Intervju povodom Preporuke Vijeća Evrope o suzbijanju upotrebe SLAPP tužbi.

foto: Privatni album

Komitet ministara Vijeća Evrope usvojio je 5. aprila 2024. Preporuku o suzbijanju upotrebe strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP), koja predstavlja značajnu prekretnicu u borbi protiv korištenja pravnih mehanizama za zastrašivanje novinara.

Zbog zastrašujućeg efekta koje ovakve tužbe protiv novinara i aktivista imaju na slobodu izražavanja, Komitet ministara Vijeća Evrope je pozvao države članice da osmisle sveobuhvatne i efikasne strategije za borbu protiv SLAPP tužbi, a među njima to bi trebala učiniti i Bosna i Hercegovina.

U Preporuci se SLAPP tužbe opisuju kao pravne radnje kojima se prijeti, koje su pokrenute ili vođene kao sredstvo uznemiravanja ili zastrašivanja njihove mete, a kojima se želi spriječiti, inhibirati, ograničiti ili kazniti slobodno izražavanje o pitanjima od javnog interesa.

Dokument je značajan jer sadrži i listu od deset indikatora za prepoznavanje ovih tužbi, kao što su tužbe za klevetu ili pokretanje krivičnih postupaka. Neke od njih su, naprimjer, da podnosilac tužbe pokušava da iskoristi finansijsku ili političku moć kako bi vršio pritisak na optuženog, da argumenti koje iznosi su djelomično ili potpuno neosnovani, da je odšteta koju traži pretjerana, da namjerno odugovlači postupak i odbija druge mehanizme da riješi slučaj, poput zahtjeva da se objavi ispravka ili izvinjenje.

Ovaj dokument koji je donesen za borbu protiv SLAPP-a, kao i Direktiva protiv SLAPP tužbi koju je Evropski parlament usvojio krajem februara, rezultat su djelovanja grupe medijskih pravnika koji su se borili da se usvoje zakonski okviri kako bi se ove tužbe mogle prepoznati i odbaciti.

Sa Fluturom Kusari, medijskom pravnicom i pravnom savjetnicom iz Evropskog centra za medijske slobode (ECPMF), razgovarali smo o Preporuci Vijeća Evrope prošle sedmice na seminaru o SLAPP tužbama za novinare i advokate iz BiH koji je organizovalo Vijeće Evrope. Kusari vodi aktivnosti protiv SLAPP-a ispred Koalicije protiv SLAPP tužbi u Evropi (CASE), doktorirala je medijsko pravo na Ghent univerzitetu u Belgiji i ekspertica je Evropske unije i Vijeća Evrope.

Jedna je od pravnica koja se od ubistva malteške novinarke Daphne Caruana Galizia aktivno borila da se SLAPP prepozna kao strateški način ušutkivanja novinara i aktivista. Daphne Caruana Galizia je bila malteška istraživačka novinarka i u trenutku njenog ubistva protiv nje je bilo pokrenuto 48 sudskih predmeta.

Sve je počelo zbog slučaja Daphne Caruana Galizia 2017. godine. Grupa pravnika se udružila u borbi da se napravi zakonski okvir protiv SLAPP tužbi. Kako vidite napredak do sada? Šta je sve postignuto?

Prvi evropski anti-SLAPP pokret u Evropi inspirisan je Daphnenim radom i motivisan onim što joj se dogodilo, sa jedinim ciljem da se osigura da se ono što se njoj dogodilo neće desiti drugima. Pokušali smo atentat na nju pretvoriti u nešto pozitivno za druge. A kada smo prije pet godina započeli kampanju protiv SLAPP-a, malo smo znali da ćemo toliko uspjeti. Za pet godina smo postigli toliko toga. Za pet godina sve evropske institucije su mobilisane. Imamo tri instrumenta, dva od Evropske komisije i jedan od Vijeća Evrope. Ako implementacija i transponovanje prođu dobro, novinari, aktivisti, watchdog predstavnici će biti mnogo zaštićeniji. Tome i služe aktivisti, da se zalažu za promjene, što smo i učinili, i da osiguramo da te promjene imaju praktičan uticaj na rad novinara i aktivista.

Vijeće Evrope je usvojilo Preporuku o SLAPP tužbama, šta ona sadrži i zašto je ovaj dokument važan? 

Vijeće Evrope je usvojilo Preporuku, koja je najjači pravni instrument u Evropi, za odbranu novinara i aktivista. Preporuka ima nekoliko proceduralnih garancija i pravnih lijekova, kako bi se osiguralo da su sudije, advokati, tužioci i svi drugi organi upoznati. Preporuka je opremljena zakonskim ovlastima da se SLAPP slučajevi odbace što je prije moguće. SLAPP tužbe su taktike za uznemiravanje. One su zloupotreba zakona i procedura. Cilj Preporuke je da se stane na kraj toj zloupotrebi. Najvažniji aspekt Preporuke je da obuhvata sve pravne radnje koje se vode protiv novinara i aktivista - krivične, građanske, administrativne. Preporuka sadrži paragraf o ranom odbacivanju tužbi i nadamo se da će inspirisati zakonodavce da osiguraju da sudije mogu lako odbaciti slučajeve protiv novinara.

Preporuka ima dobro razrađenu pravnu podršku, što nije baš uobičajeno za preporuke. To je zato što je novinarima i onima koji su na meti SLAPP tužbi potrebna podrška i solidarnost, što je i cilj tog dijela.

Preporuka ima i indikatore za sudije i tužioce kako da prepoznaju SLAPP tužbe? Šta bi bile Vaše preporuke njima?

Važan dio Preporuke su indikatori SLAPP-a, koji će, nadamo se, pomoći u prepoznavanju SLAPP tužbi. Preporuka bh. vlastima i pravosudnom sistemu je da implementacija Preporuke počne što prije. BiH je od ponedjeljka bila dužna da reaguje na to, što prije to bolje. Nadam se da će bilo koji zakon, koji je rezultat ove Preporuke, biti izrađen u konsultaciji sa civilnim društvom i sa stručnjacima, domaćim i međunarodnim ekspertima.

Što se tiče sudija, tužilaca i advokata, oni treba da znaju da su pravne prijetnje postale ozbiljan problem i ozbiljna prepreka za učešće javnosti. Sudije imaju obavezu da osiguraju da pojedinci, organizacije civilnog društva i aktivisti mogu slobodno da se izraze. Ne bi trebalo da dozvole da se zloupotrebljavaju njihove procedure i pravosudni sistem. Sada imaju alat za identifikaciju SLAPP tužbi, a imaju i više zakonskih ovlasti da reaguju na SLAPP tužbe. I nadam se da će to uzeti u obzir.

Koji su sljedeći koraci koje sada zemlje članice trebaju da poduzmu?

BiH ima obavezu da praktično implementira Preporuku. Većinom ono što se dešava jeste da se osnuje radna grupa u okviru jednog od odgovarajućih ministarstava, nadam se uz učešće civilnog društva i stručnjaka. Zatim treba pogledati šta postoji, koji zakon, kakve prakse za sudije, tužioce te predložiti mjere za implementaciju Preporuke. U nekim zemljama je potreban potpuno novi zakon. U nekim zemljama postoje već određeni instrumenti, pa ih samo trebate prilagoditi. Ali pravi posao za BiH trebao je početi od ponedjeljka.

Moja preporuka civilnom društvu i novinarima bi bila da pričaju o SLAPP tužbama. To bi trebalo biti dio javne rasprave. Kada su novinari tuženi, kada izgube slučajeve, kada su suočeni s takvim pritiskom, to bi trebalo da bude dio javnog domena. Tako da i oni imaju određenu odgovornost.

Govorili ste o važnosti dokumentovanja slučajeva. Šta bi bile vaše preporuke novinarima koji su suočeni sa SLAPP tužbama?

Pozivam stručnjake i organizacije civilnog društva i medije iz BiH da se pridruže CASE-u i formiraju nacionalnu radnu grupu koju čine akteri civilnog društva. Kada se ovo formira, da nađu rješenja, jer bolje je sugerisati nadležnima, a ne samo čekati na njih i onda reagovati, bolje je biti proaktivan.

Drugo, veoma je važno dokumentovati slučajeve. Sada postoji toliko mnogo platformi. Ovdje imate udruženja novinara, imate Safe Journalists mrežu, Mapiranje slobode medija, Platformu sigurnosti novinara Vijeća Evrope. Šteta je ne dokumentirati ove slučajeve jer onda ne možete uspjeti uvjeriti svoje političare da je problem sve veći u BiH. Treće, praktična podrška. Ne znam šta postoji u BiH, ali postoje instrumenti, a Media Freedom Rapid Response je jedan od njih. Dakle, sve što treba da urade je da oni koji su meta SLAPP tužbi stupe u kontakt i mogu dobiti novac za pokrivanje advokatskih honorara.

Projekat Vijeća Evrope Jufrex, koji godinama obučava sudije i pravne stručnjake, treba poslužiti kao model kako treba da se rade izgradnja kapaciteta pravnih stručnjaka.

Rekli ste da je komesarka Vijeća Evrope Dunja Mijatović, koja je nedavno završila svoj šestogodišnji mandat, odigrala važnu ulogu u borbi protiv SLAPP-a?

Dunja je prijateljica i ona je inspiracija. Veoma je zaštitnički nastrojena prema novinarima i predstavnicima watchdog platformi. I ona je jedna od razloga zašto je Vijeće Evrope počelo djelovati, mobilizirati se protiv SLAPP-a. Bila je među prvima koji su javno pozvali na akciju. I Vijeće Evrope je djelovalo. Mandat joj je istekao prije dvije sedmice. To je razlog za slavlje i tugu, za slavlje jer je uradila veliki posao za Vijeće Evrope.

Evropski parlament je nedavno usvojio Direktivu protiv SLAPP tužbi. Kakva je razlika između ove Direktive i Preporuke Vijeća Evrope?

Direktiva je uža, pokriva samo građanske i prekogranične predmete. Preporuka je šira, dakle, ovo su glavne razlike. Ali za države članice, uključujući i BiH kao zemlju koja ima status EU kandidata, na njih bi trebalo gledati kao na paket. Ako želite da dođete do rješenja na nacionalnom nivou, pogledajte cijeli paket i izvucite najbolje iz njega. Takođe, ovo su minimalni standardi. Ovo nisu maksimalni standardi koje možete pružiti. Dakle, države članice uvijek mogu smisliti jaču zaštitu od SLAPP ciljeva.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.