Djela su joj prevedena na 20-ak svjetskih jezika, a u svojim knjigama pisala je o feminizmu, svakodnevici u socijalizmu i ratovima u bivšoj Jugoslaviji

foto: N1

Slavenka Drakulić, najpoznatija suvremena hrvatska književnica u svijetu, autorica i novinarka koja je najbolje opisala buran tranzicijski svijet i čija su publicistička djela pomagala shvatiti što nam se događalo posljednjih 40 godina, preminula je u 77. godini, javio je Jutarnji list.

Karijeru je počela kao novinarka, nakon završenog studija komparativne književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pisala je za Start, Danas i NIN te je feminističke teme u javnu raspravu uvela na velika vrata.

Svoju prvu publicističku knjigu, pod nazivom Smrtni grijesi feminizma: Ogledi o mudologiji, objavila je 1984. godine i ušla u burnu, intelektualno poticajnu raspravu s Igorom Mandićem. Svoj prvi roman Hologrami straha objavila je tri godine kasnije. Knjiga je imala velik odjek na području cijele Jugoslavije, a Drakulić je u suvremenu književnost na impresivan način uvela ženski, autobiografski diskurs.

Početkom devedesetih, zajedno s još četiri autorice – Jelenom Lovrić, Radom Iveković, Vesnom Kesić i Dubravkom Ugrešić – bila je meta mizoginog i nacionalističkog napada kada su prozvane izdajicama u tekstu pod naslovom „Vještice iz Rija”, objavljenom u zagrebačkom Globusu.

To nije prekinulo njezinu karijeru i Drakulić je u narednom periodu objavila niz važnih publicističkih knjiga, kao što su Kako smo preživjeli, Oni ne bi ni mrava zgazili, Café Europa, The Balkan Express, Tijelo njenog tijela, Basne o komunizmu i Ponovo u kavani Europa, te je objavljivala tekstove u vodećim svjetskim novinama kao što su The New York Times, Frankfurter Allgemeine Zeitung, La Repubblica i El Mundo.

Objavila je i romane Mramorna koža, Kao da me nema, Božanska glad, Frida ili o boli, Optužena, Dora i Minotaur, Mileva Einstein, teorija tuge i knjige priča Nevidljiva žena i druge priče i O čemu ne govorimo. Nedavno je objavila svoju posljednju knjigu Zašto nisam naučila kuhati.

Djela su joj prevedena na 20-ak svjetskih jezika, a u svojim knjigama pisala je o feminizmu, svakodnevici u socijalizmu, ratovima u bivšoj Jugoslaviji i Europi, objavio je Telegram.

Njezin mudar ženski glas i njezina pronicava analiza istočnoeuropskog života, naše svakodnevice, ono je po čemu smo prepoznatljivi u europskoj, ali i svjetskoj kulturi, objavio je Jutarnji list, za koji je također pisala dugo godina.

Izvori: Jutarnji list, Telegram

___