Stepen primjene Zakona o slobodi pristupa informacijama je i dalje nezadovoljavajući.

Foto: UNESCO

Javna preduzeća u BiH nisu značajno poboljšala primjenu Zakona o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI), pokazalo je istraživanje Transparency International-a. Od 159 javnih preduzeća koja su obuhvaćena u istraživanju sa svih nivoa vlasti, samo 51,77 posto ih je tokom istraživanja dostavilo odgovore na upite u zakonski predviđenom roku, što i dalje upućuje na nezadovoljavajuću primjenu ZOSPI-ja. Istraživački tim Transparency International-a je ove godine prema 47 posto javnih preduzeća iz istraživanja uputio urgencije za dostavu informacija, što ukazuje na izbjegavanje dostavljanja traženih informacija, istaknuto je jučer na Konferenciji povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama, koji se obilježava 28. septembra.

Ove godine u okviru istraživanja su od javnih preduzeća tražene informacije o sastavu upravljačkih tijela, finansijski izvještaji, informacije o broju zaposlenih i izvještaji eksterne rezivije, rekao je Damjan Ožegović, projektni istraživač Transparency International-a. Postotak odgovora u zakonski predviđenom roku je, kako kažu istraživači TIBiH, i dalje nizak uprkos tome što su tokom istraživanja 2016. i 2017. oni davali smjernice javnim preduzećima i ukazivali na obavezu poštivanja zakona. Ukupan postotak odgovora u zakonskom roku od 15 dana na nivou Republike Srpske 2016. je iznosio 39,4 posto, 2017. 49,6 posto, a 2019. 51,7 posto, a na nivou Federacije 2016. 27,6 posto, 2017. 41,7 posto, a 2019. 40,9 posto, što pokazuje da su određeni pomaci vidljivi, ali da znatnog napretka nema.

Najčešći razlozi za odbijanje pristupa informacijama su, navode iz Transparency International-a, obimnost dokumentacije, dostavljanje drugih informacija, zaštita povjerljivih interesa ili zaštita privatnosti, navođenje da su informacije objavljene na web sajtu, omogućavanje jedino ličnog uvida na licu mjesta bez dostave informacija na traženu adresu, odgovori da informacije nisu od javnog značaja ili da su one dostupne kod drugih organa.  

Iz Transparency International-a također navode da je postotak odgovora u zakonski predviđenom roku različit kod različitih informacija. Ako tražite statističke podatke dobit ćete puno veći procent odgovora. „Ako tražite kopije odluka, kopije ugovora, dobit ćete puno manji procent“, rečeno je jučer na konferenciji.

Potreban novi zakon

Bosna i Hercegovina je 2000. godine prva u regiji dobila Zakon o slobodi pristupa informacijama na državnom, a zatim 2001. na nivou Federacije i Republike Srpske. Devetnaest godina poslije, primjena zakona je i dalje nezadovoljavajuća i uprskom različitim pokušajima nisu usvojene izmjene kako bi zakon bio usklađen sa međunarodnim standardima, istaknuto je na konferenciji.

Ministarstvo pravde BiH je pripremilo prednacrt novog zakona, koji uključuje, između ostalog, spisak dokumenata kojima građani imaju pravo pristupiti, kreiranje portala javnih informacija gdje će građani na jednom mjestu imati sve javne podatke, te obavezu da institucije primjenjuju proaktivnu, a ne samo retroaktivnu transparentost, rečeno je na konferenciji. Potrebno je primjenjivati ''pametnu'' transparentnost, tj. objavljivati informacije i dokumente u toku njihovog nastanka na web stranicama javnih organa, istaknuo je Srđan Blagovčanin, predsjednik Upravnog odbora Transparency International-a.

Neadekvatna primjena zakona naročito utječe na rad novinara, ali i na same građane.

„Ono što mi često govorimo jeste da ovaj zakon i nije toliko loš koliko je njegova primjena. Ono s čim se mi često susrećemo jeste da nam se čini da postoje pojedini dijelovi zakona koji kao da su zaboravljeni. Zakon tretira da će sve insititucije dostavljati izvještaje o primjeni zakona Parlamentu i Instituciji ombudsmena. Mi smo prošle godine radili analizu i te brojke su poražavajuće“, rekla je Merima Hrnjica, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo. Također je napomenula da su dijelovi zakona o edukaciji službenika za informisanje također zanemareni i da primjena zakona često ovisi o volji i upućenosti osobe koja je za njega zadužena u određenoj instituciji. Na najgore moguće primjere kršenja Zakona o slobodi pristupa informacijama novinari CIN-a su nailazili kod sudova i tužilaštava od kojih se očekuje da će ih poštovati, a najteže su dolazili do informacija o njihovim platama, rekla je Hrnjica. 

Građani još teže dolaze do javnih informacija i često se bore da dobiju podatke o, naprimjer, raspodjeli poljoprivrednih podsticaja, radu škole koju pohađaju njihova djeca ili kopije zapisnika o inspekcijskom nadzoru, rekao je Uglješa Vuković iz Transparency International-a.

Istraživački tim Transparency International-a je radio i istraživanje o pristupu javnim informacijama u evropskim glavnim gradovima, koje je pokazalo da se Sarajevo nalazi na crvenoj listi, prema kojoj je dostupnost javnih informacija ispod 50 posto.

Sloboda pristupa informacijama spada u osnovna ljudska prava i priznata je u brojnim međunarodnim aktima, poput Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima UN-a. Međunarodni dan slobode pristupa informacijama, 28. septembar, obilježava se u svijetu s ciljem povećanja svijesti o pravu na pristup informacijama.

Istraživanja koja Transparency International u BiH provodi od 2011. godine upućuju da je stepen primjene Zakona o slobodi pristupa informacijama i dalje nezadovoljavajući.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.