Mladi u Bosni i Hercegovini (BiH) sve manje prate tradicionalne medije – televiziju, radio i novine, i smatraju da je u tim medijima malo edukativnih sadržaja prilagođenih njima. Uglavnom informacije pronalaze na društvenim mrežama, ali i internet portalima. Istraživanje Mediacentra Sarajevo “Stavovi, navike i potrebe mladih za medijskim sadržajima u BiH” pokazuje da televiziju prati 1,25 posto ispitanika, a štampu i radio su samo po dva ispitanika navela kao glavni izvor informacija (0,62 posto).

 

Mladi su više okrenuti internet portalima, više vremena provode za računarom i na takav način dolaze do informacija, kaže profesorica Aida Muminović, certificirani trener i sudija za KP (Karl Popper) i KPP (Karl Popper s planom. „Vjerujem da mladi, žele informacije i definitivno dođu do tih informacija. Naravno uvijek može bolje, uvijek može više i uvijek treba raditi na kvaliteti i programa i informacija i sadržaja koji se objavljuju“, navodi Muminović.

 

Da tradicionalni mediji uglavnom nemaju sadržaj za mlade, a ako ga i imaju, onda on im nije prilagođen, smatra i novinar portala BUKA Slađan Tomić, koji kaže da sadržaj tih medija nije prilagođen mladima 21. vijeka, koji vole nove pristupe u svemu – i u medijima i u načinu komunikacije.

 

„Mladi se danas koriste skraćenicama u komunikaciji, što govori da se i način interne komunikacije promijenio i samim tim i način konzumiranja medija. Neki tradicionalni mediji su u skladu sa vremenom napravili platforme koje su vrlo primamljive mladim ljudima i jedan od primjera je Al Jazeera Balkans“, kaže Tomić, koji je učestvovao na debatnom kampu koji je održan na Igmanu u organizaciji Mediacentra. 

 

On smatra da je odabir tema u tradicionalnim medijima vrlo konzervativan i ograničen, da novinari, urednici i politike tradicionalnih medija, imaju otklon ka nekim novim temama. „Postoji otklon ka temama koje ranije nisu postojale, priče o grupama ljudi, o zanimanjima koja ranije nisu postojala, jednostavno mediji moraju da shvate da interesovanje mladih u 2022. nije isto kao interesovanje mladih 2012, ili 2002. ili '92. godine. Interes mladih ljudi je danas drukčiji nego prije 15, 20 godina, njihov svijet se dosta promijenio“, navodi Tomić.
 

 

Srednjoškolac iz Srebrenika Amar Sprečo Muratović kaže da bi svi trebalo da prate tradicionalne medije, jer su dobar izvor informacija, ali i da je sadržaj ipak više prilagođen starijim osobama.

 

„Sadržaj na tradicionalnim medijima bi se trebao više prilagoditi mladima, jer na mladima svijet ostaje“, navodi Amar koji dodaje da manje prati tradicionalne medije upravo iz razloga jer nemaju dovoljno sadržaja za mlade.

 

Kaže i da više prati portale, navodeći Klix.ba i internet portal Al Jazeere Balkans, za koje kaže da im najviše vjeruje. „Smatram da oni imaju više sadržaja za mlade, odnosno više sadržaja koji bi mogli mene da interesuju kao osobu, kao jednog učenika, odnosno srednjoškolca. Tradicionalni mediji imaju više informacija vezano za politiku i za druge stvari koje su zapravo irelevantne za mene kao učenika“, pojasnio je. 

 

Učenica iz Foče Isidora Trivković pak kaže da ona prati tradicionalne medije, uglavnom javne servise, ali da taj sadržaj nije prilagođen mladima.

 

„Pratim dnevnike, informativne programe sva tri javna servisa prije svega zbog uporedne analize programa, a takođe i da bih se informisala i da se dođe na pola puta do istine“, navodi Isidora.

 

U jako maloj mjeri postoji sadržaj za mlade osobe na tradicionalnim medijima, dodaje Isidora, ali ističe da su za vrijeme pandemije upravo javni servisi odigrali ključnu ulogu sa časovima koji su bili online emitovani. „Tu je pokazao javni servis svoju pravu moć i značaj uopšte za ljude“, govori ona.

 

Mladima nedostaje zabavnog programa i pozitivnih priča koje upravo govore o njihovoj generaciji, ali i transformacija, u smislu prilagodbe sadržaja digitalnom formatu.

 

Prema mišljenju Slađana Tomića, mladi biraju da prate medije koji su im najlakše dostupni a to su, kako navodi, mobilne aplikacije koje bi mediji trebalo da imaju. 

 

„Tradicionalni mediji bi trebalo da svoj sadržaj prenesu i u digitalnu sferu, da budu pristupačni mladim ljudima, da imaju sadržaj na društvenim mrežama, bilo da se radi o TikToku, Facebooku. Jednosatvno, da nisu mladi ti koji idu i trče za tradicionalnim medijima, nego da tradicionalni mediji idu za mladima i da ih vuku za rukav, da kažu stanite, mi imamo jedan kvalitetan sadržaj za vas, pogledajte, on je vama lako dostupan i obrađen na način koji je vama prilagođen“, ističe Tomić. 

 

Kaže i da je važno da se tradicionalni mediji prilagođavaju mladima, ali ne da mijenjaju svoju suštinu, da ne rade onako kako su radili prije 30 godina, nego da prate trendove, da prate vijek, deceniju pa i godinu u kojoj rade, kako kaže.

 

Na svim javnim televizijama se minimalno prikazuje program koji je prilagođen za mlade, za djecu uopšteno, kaže Amar Sprečo Muratović. Prema njegovom mišljenju, tradicionalnim medijima nedostaje zabavnog programa, ali i programa koji bi edukovali mlade, na primjer o medijima, ali da taj sadržaj bude zabavnog karaktera. Sličnog je mišljenja i Isidora Trivković. Ona smatra da bi trebalo postojati više emisija koje će se baviti pozitivnim pričama koje se tiču mladih osoba.

 

Ovo dvoje učenika, zajedno sa 18 ostalih, na osnovu diskusije tokom kampa na Igmanu sa novinarom Tomićem pripremili su pismo koje će poslati na adrese 13 medija iz BiH. U pismu su istakli svoje viđenje o tome šta bi oni cijenili da vide češće i više na tim stranicama i kanalima.

 

Omladinski kampovi, poput onog na Igmanu održanog od 24. do 27. juna 2022, prema Amarovom mišljenju, sjajna su prilika za učenje o medijskoj pismenosti, ali i druženju. On se na ovaj debatni kamp prijavio jer se dugo godina bavi debatom.

 

„Već sam učestvovao na nekim radionicama Mediacentra i smatram da ove radionice pružaju dosta informacija vezano za medijsku pismenost i mislim da bi mladi u što većem broju trebali da učestvuju na ovim radionicama jer pružaju jedan vid druženja, kao i edukacije vezane za debatu i medijsku pismenost“, kaže.

 

I profesorica Aida Muminović smatra da ovakvi kampovi imaju višestruku korist za mlade osobe, prvenstveno kako naglašava, jer ni srednjoškolci ni studenti nemaju priliku kroz redovnu nastavu da se upoznaju sa ovim temama.

 

Program rada kampa, prema njenom mišljenju, postavljen je na interesantan i edukativan način, jer kroz prvi dio kampa svi učesnici imaju priliku da steknu teorijska znanja o svim pitanjima koji se tiču rada medija, upoznavanje sa stvarnim vijestima, lažnim informacijama, prepoznavanje dezinformacija, razvijanje odgovornosti prema dezinformacijama, razlikovanje tradicionalnih medija i internet medija.

 

Debatni kamp Igman održan je u sklopu projekta „Mladi za bolje medije“ koji finansira Evropska unija, a zajednički implementiraju Mediacentar Sarajevo i Ja bih u EU.