Poslije izbora smanjena zastupljenost Vučića na šest televizija
Poslije izbora smanjena zastupljenost Vučića na šest televizija
Studentska lista dobila više prostora u informativnim emisijama.
foto: Pinho/Unsplash
Nakon izbora održanih 25. oktobra u Srbiji, u centralnim informativnim emisijama na šest televizija smanjena je zastupljenost bivšeg predsjednika Aleksandra Vučića, dok je Studentska lista dobila više medijskog prostora, pokazala je analiza Biroa za društvena istraživanja (BIRODI).
Monitoringom su bile obuhvaćene televizije: RTS1, Pink, Prva, B92, Happy i N1, u periodu od 1. do 24. oktobra i od 26. oktobra do 10. novembra 2026. godine.
Iz BIRODI-ja navode da je analiza televizija pokazala i značajne promjene u tonalitetu izvještavanja o Vučiću i Studentskoj listi. Naglasili su da te promjene nisu bile jednake na svim televizijama i da to otvara pitanje odnosa uređivačke politike prema političkoj moći i profesionalnim novinarskim standardima.
Analiza je pokazala da je prije izbora, Vučić imao gotovo četiri puta više medijskog prostora od Studentske liste. Vučić je, kako se navodi, prije izbora bio zastupljen sa ukupno 397,8 minuta (79 posto), dok je Studentska lista bila zastupljena sa 105,6 minuta (21 posto). Poslije izbora, minutaža posvećena Vučiću je smanjena i iznosila je 139,1 minut (53,6 posto), dok je Studentska lista bila zastupljena sa 120,6 minuta (46,4 posto). Budući da posmatrani periodi nisu jednake dužine, iz BIRODI-ja ističu da poređenje ukupnog broja minuta treba razlikovati od poređenja prosječne dnevne zastupljenosti.
Iz BIRODI-ja navode da nije najvažnija promjena količine medijskog prostora, nego kako su televizije predstavljale ove političke aktere prije i poslije izbora.
Tako je monitoringom RTS1 utvrđeno da je većina sadržaja o Vučiću (72,4 posto) prije izbora imalo pozitivan tonalitet, dok je samo 2,5 posto bilo negativno. Nakon izbora, pozitivan tonalitet o Vučiću smanjen je na sedam posto. Govoreći o Studentskoj listi, navodi se da je više od polovine vremena (64,1 posto) koje joj je bilo posvećeno prije izbora imalo negativan tonalitet. Nakon izbora, negativan tonalitet o Studentskoj listi je smanjen na sedam posto, dok je došlo do povećanja pozitivnog izvještavanja na 35,9 posto dok je 57,1 posto ostalo neutralno.
“Ovi podaci otvaraju pitanje zbog čega je javni medijski servis u relativno kratkom periodu toliko promenio način predstavljanja istih političkih aktera”, naveli su iz BIRODI-ja.
Pozitivan tonalitet o Vučiću je nakon izbora smanjen i na televiziji Pink, sa 84,7 na 10,4 posto, dok je neutralan porastao na 89,1 posto. Studentska lista je na ovoj televiziji i dalje najviše negativno predstavljena (46,1 posto).
Do značajne promjene u predstavljanju Studentske liste je došlo na televiziji Happy. Prije izbora, kako je pokazala analiza, je negativan tonalitet iznosio 78,7 posto, nakon izbora pao na nula posto, dok je pozitivan porastao na 53,3 posto. Pozitivan tonalitet prema Vučiću iznosio je 100 posto, ali uz veoma malu zastupljenost u analiziranom periodu.
Na Prvoj i B92 nakon izbora zabilježen je značajan porast neutralnog izvještavanja. Smanjen je i pozitivan tonalitet prema Vučiću i negativan prema Studentskoj listi što je, kako se navodi, dovelo do pretežno neutralnog izvještavanja.
Iz BIRODI-ja su poručili da promjena vlasti ne smije biti uslov za promjenu profesionalnih standarda, kao i da rezultati monitoringa otvaraju važna pitanja: zbog čega su pojedine televizije prije izbora izrazito pozitivno predstavljale jednog političkog aktera, a negativno njegovog konkurenta; šta je dovelo do velikih promjena tonaliteta nakon izbora i da li one predstavljaju početak profesionalizacije izvještavanja ili prilagođavanje novim političkim okolnostima.
Naglasili su da promjena tonaliteta nije dokaz političke zavisnosti medija, ali da može biti povod za analizu uređivačkih politika i profesionalnih kriterija. Profesionalno novinarstvo, kako su naglasili, podrazumijeva primjenu istih kriterija, provjeru činjenica i predstavljanje različitih argumenata.
“Uloga centralnih informativnih emisija nije da budu politički navijači, držači mikrofona ili instrumenti promocije i diskreditacije, već prostor javnog dijaloga i demokratske deliberacije”, istakli su iz BIRODI-ja. BIRODI je pozvao Regulatorno telo za elektronske medije (REM) da sprovede nezavisnu analizu izvještavanja prije i poslije izbora, posebno na javnom medijskom servisu i televizijama s nacionalnom pokrivenošću.
Kako poručuju iz BIRODI-ja, ključno bi bilo da mediji prestanu zastupati bilo koju političku stranu i dosljedno služe javnom interesu, u skladu s članom 51. Ustava Srbije, kojim se garantuje pravo na istinito, potpuno i blagovremeno informisanje.
Izvor: BIRODI
___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.




