Centar ženskih prava Zenica predstavio analizu o slučajevima femicida u BiH te zloupotrebi oružja

foto: Mediacentar

Centar ženskih prava Zenica jučer je u Sarajevu predstavio analizu u kojoj je naveden broj femicida koji se desio u Bosni i Hercegovini (BiH) u periodu od januara 2019. do oktobra 2024. godine, uz podatke o ubistvima žena vatrenim oružjem.

Podaci iz istraživanja ovog centra su pokazali da su u BiH u navedenom periodu smrtno stradale 62 žene – od toga 42 u Federaciji BiH, jedna u Brčko distriktu BiH i 19 u Republici Srpskoj (RS).

Statistika Centra ženskih prava Zenica pokazala je da je u BiH 31 žena ubijena vatrenim oružjem, od kojih je 21 žena ubijena na području FBiH, jedna u Brčko distriktu BiH i devet na području RS.

Takođe, predstavljena je i globalna statistika koja je pokazala da žene čine 20 posto svih žrtava ubistava u svijetu, a da je u čak 61 posto slučajeva počinilac bio njima bliska osoba. Prema podacima kojima raspolaže The South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons (SEESAC), a koji su navedeni u analizi, u BiH je u periodu od 2015. do decembra 2023. godine 90 posto slučajeva ubistava žena počinilac bio član porodice ili njima bliska osoba, što ukazuje na to da je naša zemlja premašila globalne prosjeke kada je riječ o femicidu. 

Samo u pet posto slučajeva žena ubijenih u BiH u periodu 2015.-2023. stradale su nasumičnim činom nasilja, navedeno je u analizi. 

Ista analiza je pokazala i da je velika stopa onih koji nakon što počine femicid izvrše samoubistvo, odnosno 47,62 posto.

Neophodno da mediji postanu saveznici u prevenciji nasilja i femicida

Izvještaj Centra ženskih prava Zenica je, prema riječima Bojane Jovanović, članice tima ovog centra, analiza međusobnog uzročno-posljedičnog odnosa, eskalacije nasilja u porodici i zloupotrebe malog oružja i lakog naoružanja. Analizirani su i medijski napisi o femicidu u BiH, zakonski propisi koji se tiču kontrole malog oružja i lakog naoružanja, kao i propisi koji se tiču prevencije nasilja u porodici u BiH. 

Istraživanje je prikupljeno kroz rad sa fokus grupom koja je okupila predstavnike pravosuđa, policijskih snaga, predstavnike akademske zajednice iz oblasti kriminologije i sigurnosti i nevladinog sektora.

“Mislim da je vrlo bitno što sama analiza jasno pokazuje koliko je specifična dinamika femicida u BiH i zašto mi u BiH u suštini moramo da se bavimo problematikom femicida, neka tri, četiri, pet koraka prije nego što do femicida dođe”, kazala je Jovanović za Media.ba.

Istraživanje pokazuje da je zakonski okvir u BiH neusaglašan, odnosno, kako je precizirala, Federacija BiH ima deset različitih zakona koji kontrolišu nabavku, nošenje i držanje malog oružja i lakog naružanja.

“S obzirom na to da zakoni nisu usaglašeni, da je samo nekoliko njih usaglašeno sa evropskom direktivom o kontroli malog oružja i lakog naružanja, govori o tome da u Federaciji BiH živimo praktično u stanju pravne nesigurnosti zato što od kantona do kantona, iako su ti zakoni slični, ipak su različiti i donose neke različite propise”, izjavila je Jovanović.

Ono što iz Centra ženskih prava Zenica podcrtavaju jeste neophodnost da mediji budu bolji saveznici u prevenciji nasilja i femicida, kao i onoga što slijedi poslije femicida gdje mediji, kako je naglasila, imaju izuzetno važnu ulogu.

Blagi pomak u medijskom izvještavanju nakon femicida u Gradačcu

Kaže da je primijetno da neki od medija senzacionalistički pišu o femicidu, banalizuju nasilje, glorifikuju nasilnika kao i upotrebu oružja. Takođe, dodaje da je analiza pokazala i da je primijetan blagi pomak u odnosu na ranija izvještavanja medija nakon femicida u Gradačcu iz augusta 2023. 

Mediji su, prije navedenog slučaja, kako je rekla Jovanović, ranije navodili da se radi o “tragičnoj ljubavnoj priči”, žrtva se potpuno ogoljavala, izvještavalo se o njenom privatnom životu, ali se razmatralo i o tome u kojoj mjeri je ona krivac za razvod braka, za napuštanje supruga, napuštanje nasilnika.

“Mediji su počeli da promišljaju i da pišu na drugačiji način. Već par mjeseci poslije toga smo mogli da uočimo opet neke medijske napise koji su se bavili tematikom tragične ljubavne priče, porodičnom tragedijom. Femicid nije ni tragična ljubavna priča, ni porodična tragedija. Femicid je najokrutnije finale dugogodišnjeg nasilja nad žrtvom. Vrlo rijetko ćete pronaći femcid koji se desio na mah”, naglasila je Jovanović za Media.ba.

Svi femicidi su, kako je dodala, posljedica i dugogodišnje pozicije moći nasilnika i vrlo često se dešavaju upravo kao okidač kada nasilnici vide odluku žrtve da ga napusti i da napusti tu nasilnu zajednicu.

“Ono o čemu mediji moraju da promišljaju jeste da ukoliko se na adekvatan način ne izvještava o femicidu, kao posljedicu imamo da će većina nasilnika koji vide takvo glorifikovanje nasilja kroz medije odlučiti da će počiniti femicid. I to imamo i u praksi, znači čak i kriminološki, ali i medijski, ako se vratite unazad, vidjet ćete da je svako ubistvo žene u BiH praćeno sa sljedeća dva ili tri ubistva koja su se desila u roku od sedam dana od tog ubistva”, podcrtala je Jovanović.

Napomenula je da su se nakon slučaja femicida iz Gradačca, u naredna tri dana desila još dva ubistva žena, koje su takođe ubili njihovi partneri.

Na događaju u Sarajevu na kojem je predstavljena analiza bili su prisutni i predstavnici tužilaštva i policije Srednjobosanskog kantona (SBK).

Dario Stupar, viši inspektor u SBK, u svom izlaganju je govorio o policijskoj procjeni rizika vezanoj za prijavu nasilja u porodici. Neka od metoda u procjeni rizika su postojanje prethodnog nasilja, prijetnje smrću, ubistvom, samoubistvom, psihičko stanje nasilnika, kao i da li je žrtva doživljavala strah.

U procjeni rizika u FBiH, kako je rekao, jedan od ključnih elemenata jeste da li nasilnik podsjeduje ili ima pristup vatrenom oružju, što, nakon procjene, može rezultirati privremenim oduzimanjem oružja i dodatnim zaštitnim mjerama.

U izlaganju je rekao i da je došlo do pooštrenja zakonskih odredbi u RS i FBiH u nošenju i držanju oružja u nekoliko dijelova koji se tiču posebnih i opštih uslova za dobijanje dozvole za nošenje i držanje oružja. Istakao je da je jedan od najbitnijih dijelova taj da je rok važenja dozvole za nošenje i držanje oružja skraćen sa deset na pet godina, što podrazumijeva ujedno i češći ljekarski prijegled svakih pet godina držalaca legalnog naoružanja.

___