na to ukazuju.

4. Kakva može biti uloga javnog servisa u BiH u odbrani interesa javnosti i profesionalnog novinarstva pred imperativom profitabilnosti?

Uloga javnog servisa u odbrani interesa javnosti i profesionalnog novinarstva, prema mom mišljenju, koje je danas shvatam, potpuno stara škola, mora biti ključna. Upravo javni servisi trebaju biti nositelji profesionalnog novinarstva, upravo oni moraju biti ključni u odbrani javnosti. Naravno, to ne znači da javni servisi, služeći se profesionalnim postulatima i služeći javnosti trebaju biti puki posmatrači, suhoparni sakupljači informacija, dirigirani prenositelji...