Misija OSCE-a u BiH i Britanska ambasada u BiH osudili napade i pritiske na bh. novinare i medije.

foto: pixabay

Urednici Klix.ba i Inforadar.ba za Mediacentar Sarajevo kažu da su pritiscima kontinuirano izloženi od otkrivanja afere Respiratori. Misija OSCE-a i Ambasada Velike Britanije u BiH osudili su napade i neprimjerene pritiske na bh. novinare i medije, uključujući i najnovije napade na novinarku BN televizije Ljiljanu Faladžić-Jekić, prijetnje upućene kolumnistima Draganu Bursaću i Srđanu Puhalu, kao i web portalima. 

U navedenom tekstu se, između ostalog, spominje i da je u Tužilaštvu BiH saslušan šef Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, bivši potpredsjednik SDA i “desna Izetbegovićeva ruka” Asim Sarajlić koji je tokom ispitivanja, braneći sebe i svoju ulogu u nabavci respiratora “svjesno ili nesvjesno uvukao u aferu” i Izetbegovića.

Tekst je na portalu Inforadar objavljen 30. septembra ove godine, a Sarajlić je desetak dana nakon toga potvrdio da je dao izjavu u pomenutom tužilaštvu, te “nakon pisanja određenih medija” demantovao navode o spominjanju Izetbegovića rekavši da je to laž. Ovaj demanti je objavljen na portalu Faktor.

Na pomenutom portalu je isti dan objavljen i tekst u kojem je Izetbegović negirao iste tvrdnje iz navedenog teksta, rekavši da je FACE televizija prenijela članak “izvjesnog novinara Šišića iz, mislim, Informera”.

Šišić smatra da je Izetbegović namjerno pogriješio naziv portala i umjesto Inforadar, rekao Informer, kao i da njegova reakcija ciljano objavljena na portalu Faktor za kojeg kaže da je “stranačko glasilo” SDA. Šišić je dodao i da mu nije važno šta će Izetbegović govoriti nego je bitno ako on njemu “javno stavlja metu na čelo na taj način”.

Rekao je i da se na portalu Inforadar o aferi Respiratori od njenog otkrivanja pisalo nekoliko puta, a reakcije su uslijedile i nakon objavljivanja teksta u kojem se tvrdi da je državnom tužiocu Mirzi Hukeljiću ponuđeno dva miliona KM da iz optužnice o aferi Respiratori izostavi federalnog premijera Fadila Novalića. Tom prilikom oglasilo se Tužilaštvo BiH koje je negiralo ove tvrdnje, a Šišić dodaje da su informacije iz tog teksta provjerene iz više izvora, ali da je na adresu Inforadara ipak stigao zahtjev “pravnog tima Novalića” u kojem je zatraženo da se izbrišu svi tekstove koji su napisani, kao i komentari “i to tri mjeseca nakon što je objavljen prvi tekst”.

Naglasio je i da zastara za tužbu nastupa nakon tri mjeseca, a da je zahtjev upućen predzadnji dan prije isteka navedenog roka, te da je na tom portalu objavljena njihova reakcija, ali da nijedan tekst nije izbrisan.

“To je tako kontinuirano, dakle, političke elite i kriminalci oko njih i tajkuni nas prišću i sve je više najava tužbi za koje nemaju osnova, ali su sredstvo za zaustavljanje našeg rada”, istakao je Šišić. 

Iz Misije OSCE-a i Britanske ambasade u BiH poručili su da svi napadi na novinare i novinarke moraju biti temeljito istraženi, posebno ako su prijetnje upućene i napadi izvršeni od strane javnih zvaničnika, koji bi trebali služiti kao primjer odgovornog ponašanja i poštivanja svojih sugrađana. Dodali su i da će ove institucije pažljivo pratiti i ukazivati na kršenja prava novinara, a posebno novinarki, u njihovom obavljanju ključne uloge informisanja javnosti u slobodnom i demokratskom okruženju.

Etiketiranje novinara na Facebooku

Od otkrivanja afere Respiratori, novinari, urednici i vlasnici portala Klix pritiscima su izloženi na društvenoj mreži Facebook. Glavni i odgovorni urednik Klixa, Semir Hambo,za Mediacentar kaže da je riječ o zloupotrebi te društvene mreže i “stavljanjem meta na čelo” uposlenika Klixa na Facebook profilu izvjesnog Jasmina Mulahusića gdje se mjesecima unazad objavljuje montirani sadržaj.

“Radi se o čovjeku koji na Facebooku redovno zloupotrebljava tu društvenu mrežu, pravi različite vrste montaža sa fotografijama naših novinara koje nalazi na internetu, sklapa određene konstrukcije, stavlja ih u određene, nevjerovatne kontekste i onda to šeruje i poziva ljude da to dalje dijele”, kaže Hambo.

Dodao je i da identitet osobe koja koristi ovaj profil nije zvanično utvrđen, a prema nezvaničnim saznanjima Hambo kaže da je riječ o osobi koja se nalazi u inostranstvu.

Ova osoba za sebe tvrdi da se radi o “pioniru građanskog novinarstva u BiH” i da istražuje i objavljuje ono što “mainstream mediji neće, ne smiju, ne znaju”. Osim za novinare Klixa, na ovom profilu sličan montirani sadržaj je objavljen i za novinare iz drugih medija poput Dnevnog avaza i Centra za istraživačko novinarstvo, kao i za brojne političare i političke stranake u BiH.

Hambo govori da je riječ o nebuloznom sadržaju gdje osoba koja koristi taj profil novinare Klixa kontinuirano povezuje sa nacionalnom i vjerskom pripadnošću ili političkom situacijom i ističe da to potencijalno može biti jako opasno. Cijela ova priča Hambi djeluje kao da je unaprijed angažovana, plaćena, i da ima neki botovski pristup, ali dodaje da to trebaju utvrditi istražni organi.

O ovom slučaju, Hambo kaže da je obavijestio Društvo novinara u BiH, OSCE, Britansku i Američku abasadu u BiH, a slučaj je, kako kaže, prijavio i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA). Dodao je i da pravosuđe u BiH do sada nije dovoljno uradilo po pitanju kažnjivosti napada na novinare.

“Mislim da su mnoge stvari onako prošle dosta blago i nekažnjeno u odnosu onako kako su trebale i kojoj su prijetnji bili izloženi novinari u ovoj državi. Od nekih fizičkih napada, nekih drugih vrsta pritisaka”, rekao je Hambo.

Napadi i na novinarku BN televizije

Udruženje BH novinari i Linija za pomoć novinarima osudili su napad na novinarku BN televizije Ljiljanu Faladžić-Jekić koja je, kako su naveli, ove sedmice, uz uvrede, naguravanje i psovke grubo izbačena sa sjednice Kriznog štaba u Gradskoj upravi Grada Bijeljina.

“Nakon što je došla u Gradsku upravu sa namjerom da izvještava sa sjednice Kriznog štaba, Ljiljani Faladžić-Jekić prišao je Predrag Lopandić, šef Odsjeka za odnose sa javnošću Grada Bijeljina, te joj fizički blokirao ulaz u salu, odgurujući je i zahtijevajući od nje da odmah izađe iz sale. Lopandićevo obrazloženje bilo je da novinarka 'nije član Kriznog štaba' i ne može prisustvovati sjednici, uprkos tome što je gradonačelnik Bijeljine i šef tamošnjeg Kriznog štaba Mićo Mićić u obraćanju novinarima nekoliko dana prije ovog incidenta kazao da sjednice Kriznog štaba nisu zatvorene za javnost”, pišu BH novinari.

Upravni odbor BH novinara i Linije za pomoć novinarima naveli su da su šokirani ovakvim ponašanjem Lopandića, kao i da od nadležnih institucija, prvenstveno od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, zahtijevaju da hitno istraže slučaj i procesuiraju napadača na novinarku BN TV u skladu sa zakonom.

“Istovremeno, tražimo od gradskih vlasti Bijeljine da u skladu sa svojim internim procedurama na odgovarajući način sankcionišu uposlenika Gradske uprave Lopandića, te na taj način pošalju nedvosmislenu poruku javnosti da se ovakvo ponašanje prema predstavnicima medija ne može i ne smije tolerisati u jednom demokratskom društvu”, navode iz BH novinara.

Posebnu zabrinutost iz ovog udruženja izražavaju zbog činjenice da su kolumnisti u Republici Srpskoj posljednjih dana, a posebno od početka predizborne kampanje, izloženi sve češćim vrijeđanjima, prijetnjama i napadima, uključujući kolumniste Dragana Bursaća i Srđana Puhala koji su Liniji za pomoć novinarima prijavili ozbiljne prijetnje koje su im upućene putem društvenih mreža.

“Ovakvi postupci prema novinarima i kolumnistima, bilo da je riječ o napadima 'uživo' ili u online sferi, moraju biti efikasno istraženi i sankcionisani, a praksa da je dozvoljeno prijetiti novinarima zbog neslaganja sa njihovim tekstovima ili stavovima treba konačno prestati. To je moguće postići jedino uz adekvatnu reakciju nadležnih institucija, ali i političkih lidera i predstavnika vlasti čija je zadaća da štite medijske slobode i sigurnost novinara, a ne da prećutno odobravaju napade na njih, kao što je to bio slučaj i jučer u Bijeljini”, pišu BH novinari.

Nosiocima vlasti na svim nivoima u BiH iz tog udruženja apeluju da pokažu odgovornost prema medijskoj zajednici i omoguće novinarima pristup svim relevantnim informacijama u skladu sa zakonom, što je posebno važno u periodu lokalnih izbora 2020. koji će se održati u toku pandemije COVID-19.

BH novinari i Linija za pomoć novinarima najavili su i da će o navedenim slučajevima obavijestiti relevantne domaće i međunarodne institucije od kojih će zatražiti da zaštite prava novinara i novinarki.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.