Najveći pad rejtinga zabilježen je u Rusiji, Mjanmaru, Sudanu i Libiji.

foto: Freedom House

Globalna sloboda interneta već 12 godina zaredom je u padu - jedan je od nalaza posljednjeg izvještaja Freedom House o slobodi interneta širom svijeta. Najveći pad rejtinga zabilježen je u Rusiji, Mjanmaru, Sudanu i Libiji. Nakon invazije ruske vojske na Ukrajinu, navodi se u izvještaju, Kremlj je dramatično intenzivirao svoje napore da suzbije domaće neslaganje i ubrzao zatvaranje ili progon preostalih nezavisnih medija u zemlji.

U najmanje 53 zemlje korisnici su se suočili sa pravnim posljedicama zbog izražavanja na internetu, što je dovelo i do drakonskih zatvorskih kazni.

Prema nalazima izvještaja "slobodan" internet ima 17 zemalja, 32 su "djelimično slobodne", a ocjenu "neslobodnih" dobila je 21 zemlja. Island je zemlja sa najviše slobode na internetu, dok je stanovnici Kine imaju najmanje.

Više od tri četvrtine korisnika interneta širom svijeta danas živi u zemljama u kojima vlasti kažnjavaju ljude zbog korištenja prava na slobodno izražavanje na internetu.

Vlasti u 47 od 70 zemalja koje pokriva izvještaj "Sloboda interneta" su ograničile korisnicima pristup informacijama koje se nalaze van granica tih zemalja.

"Praktično sva ova ograničenja predstavljaju jasna kršenja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima", u koju spada pravo "na traženje, primanje i širenje informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice", navode u Freedom Houseu.

Sloboda u Rusiji pala je za sedam bodova u periodu invazije na Ukrajinu. Stanje po pitanju slobode interneta u Rusiji ujedno predstavlja i najviši ovogodišnji pad.

"Nekoliko sedmica nakon invazije, Kremlj je blokirao Facebook, Instagram i Twitter, uskrativši Rusima pristup pouzdanim informacijama o ratu i ograničio njihovu sposobnost povezivanja s korisnicima u drugim zemljama", navodi se u izvještaju.

"Vlada je također blokirala više od 5.000 web-stranica, natjerali medije da invaziju nazivaju 'specijalnom vojnom operacijom', te uveli zakon koji propisuje do 15 godina zatvora za širenje 'lažnih informacija' o sukobu", dodaje se.

U izvještaju piše da su ukrajinska vlada i narod pokazali zapanjujuću otpornost tokom invazije.

"Vladini zvaničnici i telekomunikacijske kompanije radili su zajedno na popravci internet infrastrukture i osiguranja pristupa online resursima i informacijama koje mogu spasiti život usred oružanog sukoba", navodi se u izvještaju.

Također se navodi i da je raspoređeno 11.000 Starlink stanica za pružanje interneta, što je saradnja vlade i kompanije SpaceX.

Status slobode interneta pao je i u Mađarskoj, koja je izgubila oznaku slobodne, te je sadašnja ocjena "djelimično slobodna".

Ovo, kako kažu u Freedom Houseu, "odražava širi demokratski pad pod vodstvom premijera Viktora Orbana". Navodi se kako je tokom prošlogodišnjih izbora došlo do cyber napada koji su pogodili elektronski sistem glasanja, kao i nezavisne medijske kuće u zemlji.

U Freedom Houseu navode da su organizacije civilnog društva u mnogim zemljama pokrenule  zajedničke napore za poboljšanje zakonodavstva, razvoj otpornosti medija i osiguranje odgovornosti među tehnološkim kompanijama.

Sloboda interneta u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) neznatno se poboljšala prvi put u zadnjih šest godina. SAD su sada po pitanju slobode interneta izjednačene sa Australijom i Francuskom.

Evropska unija (EU) također napreduje sa inovativnim pristupom kao i sa regulatornim pristupom kojim se ima za cilj rješavanje šteta koje su pogoršale internet.

Kreatori politika, regulatorna tijela i druge državne agencije, trebaju poduzeti opsežne mjere za zaštitu ljudskih prava u digitalnom dobu.

Među nekim od prijedloga navodi se donošenje snažnih i interoperabilnih zakona o privatnosti, podsticanje kompanija da poboljšaju svoje standarde i proizvode, ojačanje multilateralnih angažmana i cyber diplomatije, održavanje pristupa internetu i društvenim mrežama, kao i saradnja sa civilnim društvom između ostalog.

Među preporukama također se navode i strogo reguliranje korištenja alata za nadzor i prikupljanje ličnih podataka od agencija za provođenje zakona i vlade, kao i ograničavanje izvoza tehnologije za cenzuru i nadzor. Dalje, uključivanje principa ljudskih prava u dizajn i razvoj proizvoda, kao i odupiranje vladinim naredbama o blokadi interneta, zabrani digitalnih usluga i neopravdanoj predaji podataka.

Na svijetu oko 4,5 milijardi ljudi ima pristup internetu. Od toga, kako procjenjuje Freedom House, 76 posto živi u zemljama u kojima pojedince hapse zbog objavljivanja političkog, religijskog ili društvenog sadržaja. Dalje, 64 posto živi u zemljama gdje je taj tip sadržaja blokiran.

Sloboda interneta je godišnja studija o ljudskim pravima u digitalnoj sferi u kojoj se procjenjuje sloboda interneta u 70 zemalja ili za 89 posto korisnika interneta na svijetu. Ovo je dvanaesti izvještaj po redu i pokriva period od juna prošle do maja ove godine.

Izvor: FreedomHouse, RSE