Mladi biraju sigurnije i bolje plaćene profesije.

Foto: Mediacentar/Kamp medijske pismenosti

Posljednjih godina interes za studij novinarstva na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i regiji se smanjio. U Sarajevu i Banjoj Luci 2014. godine bilo je dvostruko više studenata novinarstva (1160) na dva odsjeka nego 2023. godine na pet odsjeka (538), uključujući Banja Luka College, Fakultet humanističkih nauka Džemal Bijedić u Mostaru i Burch univerzitet u Sarajevu. Ovo su podaci istraživanja o budućnosti novinarstva u regiji, koje je provedeno u sklopu projekta Naši mediji i koje će biti objavljeno do kraja mjeseca.

Nerealne upisne politike za potrebe tržišta

Prije deset godina na Odsjeku za žurnalistiku/komunikologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu bilo je upisano 133 studenta, dok je 2024. godine broj upisanih studenata 57.

Profesorica Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu smatra da je upisna politika Vlade Kantona Sarajevo u proteklom desetljeću bila dosta nerealna, jer se upisivao znatno veći broj studenata u odnosu na realne potrebe tržišta rada.

“Smatram da je broj od trideset upisanih studenata po godini više nego dovoljan za potrebe tržišta, tim više što postoje i drugi studiji novinarstva u BiH. Ipak, u usporedbi s tim studijima, koji ponekad ne upišu nijednog studenta na prvu godinu, čini se da sarajevski studij žurnalistike, kao najstariji i najrespektabilniji, još uvijek nema problema s upisom”, rekla je Turčilo.

Dodala je da je, načelno, interes mladih za studij novinarstva i bavljenje novinarstvom manji, jer im je mnogo privlačniji PR.

Ističe da su dva ključna razloga za ovu situaciju. Prvi je činjenica da je novinarstvo izgubilo mnogo od svoje društvene uloge korektora i nositelja promjena, pa mladi sve manje vjeruju da kroz tu profesiju mogu mijenjati svijet. Drugi razlog, kaže, jeste to što su nove generacije mladih mnogo više fokusirane na sebe.

“Iskreno, mogu razumjeti da mladom čovjeku u BiH nije privlačno ni prihvatljivo raditi za primanja od 800 do 1800 KM, koliko, prema podacima plata.ba, iznosi plata novinara. Ako tome dodamo loše uvjete rada u profesiji, mali broj medija u kojima se može učiti od profesionalnih novinara, kao i činjenicu da mnogi mediji ne traže studente novinarstva za novinarske pozicije niti su spremni platiti najbolje među njima, jasno je zašto motivacija opada”, ispričala je Turčilo.

Brojni nekadašnji studenti žurnalistike sa Univerziteta u Sarajevu pronašli su posao u respektabilnim medijskim kućama u inostranstvu i Turčilo vjeruje kako kvalitet uvijek pronađe svoje mjesto u profesiji.

“Ja općenito nisam za masovnost niti smatram da kvantitet garantuje kvalitet. Mislim da ćemo svi, i akademska i medijska zajednica, u narednim godinama morati raditi više na privlačenju najboljih studenata na studij novinarstva, umjesto da to budu masovni studiji za proizvodnju jeftine radne snage za medije. Za početak, bilo bi dobro da konkursi za novinarske poslove zahtijevaju formalno obrazovanje iz tog polja, da sami novinari ne zagovaraju ideju da je ovo zanat kojim se može baviti svako, ali i da studijski programi budu savremeniji i usklađeniji sa stvarnim potrebama profesije”, zaključila je Turčilo.

Podizanje društvenog statusa novinara

Iz banjalučkog Fakulteta političkih nauka dobili smo informaciju da je broj upisanih studenata na Odsjeku za žurnalistiku 2014. godine bio 38, dok je 2024. godine upisano 25 studenata, što je za pet studenata manje u odnosu na postavljenu kvotu, a kvota za prethodnu godinu iznosila je 30 studenata.

Profesorica Anđela Kuprešanin Vukelić, prodekanka za nastavu Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, rekla je da je prije nekoliko godina na ovom fakultetu formiran Studijski program novinarstva i komunikologije, koji od treće godine studentima omogućava opredjeljenje za jedno od usmjerenja Multimedijalno novinarstvo ili Odnose s javnošću.

Dodala je da je program revidiran u skladu s promjenama u medijima i komunikacijama te da je uvedeno osam obaveznih stručnih predmeta, koji pokrivaju medije, odjele za odnose s javnošću u institucijama, privatne kompanije, marketinške agencije i nevladin sektor.

Smatra da trend manjeg broja upisanih studenata nije određen kvalitetom studija i studijskog programa, koji je napredniji u odnosu na prethodne, već demografskim faktorima.

“Novinarska profesija je na svjetskom nivou u krizi, ali nije u beznadežnoj situaciji. Mislim da je neophodan angažman profesionalnih komunikatora, akademske zajednice i relevantnih javnih institucija u pogledu podizanja društvenog statusa i ugleda novinara, imajući u vidu njihovu društvenu ulogu i značaj. Novinari su kroz istoriju bili najugledniji građani i pripadnici intelektualne elite”, kazala je Kuprešanin Vukelić.

U prvu godinu Studija novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru 2014. godine upisana su 42 studenta, dok je 2024. godine upisan 21 student. Pročelnik Studija novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, docent Franjo Takač, rekao je da ipak posljednjih godina i dalje vlada interes za studij novinarstva na ovoj visokoškolskoj ustanovi.

“Jedan od razloga je i taj što se praksa na Studiju novinarstva obavlja u Medijskom i istraživačkom centru Sveučilišta u Mostaru, u sklopu kojeg se nalaze Sveučilišna televizija SUM TV, Studentski radio i Studentski portal SUM Sova, te sveučilišne novine Universitas Mostariensis, koje se objavljuju u sklopu Večernjeg lista BiH”, kazao je docent Takač.

Dodao je da je Studij novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru od akademske 2023./24. godine krenuo s novim planom i programom, koji uključuje više sati praktične nastave, kako bi se studij što bolje prilagodio potrebama tržišta.

“Prilagođavamo se vremenu u kojem se sve 'preseljava' na internet, a utjecaj novih tehnologija najviše mijenja novinarsku profesiju. Naši studenti, budući novinari, osposobljeni su za rad u modernim tehnološkim i konvergiranim redakcijama”, govori Takač.

Potrebe promjene u novinarstvu

Najprimjetniji pad broja upisanih studenata na odsjeku za novinarstvo zabilježen je na Univerzitetu u Tuzli, gdje je u tekućoj akademskoj godini upisano pet studenata na prvu godinu studija, dok je deset godina ranije bilo upisano 54 studenta. Profesorica Amela Delić Aščić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli kazala je da postoji više razloga za manji broj upisanih studenata na društvenim i humanističkim naukama uopće, pa tako i na studiju žurnalistike. Ističe da je glavni razlog ekonomske prirode te da je interesovanje studenata posljednjih godina više usmjereno ka STEM naukama – tehnologiji, inženjerstvu i matematici – nego na društvene i humanističke nauke.

“STEM nauke su trenutno veoma atraktivne na tržištu i solidno plaćene. S druge strane, novinari su potplaćeni, a posao kojim se bave nosi brojne rizike i izazove. Pored ekonomskih razloga, prisutan je i generalni pad ugleda društvenih i humanističkih nauka, kao i same novinarske profesije. Novinari su izloženi različitim vrstama pritisaka, sistemski nezaštićeni i ne uživaju dovoljnu podršku javnosti. Također, nizak je nivo svijesti društva i nosilaca javnih funkcija o važnosti društvenih i humanističkih studija”, kazala je Delić Aščić.

Govoreći o budućnosti novinarstva, Delić Aščić se slaže sa stavom većine teoretičara novinarstva koji smatraju da je profesiji neophodna evolucija.

“Neke od temeljnih novinarskih paradigmi nalaze se pred izazovom promjene zbog različitih faktora, kao što su razvoj tehnologije, pojava društvenih mreža, upotreba AI-ja, novi etički izazovi koje donose mrežni mediji, kao i učešće ne-novinara u objavljivanju sadržaja koji su nekada pripadali isključivo novinarima. Smatram da će novinarstvo morati preispitati fokus na negativnosti i breaking vijesti, koje je dosad slijedilo, te da će u budućnosti biti veća potreba za analitičkim, eksplanatornim, konstruktivnim i solutions novinarstvom. Novinari će morati kontekstualizirati događaje i javnosti služiti kao lideri mišljenja, a ne samo kao prenosioci najkraćih informacija o posljednjim zbivanjima”, kazala je Delić Aščić.

Studenti novinarstva - ljubav prema profesiji

Uprkos izazovima, među mladima je i dalje onih koji imaju veliku strast prema novinarskoj profesiji.

Marko Simić, student Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci, kaže da mu je želja da studira novinarstvo proistekla iz ljubavi prema medijima.

“Pored toga, oduvijek sam bio zainteresovan za nauke poput istorije, filozofije, sociologije i psihologije. Izuzetno sam srećan i zadovoljan što mi studij novinarstva pruža priliku da se upoznam sa svakom od ovih nauka, kao i da izučavam mediologiju, novinarske žanrove i postulate profesije, te pravila analize, stvaranja i produkcije medijskih sadržaja – kako štampanih, tako i audio-vizuelnih i onlajn medija”, kazao je Simić.

Studentica žurnalistike na Fakultet političkih nauka u Sarajevu Amira Spahić kaže da studiranje na ovom fakultetu za nju predstavlja učenje onog o čemu je kao mala sanjala.

“Smatram da je studiranje na ovom fakultetu jedan od koraka do osvarenja mojih ciljeva i napredovanja u karijeri kao i sticanje konkretno znanja o profesiji kojom se od malih nogu želim baviti”, govori ona.

Željana Đajić, studentica Odsjeka za žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci, istakla je da su njena očekivanja od fakulteta ispunjena.

“Međutim, očekivanja od struke i samog poziva na našim prostorima nisu bila previsoka, s razlogom. Voljela bih kada bismo više vremena posvetili profesionalizmu i stvaranju formi kojih je sve manje, prije svega mislim na duge tekstove, analitičke i beletrističke žanrove”, kazala je Đajić.

 Finansira Evropska unija

Regionalni program „Naši mediji: Inicijativa civilnog društva za razvoj medijske pismenosti i aktivizma, borbu protiv polarizacije i promoviranje dijaloga“ implementiraju partnerske organizacije SEENPM, Albanski medijski institut, Mediacentar Sarajevo, Vijeće za štampu Kosova, Institut za medije Crne Gore, Makedonski institut za medije, Novosadska novinarska škola, Mirovni institut i Bianet uz finansijsku podršku Evropske unije.

Ovaj članak je produciran uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj je isključivo odgovornost Mediacentra Sarajevo i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

___