Mnogi novinari u Hrvatskoj rade putem autorskih ugovora i nemaju stabilne prihode.

foto: Markus Spiske on Unsplash

Prekarno novinarstvo, odnosno rad u nesigurnim uslovima s lošim radno-pravnim statusom, u Hrvatskoj je postalo ozbiljan društveni problem. Sve veći broj novinarki i novinara radi u nesigurnim i nestabilnim uslovima, navodi se u izvještaju freelance novinarke Lane Bunjevac, koje je objavilo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).

Prekarno novinarstvo odnosi se na novinarske poslove koji su nesigurni, privremeni i često slabo plaćeni.

Digitalizacija medijskog prostora i smanjenje prihoda od novinarstva, što se posebno odnosi na printane medije kojima je pala zarada od oglašavanja i prodaje novina, dovodi do toga da mnogi novinari gube stalna radna mjesta u novinskim redakcijama, koje pak sve češće koriste freelancere i honorarne saradnike.

Atipični radni odnosi ne znače automatski prekarnost i nesigurnost, piše u izvještaju, ali su često dobar pokazatelj nesigurnih životnih uslova.

Mnogi novinari u Hrvatskoj rade putem autorskih ugovora, što znači da nemaju stabilne prihode, ali ni pristup pravima poput plaćenog godišnjeg odmora, zdravstvenog i penzionog osiguranja i drugih beneficija.

Freelanceri i honorarni novinari nemaju dostupnu pravnu pomoć u slučaju da ih neko tuži, a što je, kako se vidi po broju SLAPP tužbi u Hrvatskoj, danas sve češće.

“Nisu zaštićeni kolektivnim ugovorom, nemaju pravo na otkazni rok, otpremninu, regres ili zajam. Većina ih radi više poslova istovremeno, a osnovne životne potrebe osiguravaju uz pomoć obitelji ili partnera. Mnogi će pritom zbog siromaštva, socijalne nesigurnosti, dobi i bolesti morati trajno napustiti novinarsku branšu”, navedeno je u izvještaju.

Prekarni rad, kako je navedeno, najčešći je problem mladih novinara koji su prisiljeni pristajati na status zaposlenja na određeno vrijeme, a posebno freelance novinara.

Bunjevac je za potrebe izvještaja analizirala i podatke koji govore o tome imaju li novinari u takvom statusu zaštitu sindikata, kakva su im prava u pravnom pogledu, te kakva je praksa u samim hrvatskim medijima.

Banjevac je istakla da u Hrvatskoj ne postoje zasebni podaci koji bi se odnosili na novinarstvo, a da je prema podacima Eurostata u Hrvatskoj u ukupnoj zaposlenosti udio prekarnih radnika iznosio 8,4 posto 2016. godine i bio je najviši u Evropskoj uniji.

Aktuelnijih podataka nema, jer ih je, piše u izvještaju, od poslodavaca teško dobiti. Podsjeća se da je ove godine objavljen izvještaj o slobodi medija u Evropi u 2024. godini koga su provele partnerske organizacije Platforme Vijeća Evrope za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara.

Prema tom izvještaju, samo četiri od 35 analiziranih evropskih zemalja - Danska, Njemačka, Irska i Švedska - pružaju dobre uslove za rad novinara, dok su posebno zabrinjavajući uslovi u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Rumuniji, gdje novinari bez formalnog statusa zaposlenika često nemaju odgovarajuću socijalnu zaštitu.

U protekloj godini Platforma je zabilježila i 28 upozorenja vezanih uz freelancere.

Iako je broj atipičnih radnika i freelancera u medijima - ne samo novinara, već i fotografa, montažera, grafičara, producenata, snimatelja, prevoditelja i drugih - sve veći, njihova se pozicija rijetko istražuje. Jedan od izuzetaka na koji se Banjevac poziva u izvještaju je istraživanje “Status atipičnih radnika i freelancera u medijima”, koje je proveo Sindikat novinara Hrvatske u saradnji s Evropskom federacijom novinara i Evropskom konfederacijom sindikata. Istraživanje na uzorku od 135 ispitanika provedeno je tokom 2022. godine.

Prema tom izvještaju, od 135 anketiranih čak njih 63 posto radilo je na autorski ugovor, ugovor o djelu ili neki drugi oblik honorarnog ugovora.

“Budući da sam i sama freelance novinarka, sve o čemu pišem iskusila sam iz prve ruke i na vlastitoj koži, a ovim radom ponajviše sam željela ukazati na to kako prekarni rad u novinarstvu nije tek neki problem na rubu profesije, već zahvaća samu srž novinarstva i može se uočiti kod oba spola, u svim dobnim skupinama, te također u različitim fazama karijere, neovisno o tome je li riječ o početnicima ili novinarima s iskustvom”, zaključila je Bunjevac.

Cijeli izvještaj dostupan je ovdje.

Izvor: DZNAP

___