Objavljen izvještaj o stanju ljudskih prava u BiH za 2023. godinu.

foto: Mediacentar Sarajevo/Jasmin Brutus

Tokom 2023. godine u Bosni i Hercegovini (BiH) je u odnosu na godinu prije, povećan broj slučajeva zastrašivanja, uznemiravanja, političkih prijetnji, uključujući i prijetnje smrću, upućenim novinarima i/ili medijima, navodi se u izvještaju američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava u BiH za 2023.

U izvještaju se upozorava da vlasti u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) poduzimaju kontinuirane radnje koje potkopavaju državne institucije, povećavaju međuetničke napetosti i ograničavaju slobodu okupljanja i izražavanja. Kako se navodi u izvještaju, “razorna i zapaljiva retorika” Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta RS, posebno doprinosi povećanim političkim i etničkim napetostima u BiH.

U izvještaju se ističe i ponovna kriminalizacija klevete u RS koja je prošle godine stupila na snagu nakon usvajanja izmjena Krivičnog zakonika RS-a. Upozorava se da kriminalizacija klevete u RS narušava slobodu izražavanja u cijeloj zemlji, a posebno utiče na medije i aktere civilnog društva, pojačava autocenzuru i ima zastrašujući efekat na kritičko medijsko izvještavanje.

BiH je tokom prošle godine dobila i novi Zakon o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) koji je također usvojen uprkos brojnim kritikama nevladinih i međunarodnih organizacija, piše u izvještaju. Odsustvo transparentnosti o vlasništvu medija i dalje je problem u BiH, a navodi se i kako u nekim medijskim izvještajima dominiraju nacionalistička retorika i politička pristrasnost.

U izvještaju se navodi da do 17. oktobra prošle godine nijedna osoba nije optužena ili procesuirana u slučajevima negiranja genocida, veličanje ratnih zločinaca ili izazivanje rasne, vjerske ili etničke mržnje.

Prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica, koji evidentira takve slučajeve, poricanje genocida od izabranih predstavnika postalo je sve prisutnije, što je označeno kao zabrinjavajući trend. U izvještaju se navodi i da je martu zbog negiranja genocida državno tužilaštvo pokrenulo istragu protiv Dodika.

U izvještaju piše da je Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja BH novinari, tokom prošle godine zabilježila 53 slučaja napada na novinare, uključujući jednu prijetnju smrću i jedan fizički napad. Većina napada uključivala je prijetnje, političke pritiske, online uznemiravanje i slučajeve govora mržnje, a kao najčešći prestupnici su navedeni političari ili vladini službenici.

U izvještaju su navedeni primjeri napada i uznemiravanja novinara: Nikole Morače, Aleksandra Trifunovića, Kenana Ćosića, Siniše Vukelića, Eldina Karića i Žane Gauk. Oni su, kako piše u izvještaju, prozivani ili direktno ugrožavani od vladajućih struktura u RS, ili su bili izloženi javnom pritisku u Federaciji BiH (FBiH). U izvještaju su istaknuti i primjeri u kojima je Dodik vrijeđao novinare, uključujući i slučaj od 12. avgusta prošle godine kada je na press konferenciji  u Banjaluci verbalno napao grupu novinara, nazivajući ih neprijateljima srpskog naroda i razaračima Republike Srpske.

U izvještavju se spominju i prijetnje koje novinarka Al Jazeere Balkans Dalija Hasanbegović dobiva od Jasmina Mulahusića preko Facebooka. Jasmin Mulahusić, stanovnik Luksemburga, putem Facebooka prijeti novinarima i on je 2021. godine bio uhapšen u BiH zbog krivičnog djela širenje nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti, navodi se u izvještaju. 

Osim prijetnji, napada, slučajeva cenzurisanja i pritisaka na novinare, u izvještaju je istaknuto da su javni emiteri, BHRT i RTV FBiH, nastavili sa radom bez stabilnih i održivih prihoda koji bi im omogućili nezavisnu uređivačku politiku. Javni emiteri su, kako piše u izvještaju, nastavili biti pod političkim uticajima gdje je RTV FBiH nastavila prikazivati selektivan i pristrasan pristup vijestima, a Vlada RS je nastavila da vrši direktnu kontrolu RTRS-a koji se bavio propagandom i objavljivao pojačane narative vladajuće koalicije.

Neprovođenje državnog Zakona o javnim servisima i naplate RTV pretplate je, kako piše u izvještaju, držalo javnu radioteleviziju BHRT na rubu bankrota, prisiljavajući je na smanjenje poslovanja. Zakon je omogućio javnim emiterima u RS i FBiH naplatu pretplate, ali oni to nisu radili. Ističe se i da vlasti nisu uspjele uspostaviti korporaciju javnog RTV servisa koja bi nadzirala rad sva tri javna RTV servisa u zemlji kako je predviđeno zakonom.

Kompletan izvještaj State Departmenta dostupan je na ovom linku.

Izvor: State Department

___