U novinarstvu žene su plaćene manje od muškaraca

Rodna razlika u platama u novinarstvu se proteže na svim kontinentima

U novinarstvu žene su plaćene manje od muškaraca

Međunarodna federacija novinara i Institut za medijsku raznolikost na Dan jednakih plata pozvali na iskorjenjivanje rodnog jaza u platama 

foto: IFJ

Žene u novinarstvu su konstantno manje plaćene od svojih muških kolega, saopšteno je iz Međunarodne federacije novinara (IFJ) povodom obilježavanja Svjetskog dana jednakih plata 18. septembra.

IFJ i Institut za medijsku raznolikost (MDI) su pozvali vlade da implementiraju zakone kojima bi se uklonio rodni jaz u platama u novinarstvu i medijsku industriju da usvoji konkretne politike za iskorjenjivanje diskriminacije u platama.

“U eri u kojoj novinarstvo igra ključnu ulogu u održavanju demokratije i zalaganju za jednakost i pravo javnosti da zna, novinarke širom svijeta suočavaju se sa zabrinjavajućom stvarnošću: uprkos tome što predstavljaju značajan dio novinarske radne snage, stalno su plaćene manje od svojih muških kolega. Ova nejednakost podriva ne samo prava žena u radnoj snazi, već i kredibilitet i etičke standarde profesije u cjelini”, saopštili su IFJ i MDI.

U zajedničkom saopštenju istaknuto je da veliki broj studija, uključujući izvještaje nadzornih tijela u industriji, radničkih organizacija i akademskih institucija, pokazuje da je rodna razlika u platama u novinarstvu zabilježena na svim kontinentima i medijskim organizacijama.

Novinarke u Brazilu, zaposlene po ugovoru o radu, za isti posao u prosjeku zarađuju 5,7 posto manje od novinara, a ova razlika se povećava što je pozicija viša. U slučaju glavnih urednika, žene na ovoj poziciji zarađuju 41,3 posto manje od muškaraca, pokazala je anketa Nacionalne federacije novinara Brazila (FENAJ).

Izvještaj BBC-a iz 2023. godine pokazao je da je u Velikoj Britaniji rodni jaz u platama povećan na najviši nivo od 2018.

Studija provedena u Francuskoj od 2010. do 2021. otkrila je da se više žena zapošljava na kratkoročne ugovore na određeno vrijeme, prenosi IFJ. 

U Evropskoj uniji u 2022. godini u svim sektorima bruto satnice žena bile su u prosjeku 12,7 posto niže od satnica muškaraca.

Globalni izvještaj Međunarodne organizacije rada 2023. pokazao je da žene u prosjeku zarađuju 80 posto onoga što zarađuju muškarci. Prema sadašnjoj stopi, kako je objašnjeno, tek do 2086. godine se očekuje postizanje jednakosti plata širom svijeta.

Jedan od razloga za disparitet plata u novinarstvu je slabo prisustvo žena na visokim pozicijama. Istraživanje Instituta Reuters iz 2024. pokazalo je da postotak žena na najvišim uredničkim pozicijama “značajno varira od tržišta do tržišta, od 0 posto u Japanu do 43 posto u SAD-u”, naglašavaju iz IFJ.

Stakleni plafon i dalje ograničava ženama pristup izvršnim ulogama, uređivačkom vodstvu i menadžmentu. Mnoge žene se usmjeravaju u manje plaćene sektore novinarstva, kao što su izvještavanje o životnom stilu ili kulturi, dok muškarci dominiraju u bolje plaćenim oblastima poput politike, biznisa ili istraživačkog novinarstva.

Razlika u platama je, istaknuto je, još izraženija za žene iz različitih etničkih grupa, LGBTQ+ osobe i one iz marginalizovanih zajednica koje se suočavaju sa višestrukim slojevima diskriminacije.

Da bi se iskorijenio rodni jaz u platama u novinarstvu, IFJ i MDI preporučuju provođenje revizije u svim medijskim organizacijama da bi se procijenio rodni jaz u platama, uvođenje obavezne politike transparentnosti plata u medijskim kućama i usvajanje pravedne mogućnosti za napredovanje. Također savjetuju da redakcije trebaju usvojiti politike nediskriminacije i kolektivne ugovore i postaviti politike pravednih plata.

“Rješavanjem rodne razlike u platama u novinarstvu ne samo da stvaramo pravedniju i ravnopravniju profesiju, već također osiguravamo da priče koje oblikuju naš svijet budu ispričane različitim glasovima, osnaženim i pravedno nadoknađenim za svoj doprinos. Borba za rodnu ravnopravnost u platama u novinarstvu je borba za pravičnost, transparentnost i dostojanstvo u industriji i društvu u cjelini”, rekla je predsjednica Vijeća za ravnopravnost spolova IFJ Maria Angeles Samperio.

Sindikati, kako je dodala, imaju snažnu ulogu u zagovaranju kolektivnih ugovora i politika za podršku pravednim platama.

Milica Pešić, izvršna direktorica Instituta za medijsku raznolikost, ističe da razlika u platama u medijskoj industriji ima tendenciju da bude izraženija za ljude iz marginalizovanih i raznolikih zajednica, ograničavajući njihovu ulogu u medijskoj produkciji. To se mora okončati odmah iz razloga jer, kako je naglasila, doprinosi različitim perspektivama, pristrasnim narativima i jačanjem stereotipnih priča koje oblikuju percepciju javnosti i utiču na stavove.

“U svijetu koji je sve polarizovaniji, pozivamo vlade da promovišu jednake plate za sve i da smanje nejednakosti koje podstiču podjele u društvu”, rekla je Pešić.

Izvor: IFJ

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.