“Autorski” novinarski tekstovi koje piše AI: potrebne su smjernice, edukacija i transparentnost

Ilustracija: Said Salmanović

Povelja Reportera bez granica o upotrebi vještačke inteligencije u medijima naglašava važnost poštivanja temeljnih novinarskih principa kao što su transparentnost, nepristrasnost, istinitost i zaštita privatnosti. U Bosni i Hercegovini još nema jasnih smjernica za etičko korištenje vještačke inteligencije u medijima, niti postoji zakonodavni okvir ili regulatorne odredbe kojima se reguliše ova oblast.

Borka Rudić, generalna sekretarka BH novinara, kaže da je bila prilično zatečena glasinama da pojedini novinari u značajnoj mjeri koriste generativnu umjetnu inteligenciju u svom radu, produciraju brojne tekstove za različite medije i sve to predstavljaju kao vlastiti rad.

Redakciji Media.ba jedan saradnik je poslao autorski tekst sa dijelovima koje je napisao ChatGPT, što je uočeno zbog stila pisanja, upotrebe generičkih podataka i riječi koje nisu svojstvene stilu autora, te izostanka izvora za navedene tvrdnje.

Novinarka Slobodne Bosne Maja Radević kaže da su je šokirala saznanja da pojedini novinari ispisuju cijele tekstove uz pomoć ChatGPT. S obzirom na to da, kako govori, pripada nešto starijoj generaciji novinara, za nju je to neprofesionalno i u suprotnosti sa svim normama novinarske etike.

“Kada se tek pojavio ChatGPT svi smo bili fascinirani tim sistemom umjetne inteligencije, pa smo ga testirali i postavljali mu neka aktuelna pitanja da vidimo kako će odgovoriti. Sjećam se, naprimjer, da je tada u BiH bila aktuelna tema diplome bivše direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović, pa smo kolega Almir Panjeta i ja iz zabave pitali ChatGPT: ‘Ima li Sebija Izetbegović diplomu?’ Dobili smo odgovor da je ona poznata bh. glumica”, priča Radević.

Adnan Bajrović, zamjenik izvršnog urednika web Oslobođenje.ba, također govori da je ChatGPT isprva došao kao igračka.

“Postavljali smo mu šaljive promptove da piše pjesmice, viceve, ilustrira Sarajevo u budućnosti i tek smo nakon nekog vremena shvatili da se on može koristiti ne samo za prenošenje dezinformacija, već da on donosi pluralizam mišljenja koji se može iskoristiti i u skladu s etički zasnovanim novinarstvom”, tvrdi Bajrović.

Iako pojedine analize pokazuju da se generativna umjetna inteligencija tek sporadično koristi u novinarstvu u BiH, urednik portala Inforadar.ba Adis Šušnjar tvrdi da je njegova upotreba masovna, od generisanja sadržaja do produkcije izvještaja i fotografija.

U njegovoj redakciji AI se koristi za analizu različitih dokumenata, provjeru podataka i za osmišljavanje naslova za pojedine tekstove, kada za tim ima potrebe.

“AI daje preporuke koje potom mogu poslužiti za neku novu ideju, međutim te preporuke je, u skoro svim slučajevima, potrebno doraditi, preurediti i prilagoditi tekstu i kontekstu priče i trenutne društvene situacije”, kaže Šušnjar.

Smatra da AI treba koristiti samo kao alat za efikasniji rad koji štedi vrijeme, te da novinari obavezno trebaju provjeravati tačnost sadržaja koji generiše umjetna inteligencija.

Netransparentnost i kršenje autorskih prava

Semir Mujkić, urednik BIRN-a BiH, smatra da svi imaju dobro razumijevanje šta je problem s korištenjem AI alata, ali da je dosta novinara odlučilo da to ignoriše ili im je to u redu. U redakciji BIRN-a AI alati se vrlo malo i ograničeno koriste.

“Nikada ne bih dopustio da AI piše tekst. Mi ne objavljujemo slike koje generiše AI, mada vidim da to drugi mediji objavljuju. Koristimo transkripte i to mi je u redu”, kaže Mujkić.

Navodi i jedan od ključnih problema korištenje novinarskih tekstova za treniranje AI modela bez dozvole autora i transparentnosti.

“Moj najveći problem s tim je što su svi ti modeli trenirani na našim sadržajima bez da smo mi od njih profitirali, odnosno da su nam dali neku kompenzaciju ili da smo pitani za to. Neko je tretirao model AI na našim tekstovima iz Detektora, tako da mi je to stvarno etički problem i želim da se rad mojih novinara prizna i da bude plaćen. Kompanije koje to rade pretpostave da je sadržaj online i da ga mogu samo tako uzeti. Drugi problem je što podmećeš ljudima nešto što nije napravio čovjek”, ističe Mujkić.

BH novinari su se do sada bavili pitanjem korištenja AI u novinarstvu kroz edukaciju novinara o tome na koji način se ostvaruju i štite autorska prava.

Rudić smatra da je načelo transparentnosti jedno od najvažnijih, odnosno pošten odnos prema publici i njeno informisanje da je određeni sadržaj nastao korištenjem AI, kao i očuvanje novinarske autonomije.

“AI alati ne bi smjeli usmjeravati i voditi novinara kroz istraživanje i kreiranje određene teme, već bi novinar morao upravljati tim procesima, birati izjave, dokumente, činjenice, fotografije... sve ono što će na koncu biti objavljeno u okviru autorskog teksta nastalog uz kontrolisano korištenje vještačke inteligencije”, naglašava Rudić.

Bajrović se slaže da AI treba koristiti samo kao pomoćni alat, te da su odgovornost i transparentnost ključni.

“Ljudska odgovornost iznad svega i provjera činjenica su obaveza redakcija koje počnu koristiti AI. I naravno, AI ne smije generisati izjave bilo koga, pa ni samog novinara, niti se smije koristiti za obradu povjerljivih dokumenata, deepfake sadržaja. U konačnici, AI u novinarstvu nikada ne smije zamijeniti autorski i istraživački rad novinara, već samo treba biti u službi asistenta”, govori Bajrović.

Potrebna edukacija

Bajrović naglašava da novinari u BiH nisu dovoljno educirani o etici u vezi s korištenjem AI alatki. Jedan od razloga je činjenica da prilagođavanje novim tehnologijama traje dugo.

Iako postoji više propisa o etičkoj upotrebi AI u novinarstvu različitih međunarodnih organizacija, poput Povelje Reportera bez granica, Bajrović govori da ih samo pojedini novinari poznaju.

I novinar Dino Cviko smatra da novinari u BiH, ali i širom svijeta, nisu dovoljno svjesni i educirani o korištenju AI tehnologija u svom radu.

“Iz vlastitog iskustva znam da može proizvesti dezinformacije, nepotpune ili pristrasne informacije, što može dovesti do pogrešnih zaključaka”, kaže Cviko.

Naglašava da AI ne može zamijeniti novinarsku kritičku procjenu, kontekstualizaciju informacija i profesionalni etički pristup izvještavanju.

“AI alati su tek relativno nedavno počeli ulaziti u redakcije, a sama tehnologija je još u razvoju. Ono što primjećujem jeste da, za razliku od nekih drugih zemalja, kod nas ne postoji dovoljno edukacija o odgovornom i etičkom korištenju AI-a u novinarstvu. Mislim da je to prostor u kojem bi novinarska udruženja i medijske organizacije trebale preuzeti aktivniju ulogu”, zaključuje Cviko.

Kristina Perić, glavna urednica na portalu Istina.media, kaže da novinari ovog portala poznaju koristi AI, a i educirani su o etičkim smjernicama.

Njena preporuka novinarima je da prođu treninge koje vode stručne osobe upoznate s prednostima i poteškoćama pri korištenju AI.

“AI može nesvjesno usvajati pristranosti prisutne u podacima kojima raspolaže, što može dovesti do diskriminacije na osnovu rase, spola, dobi ili drugih karakteristika, a tu svakako uskače stari dobri mozak, da ne kažem i srce. Ono što svakodnevno pazimo, nevezano za AI, jeste da nekoga ne uvrijedimo i da ranjive skupine na neki način zaštitimo. To treba primijeniti i pri korištenju AI”, zaključuje Perić.

Prva doktorska teza o upotrebi AI u novinarstvu u BiH

Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Lejla Turčilo smatra da je najvažnije da novinari uvijek imaju na umu da je potrebno da sve što su kreirali uz pomoć AI alata dodatno “osnaže” ljudskim faktorom. I drugo, da sve sadržaje koji su sukreirani i/ili podržani s AI tako i označe, jer publika ima pravo to znati.

“S obrazovnog stajališta, mislim da je bitno da se novinari (posebno mladi) edukuju o tome šta su uopće AI tehnologije, koliko im i u čemu mogu pomoći u novinarskom radu i na koji način ih mogu kvalitetno iskoristiti u svom poslu”, ističe Turčilo.

Prema njenim riječima, redakcije trebaju biti svjesne da publika može prepoznati ono što je nastalo isključivo kao produkt AI, jer to još uvijek nisu ni savršeni transkripti ni savršeni prijevodi, pa se njihovim automatskim “isporučivanjem” publici bez završnog uređivanja novinara gubi kredibilitet.

Na pitanje da li je korištenje AI alata dio obrazovnog sistema za buduće novinare, odgovara da je to slučaj “onoliko koliko su pojedinačno određeni profesori spremni da se i sami time bave, a onda to i uvrste u syllabuse”. Na Odsjeku Žurnalistika/Komunikologija na FPN u Sarajevu izučavaju se teorijski kroz predmet Filozofija medija i praktično kroz Online novinarstvo, a fragmentarno i u drugim predmetima. Dosta studenata se odlučuje za master teze u kojima istražuju upotrebu AI u novinarstvu, a na FPN-u je i prva prijavljena doktorska tezu na ovu temu asistentice Amine Vatreš.

“Za sada se uglavnom baziramo na etičkom aspektu upotrebe AI, kao i na komparaciji sadržaja nastalih uz pomoć i bez pomoći AI, kako bi studenti osvijestili bitnost ovih tehnologija, ali i kako bismo zajedno tražili načine kako da se one uključe u novinarski rad u korist, a ne nauštrb njegovog kvaliteta”, kaže Turčilo.

Nije bilo prigovora na neetičnu upotrebu AI

Borka Rudić, glavna sekretarka Udruženja BH novinari, smatra da je od iznimne važnosti da novinarska i medijska zajednica u BiH kreira smjernice i pravila za korištenje AI, uz angažman Regulatorne agencije za komunikacije i Vijeća za štampu i online medije u BiH. Navodi da bi osnova trebala biti “Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju” Evropske komisije, koje naglašavaju tri načela korištenja AI: zakonitost, etičnost i otpornost na zloupotrebu AI i nanošenje štete. Podsjeća i na UNESCO smjernice i preporuke Vijeća Evrope.

Ističe da je vrijeme da “sjednemo, proučimo sve ove dokumente i ozbiljno krenemo u kreiranje profesionalnih pravila za korištenje AI i preporuka za očuvanje društvene dobrobiti novinarstva u našoj državi”.

Iz Žalbene komisije Vijeća za štampu i online medije u BiH govore da će se Kodeks za štampane i online medije BiH ažurirati u skladu s potrebama medijske zajednice i razvojem tehnologija, kao što se ažurirao i mijenjao više puta do sada.

“To se uvijek radi transparentno i u dijalogu s medijima i novinarima. U međuvremenu, Vijeće kroz odluke Žalbene komisije može reagovati na neetičnu upotrebu AI u printanim i online medijima, po prigovorima građana. Do sada takvih prigovora nije bilo”, naveli su u odgovoru.

Ovaj tekst je proizveden uz finansijsku podršku Evropske unije. Za njegov sadržaj isključivo je odgovorna Fondacija Mediacentar i on ne odražava nužno stavove Evropske unije.

___