Najboljim hrvatskim novinarima dodijeljene su nagrade u povodu Svjetskog dana slobode medija

foto: Nikola Šolić / HND

Morana Kasapović s Hrvatske televizije dobitnica je nagrade za najbolju novinarku po izboru redovitih članova Hrvatskog novinarskog društva, a Heni Erceg dobila je nagradu za životno djelo.

U obrazloženju, na svečanosti u povodu Svjetskog dana slobode medija održanoj u Zagrebu, navedeno je kako se Morana Kasapović izborila na Hrvatskoj televiziji za svoj Hyde park, emisiju „Razgovor s razlogom“, koji je zahvaljujući znanju i smjelosti pretvorila u promenadu mudrih i hrabrih ljudi.

„U vrijeme bujanja mržnje i sustavnog pada vrijednosti, ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelom svijetu suočenim sa sve više ratnih sukoba koji bi mogli prerasti u globalnu katastrofu, Morana Kasapović pronalazi goste koji ne samo da  znaju misliti, nego znaju, i to bez straha od posljedica, i kazati“, navedeno je u obrazloženju.

„Oni su često, u pogledu društvenog utjecaja, autsajderi. Više su na rubu nego u sredini, ali imaju reći više od cijele srednje struje. Pritom su to sugovornici kojima je godinama, nekima i desetljećima, prilaz na Prisavlje bio nepisanim pravilom zabranjen. U precizno strukturiranom i dosljednom formatu emisija donosi uvid u promišljanja i iskustva relevantnih profesionalaca. Za svaku temu iznimno je pripremljena, čime dodatno potiče znatiželju i razumijevanje publike. Morana Kasapović kroz „Razgovore s razlogom“ postavlja anamnezu mnogih naših bolesti, a njezini sugovornici često nude odgovore, samo je pitanje jesmo li ih spremni prihvatiti“, naveo je žiri.

Heni Erceg – majka hrabrosti hrvatskog novinarstva

Heni Erceg, dobitnica nagrade „Otokar Keršovani“ za životno djelo, pripada maloj grupi onih koji su u ovoj profesiji predano i bez uzmaka ustrajali gotovo pola stoljeća u borbi za istinu, navedeno je u obrazloženju nagrade.

„Ne ulazeći u detalje i trenutke iz njezina životnog iskustva, koji bi mogli biti materijal za filmski scenarij, može se reći da je kao osoba, intelektualka i novinarka s pravom možemo nazvati majkom hrabrosti hrvatskog novinarstva. Baš kao što je to u svoje vrijeme bio Otokar Keršovani, po kojem ova nagrada i nosi ime, ona nikome ne pristaje bolje nego Heni Erceg“, rečeno je na svečanosti u zagrebačkom Novinarskom domu.

Nagradu „Velebitska degenija“ za najbolje radove iz područja zaštite prirode i okoliša dobila je Dankа Derifaj. Dodijeljene su i nagrade „Marija Jurić Zagorka“ – za pisano novinarstvo pripala je Lauri Šiprak, novinarki 24 sata; za radijsko novinarstvo Dariju Špeliću s Hrvatskog radija; za internet novinarstvo Ladi Novak Starčević iz Jutarnjeg lista; za televizijsko novinarstvo Marku Stričeviću za izvještaje na Novoj TV.

Nagrada „Jasna Babić“ za istraživačko novinarstvo pripala je Barbari Matejčić za tekstove objavljene u Novostima, Nagrada „Nikša Antonini“ za novinsku fotografiju pripala je Damjanu Tadiću iz Cropixa, a dobitnik nagrade za snimateljski prilog na televiziji „Žarko Kaić“ je Ervin Bajuk.

Dodijeljena su i priznanja HND-a „Milan Grlović“ zaslužnim novinarkama i novinarima za dugogodišnji rad i doprinos razvoju novinarske organizacije te jačanju medijskih sloboda. Dobitnici su: Neda Ritz, Goran Gazdek, Mira Barić i Tina Eterović Čubrilo.

Novinari u nimalo prijateljskom okruženju

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko u govoru okupljenima na svečanosti je rekao kako su hrvatski novinari „Svjetski dan slobode medija i ove godine dočekali u nimalo prijateljskom okruženju u kojem svakodnevno rade naše kolegice i kolege“.

„Samo prošle godine zabilježili smo čak 30 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare [u Hrvatskoj]. Ne smanjuje se ni pritisak SLAPP tužbi, koje služe financijskom iscrpljivanju i zastrašivanju kritičkog novinarstva, dok se s političkih govornica novinare i medije proziva neprijateljima države“, rekao je Zovko.

Naveo je i kako je prosječna plaća novinara u Hrvatskoj oko 1.300 eura. Prema anketi HND-a iz februara ove godine, na uzorku od 127 novinara i novinarki, ukupno 13,6 posto novinara ima plaću manju od 500 eura, 12,8 posto između 500 i 1.000 eura, 40 posto između 1000 i 1500 eura. Poseban su problem plaće u lokalnim medijima, koje su počesto manje od 1.000 eura neto.

„To čini novinarstvo najpotplaćenijim sektorom u Hrvatskoj kad se uzme u obzir razina obrazovanja novinara i njihova odgovornost prema javnosti“, kazao je Zovko. Prema njegovim riječima, poseban problem je status slobodnih novinara, koje država ne želi prepoznati i omogućiti im da ostvare povlastice kakve imaju slobodni umjetnici.

„Prošlu godinu obilježili su i gašenje Al Jazeere Balkan, Radija Nacional i Globusa te portala Šibenski.hr, ali i ponovno rezanje javnih sredstava tjedniku Novosti, po naputku Domovinskog pokreta, koalicijskog partnera HDZ-a, dok Glas Istre najavljuje dvobroj za vikend, što je obično korak do gašenja. Također, lokalni mediji slabo su, neadekvatno i netransparentno financirani“, naveo je Zovko.

Sjećanje na Milu Moralić

Podsjetio je i da se prema najnovijem izvještaju Reportera bez granica, objavljenom uoči Svjetskog dana slobode medija, u Hrvatskoj  stanje i dalje ocjenjuje kao „problematično“, iako je ta zemlja, u odnosu na prošlu godinu, napredovala za sedam mjesta te se sada nalazi na 53. mjestu od ukupno 180 zemalja.

Na kraju, ipak je poručio da „novinarstvo nema alternativu jer novinarstvo čuva demokraciju, novinarstvo je javno dobro, novinarstvo treba čuvati i za njega se boriti“.

„Na današnji dan sjećamo se i naših brojnih kolegica i kolega koji su diljem svijeta ubijeni dok su obavljali svoj posao. Njihova smrt bila je sve samo ne slučajna. Ubijeni su da ne bi svjedočili o onome što se događa diljem planeta. Slavimo novinarsku profesiju i zbog njih.

I na kraju, molim vas da se svi još jednom prisjetimo naše sjajne kolegice koja nas je nedavno prerano napustila, a koja je točno prije godinu dana stajala na ovome mjestu primajući nagradu 'Marija Jurić Zagorka' za televizijsko novinarstvo za intervju s glavnom europskom tužiteljicom Laurom Kovesi. Sjetimo se Mile Moralić“, završio je svoj govor Zovko.

Izvor: HND

___