Hrvatsko novinarsko društvo (HND) priložilo je svoj komentar na predložene izmjene i dopune Kaznenog zakona Hrvatske u kojem izražava protivljenje predloženom članu 307.a.

 

Član se odnosi na novo krivično djelo, neovlašteno otkrivanje sadržaja istražne ili dokazne radnje, koji, kako su izjavili iz HND-a, je problematičan iz više aspekata, radi prava javnosti da bude obaviještena o postupcima od javnog interesa, zbog opasnosti od kažnjavanja novinarki i novinara te mogućnosti pretrage i oduzimanja mobitela.

 

U periodu od 22. septembra do 22. oktobra održano je e-Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, na kome je učestvovao i HND. 

 

“HND prijedlog novog kaznenog djela ‘Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje’ (član 307.a) smatra zakonom opasnih namjera koji je itekako usmjeren protiv novinarske profesije i interesa javnosti te se protivi njegovu uvođenju”, kazali su iz HND-a.

 

Podsjećaju da nakon što su mediji objavili transkripte iz predmeta “Josipa Rimac”, najprije “afera AP”, a onda i transkripte o glasnogovorniku Vlade Hrvatske Marku Miliću i zapošljavanju u Hrvatskim šumama, predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković najavio je izmjene zakona kojim će spriječiti takve objave podataka iz istraga.

 

Prema prijedlogu izmjena Kaznenog zakona, novo kazneno djelo se nominalno ne odnosi na novinare, nego na sudionike postupka, navodi HND. Iz ove organizacije su podsjetili da je Ustavni sud Republika Hrvatske 2012. godine rekao da istraga mora biti transparentna i pod kontrolom javnosti i da ne može biti tajna.

 

“Iz formulacije novog kaznenog djela zapravo proizlazi da, primjerice, odvjetnik okrivljenika ne bi smio novinarima dati izjavu da se njegov branjenik branio šutnjom, a kamoli da iznese neku možda ključnu izjavu iz njegove obrane”, istaknuto je iz HND-a.

 

Za ovu organizaciju je, kako se navodi, nedopustiva mogućnost da se branitelj osobe protiv koje se vodi istraga za određeno krivično djelo, ali i žrtva, po ovom zakonskom prijedlogu, ne bi smio obratiti novinarki ili novinaru kako bi ukazao javnosti na eventualne nezakonitosti ili propuste u krivičnom postupku i prije potvrđivanja optužnice.

 

Također, HND dodaje da je posebno zabrinjavajuće da se kod ovog krivičnog djela novinari kao i optuženi ne mogu pozvati na javni interes.

 

“Premda je predlagatelj više puta naglasio kako se za ovo kazneno djelo neće moći progoniti novinare, ‘zaštitne klauzule’ koje onemogućavaju progon novinara u samom prijedlogu zakona zapravo nigdje ne postoje”, navodi HND. 

 

Treći problem ovog člana za HND je pretraga i oduzimanje mobitela, te se navodi da čak i kada ne bi bilo mogućnosti da novinar krivično odgovara, iako to nigdje nije taksativno navedeno, ostaje opasnost da se novinarima, kako bi došli do “počinitelja”, odnosno njihovog izvora, oduzimaju i pretražuju mobiteli ili po potrebi provode druge istražne radnje, a što bi bilo definisano Zakonom o kaznenom postupku. 

 

NHD upozorava da bi uvođenje novog krivičnog djela imalo zastrašujuće posljedice na novinarsku profesiju, a time i interes javnosti. Naveli su da se ovim zakonom široko otvaraju vrata da policija ili Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) mogu zatražiti mjeru praćenja i prisluškivanja kako bi otkrili izvor neke neugodne političke priče koja je od interesa za javnost. 

 

“Predlagatelj uporno tvrdi da se neće kazneno goniti novinara/novinarku, ali zašto ga ne bi mogli prisluškivati? Imaju opravdan razlog, zar ne? Na papiru je. Obljavljen”, ističe HND.

 

Podsjećaju da Hrvatska od 2013. godine ima uravnoteženu regulativu o pitanju javnosti u krivičnom postupku koja uvažava sve relevantne interese i međunarodne zahtjeve. 

 

“Stoga zakone ne treba mijenjati, nego ih treba primjenjivati”, zaključili su iz HND-a.

 

Izvor: HND