Asocijacija izvještača sa suda (AIS) u Sarajevu djeluje već dvije godine. Osnovali su je novinari sami, uz pomoć Balkanske istraživačke regionalne mreže (BIRN) i njemačke fondacije Konrad Adenauer.

Novinari koji izvještavaju sa suđenja pred Sudom BiH u Sarajevu, prevashodno sa Odjela za ratne zločine, odlučili su se na ovakav vid angažovanja kako bi sebi i svojim kolegama olakšali svakodnevnu komunikaciju sa predstavnicima pravosuđa.

U dvije godine postojanja, članovi AISa sastali su se 14 puta, i sastanke zaključili listom prijedloga i inicijativom prema državnom Sudu i Tužilaštvu. Veliki broj prijedloga rezultirao je konkretnim akcijama iz obje institucije.

Tako su se članovi AIS izborili da mediji dobijaju sedmični pregled dešavanja pred Sudom BiH, kao i da web stranice obje institucije budu aktivnije i sadržajnije. Međutim, puno toga je ostalo nerealizovano.

Već dvije godine predstavnici AIS-a insistiraju na redovnim brifinzima za novinare predstavnika Suda BiH i Tužilaštva. U susretima sa predstavnicima obje institucije rečeno je da one još uvijek nemaju kapaciteta da izađu u susret ovakvom zahtijevu.

Predstavnici Tužilaštva ipak su nedavno obavijestili AIS da su počeli planirati održavanje press brifinga. Novinari su predložili održavanje press brifinga sa ove dvije institucije po ugledu na praksu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), sa ciljem da se olakša komunikacija između njih i javnosti.

Također, već duže vrijeme se obnavljaju i prijedlozi prema Sudu o redovnom slanju liste koja bi davala pregled javnih pismena upućenih od Tužilaštva ili odbrana a koji se tiču svih predmeta na oba odjela - za ratne zločine i organizovani kriminal. Pristup ovim pismenima, kao uvid u niz dokumentata i odluka koji se tiču jednog procesa, bio bi koristan ne samo novinarima nego i široj akademskoj javnosti, ili svima koji se bave istraživanjima o sudskim procesima u BiH. Haški tribunal već odavno ima ovu praksu, a na osnovu spisa koji su dati na uvid novinarima i istraživačima napisan je niz tekstova i knjiga. Iako su predstvanici Suda obećali razmotriti ovaj zahtijev, do sada nije bilo pozitivnog odgovora.

Nakon svakog sastanka AIS-a, zapisnik i zaključci upućuju se predstavnicima Suda i Tužilaštva. Odgovore na zahtijeve AIS dobija bilo u vidu konkretne akcije, bilo u direktnom kontaktu sa predstvanicima. Najčešće obrazloženje za neuvažavanje zahtjeva AIS-a je nedostatak kapaciteta.

Nisu svi problemi na koje je AIS ukazivao, i dalje ukazuje, vezani za rad pravosuđa. Već duže vrijeme članovi Asocijacije upućuju preporuke medijima, najčešće usmene (na sastancima sa predstvanicima medijskiih kuća), da se aktivnije uključe u praćenje suđenja za ratne zločine kako bi osigurali da je javnost objektivno i pravovremeno obaviještena o procesima suđenja za ratne zločine, što je dužnost i obaveza medija, naročito javnih servisa.

Javni servisi imaju obavezu pratiti važne sudske procese u zemlji koji direktno ili indirektno utiču na budućnost njenih građana. Izvještavanje o suđenjima za ratne zločine ima izrazito veliku važnost za jačanje procesa pomirenja i suočavanja s prošlošću, i zbog toga bi moralo naći svoje mjesto u uredničkim politikama javnih servisa u BiH, bilo kao dio dnevno-informativnih emisija ili kroz specijalne sedmične priloge. Članovi AISa su u više susreta sa predstavnicima javnih servisa ukazivali na ove činjenice, ali najčešći odgovor koji su dobijali je da javni servisi nemaju dovoljno ljudi koje bi mogli uputiti na praćenje ovih procesa.

Članovi Asocijacije također su primijetili da se nerijetko dešava da mediji koriste jezik mržnje u izvještajima sa suđenja, a primjetne su i političke manipulacije. Zbog toga se AIS aktivno uključio i u doradu Kodeksa za štampu Bosne i Hercegovine, odnosno pisanje preporuka za medijske izvještaje sa sudova. Preporuke su u toku 2007. godine dodane u Kodeks za štampu.

Aktivnosti AIS-a istaknute su i u izvještaju Human Rights Watch-a pod nazivom „Sužavanja prostora u nekažnjavanju: Sudski postupci pred Odjelom za ratne zločine Suda BiH“ gdje se u nekoliko navrata citiraju isti ovi problemi na koje je AIS više puta skretao pažnju javnosti i nadležnim institucijama.

Već drugu godinu, na inicijativu AIS-a, održava se redovni godišnji sastanak između novinara, predstavnika pravosuđa, nevladinih i međunarodnih organizacija koje se bave monitoringom suđenja na svim nivoima - državnom i lokalnom. Sastanku održanom 18. decembra 2007. u Sarajevu su prisustvovali čelnici Suda i Tužilaštva, a svi gosti imali su prilike postavljati im pitanja. Zaključeno je kako će i mediji i pravosuđe raditi na poboljšanju odnosa i uslova rada, a u korist javnosti.

AIS u 2008. godini namjerava svoje aktivnosti proširiti kroz cijelu BiH. Plan je širenje članstva na novinare koji izvještavaju sa sudova na svim nivoima širom Bosne i Hercegovine, te ojačavanje Asocijacije kao neformalnog zagovaračkog tijela.

Povod za širenje članstva su brojni pozivi kolega širom BiH koji se susreću sa nizom poteškoća u izvještavanju sa lokalnih sudova.

AIS je osnovan u Sarajevu 2005. godine nakon treninga koji je organizovala Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN) za novinare koji žele izvještavati o radu Odjela za ratne zločine Suda BiH. Osnivanje Asocijacije jedan je od zahtijeva novinara koji su prošli ovaj trening. BIRN (www.birn.eu.com) je nevladina organizacija koja radi na promociji profesionalnog novinarstva u regionu, te je osnivanje AIS u skladu sa njenom misijom.

Rad AIS-a finansijski podržava njemačka Fondacija Konrad Adenauer kao dio projekta «Mediji, civilno društvo i suđenja za ratne zločine” BIRN-a BiH. Predstavnici Fondacije učestvuju u radu Asocijacije i promociji njenih ciljeva.

Članstvo u AIS je neformalno i otvoreno za sve novinare u BiH. Trenutno AIS ima 15 članova koji redovno učestvuju na sastancima i u radu Asocijacije. Svi koji se žele uključiti u rad asocijacije, ili poslati komentare, mogu se obratiti na email urednik@birn.eu.com

Napisala: Nidžara Ahmetašević, urednica „Justice Report“-a Balkanske istraživačke mreže BiH.