Nakon rezultata Eurobarometra, Evropska federacija novinara ističe da EU mora garantovati adekvatno finansiranje novinarstva

foto: Pixabay / Ilustracija

Evropljani su posebno zabrinuti zbog sigurnosnih pitanja, kao što su tekući sukobi i ratovi, kao i društvenih i digitalnih pitanja, uključujući dezinformacije, zaštitu podataka na internetu i obmanjujući sadržaj koji stvara umjetna inteligencija, navedeno je u novom istraživanju Eurobarometar, koji provodi Evropski parlament.

U tom kontekstu, kako je navedeno na stranici Evropske unije (EU), građani bi željeli da EU igra značajniju ulogu u njihovoj zaštiti.

Povodom ovog istraživanja, oglasila se Evropska federacija novinara (EFJ), ističući kako rezultati naglašavaju da lideri Evropske unije (EU) moraju značajno ojačati evropski medijski ekosistem.

EFJ piše da je u istraživanju izražena zabrinutost građana zbog rizika povezanih s komunikacijom, kao što su dezinformacije, lažni sadržaj generisan umjetnom inteligencijom, nezavisnost medija, dominacija velikih tehnoloških kompanija i prijetnje slobodi izražavanja.

U istraživanju, u kojem je anketirano 26.453 ljudi u svim državama članicama EU, pokazan je posebno visok nivo zabrinutosti javnosti zbog rizika za evropski medijski ekosistem, dodaje EFJ. Građani izražavaju veliku zabrinutost u vezi sa:

1. nezavisnošću medija (56 posto je „vrlo zabrinuto“ u cijeloj EU, ali do 75 posto u Italiji, 71 posto u Grčkoj i 70 posto u Španiji),
2. dezinformacijama (69 posto u EU, ali do 85 posto u Španiji, 82 posto na Kipru i 80 posto u Italiji),
3. uticajem zemalja koje nisu članice EU na izbore ili politiku (56 posto u EU, ali do 74 posto u Italiji i 70 posto u Poljskoj),
4. obmanjujućim sadržajem koji kreira umjetna inteligencija, poput deepfake videa (68 posto u EU, ali do 84 posto na Kipru i 79 posto na Malti i u Luksemburgu),
5. nedostatkom transparentnosti u načinu na koji algoritmi donose odluke na internetu (55 posto u EU, ali do 72 posto u Italiji i 71 posto na Kipru),
6. kontrolom društvenih mreža koju čini nekoliko velikih kompanija (63 posto u EU, ali do 77 posto u Italiji i 73 posto u Irskoj),
7. i prijetnjama sloboda govora (67 posto u EU, ali u odnosu na 85 posto u Španiji, 84 posto u Italiji i 73 posto u Grčkoj, Kipru i Malti).

Sever: Odgovoriti na legitimne zabrinutosti građana

„Evropska komisija i Evropski parlament moraju odgovoriti na legitimne zabrinutosti građana za njihovu slobodu izražavanja i integritet informacionog prostora u Evropi“, izjavila je Maja Sever, predsjednica EFJ-a.

Kako je dodala, višegodišnji finansijski okvir EU mora garantovati adekvatno finansiranje novinarstva, koje je i dalje najbolji „protuotrov za dezinformacije“.

„Pozivamo EU da preduzme konkretne mjere na teme zaštite novinara, podrške medijskom pluralizmu, nezavisnosti redakcija i sprovođenja Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA) i Zakona o digitalnim uslugama (DSA)“, naglasila je Sever.

Takođe, rekla je i da novinarstvo od javnog interesa mora biti zaštićeno od privatnih interesa velikih tehnoloških kompanija koje, kako je kazala, sve više predstavljaju prijetnju demokratiji i vladavini prava.

U istraživanju su navedeni i podaci da velika većina Evropljana članstvo u EU i dalje smatra vrijednim, a pozitivna slika EU ostaje visoka, iako je blago opala u posljednjih nekoliko mjeseci.

Evropljani vjeruju da bi Evropski parlament trebao dati prioritet miru (52 posto) i demokratiji (35 posto), kao i slobodi govora i misli (23 posto) i zaštiti ljudskih prava u EU i širom svijeta (22 posto).

Eurobarometar otkrio je da je borba protiv inflacije, rastućih cijena i troškova života glavni prioritet ljudi za djelovanje EU, a slijede ekonomija i stvaranje radnih mjesta (35 posto). Odbrana i sigurnost, javne usluge i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti čine preostalih pet glavnih prioriteta ljudi, prenio je EFJ.

Eurobarometar je skup anketa javnog mnijenja širom EU koje se redovno provode u ime institucija EU od 1974. godine.

Istraživanje Eurobarometra za 2025. godinu provela je istraživačka agencija Verian između 6. i 30. novembra 2025. godine u svih 27 država članica EU.

Izvor: EFJ, EU

___