Provjera je najavljena nakon velikog broja kritika na podatke iz Crne Gore.

foto:Screenshot/Balkaninsight

Balkanska istraživačka mreža (BIRN) najavila je u ponedjeljak nezavisnu vanjsku provjeru činjenica iz interaktivne mape ekstremističkih i desničarskih grupa u šest zemalja Zapadnog Balkana, koja je predstavljena 16. novembra u Sarajevu.

Provjera je najavljena nakon velikog broja kritika na interaktivnu mapu u kojoj su označene desničarske i ekstremističke organizacije, a u kojoj se našlo i više aktivista i akativistkinja iz Crne Gore, među kojima i dvije novinarke iz te države. 

U objašnjenju projekta na mapi dodat je tekst u kojem se navodi da je tim BIRN-a dobio niz komentara i pritužbi na sadržaj mape, te da će se u skladu sa uredničkim procedurama uraditi nezavisna provjera i po potrebi će se ispraviti podaci na mapi. 

Direktorica BIRN-a Marija Ristić za Mediacentar Sarajevo je rekla da su dobili dosta komentara, te da će u skladu sa njihovim uredničkim procedurama sve komentare provjeriti i napraviti korekcije ukoliko za to bude potrebe.

"To je za nas prilično standardni proces i ova mapa u tom smislu nije izuzetak", navela je ona.

Direktor BIRN-a za BiH Denis Džidić je na Twitter nalogu najavio da će biti rađena vanjska provjera ineraktivne mape.

“Zahvaljujemo se partnerskim organizacijama i svim onim koji su nam dostavili mišljenja i primjedbe vezane za regionalnu mapu desničarskih i ekstremističkih organizacija. U cilju osiguranja provjere svih činjenica, BIRN će dati mapu na eksternu provjeru”, napisao je on na Twitteru.

Zahvaljujemo se partnerskim organizacijama i svim onim koji su nam dostavili mišljenja i primjedbe vezane za regionalnu mapu desničarskih i ekstremističkih organizacija. U cilju osiguranja provjere svih činjenica, BIRN će dati mapu na eksternu provjeru.

— Denis Dzidic (@DenisDzidic) November 21, 2022

Semir Mujkić, urednik BIRN-a za Bosnu i Hercegovinu (BiH), kazao je za Mediacentar Sarajevo da je zahvalan partnerskim organizacijama na dobronamjernim primjedbama za mapu desničarskih i ekstremističkih organizacija koje su im uputili od objave sadržaja.

“Njihovo mišljenje cijenim i zbog toga smo ih prenijeli i istakli BIRN mreži. Mogu da potvrdim da je, nakon provedenih internih procedura, kako bi osigurali da sadržaj odražava najviše standarde i vrijednosti BIRN-a, BIRN mreža odlučila pokrenuti nezavisnu vanjsku provjeru sadržaja mape”, rekao je on. 

Iz Crne Gore najavljene tužbe

U BIRN-ovoj interaktivnoj mapi mapirana je 71 organizacija u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Albaniji i Crnoj Gori. Prema toj mapi u Crnoj Gori djeluje sedam organizacija koje su označene kao ekstremističke. Četiri desničarske ekstremističke grupe, prema ovom istraživanju, su takozvana pravoslavna bratstva: Zavjetnici Tvrdoš Nikšić, Miholjski zbor, Pravoslavno bratstvo Stupovi i Vitezovi Svetog Jovana Vladimira. Među mapiranim udruženjima je jedno čije ideološko djelovanje se oslanja na islam – Salafi grupa, sa područja Plava i Rožaja.

Kao članovi ekstremnih grupa u Crnoj Gori označeni su Nebojša Mrvaljević, izvršni direktor Foruma slobodnih građana ,,Luča“, nekadašnji predsjednik omladine Liberalnog saveza Crne Gore, Predrag Vušurović, građanski aktivista, borac za ljudska prava i nekadašnji član Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković, Tatjana Knežević-Perišić, koja je nekada bila predsjednica političke partije Patriotsko-komitski savez i Draško Martinović, navijač fudbalske reprezentacije Crne Gore, koji su svrstani u krajnje desničarsku grupu ,,Komite i patriote Crne Gore“, koja prema pisanju crnogorskog lista Pobjeda ne postoji.

Istraživanje kao ekstremističku grupu navodi i ,,Bogougodnice“, a na mapi su navedene i četiri građanske aktivistkinje Maja Miličković i Tijana Lopičić, kao i dvije novinarke i urednice Pobjede Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević.

Grupa ženskih aktivistkinja koja sebe nazva ,,Bogougodnice“ je feministička grupa, uglavnom poznata po performansima širom Crne Gore, kojima su skretale pažnju na, između ostalog, neravnopravnost žena, ali i na posljedice prikazivanja filma Borisa Malagurskog „Crna Gora podijeljena zemlja“, piše list Pobjeda. Kontroverzni reditelj Boris Malagurski je u oktobru u Srebrenici snimao kadrove za svoj novi film "Republika Srpska: Borba za slobodu".

Nakon što su, sa još nizom boraca za ljudska prava, označene za ultradesne ekstremistkinje, građanske aktivistkinje Maja Miličković i Tanja Pavićević, gostujući u Drugačijoj radio vezi na radiju Antena M, najavile su tužbu pred sudovima u Sarajevu, ali i moguću tužbu protiv autorice izvještaja.

Pisma urednicima BIRN-a

U ažuriranim podacima u objašnjenju projekta navodi se da se žalbe na mapu u međuvremenu objavljuju na stranici Balkan Insight-a u rubrici Pisma uredniku.

U jednom od pisama Tijana Lopičić, čije se ime našlo na interaktivnoj mapi, u kojoj su označene desničarske i ekstremističke organizacije zahtijeva da joj se dostave dokazi (fact-checking) na osnovu kojih je targetirana kao jedna od ključnih osoba.

“Koliko sam upoznata sa radom neformalne grupe Bogougodnice (imale su nekoliko performansa), a ni na jednom nijesam prisustvovala, niti sam bila uključena u njihov rad. Ukoliko, pak, nijeste u mogućnosti dokazati moju uključenost u Bogougodnice, koju ste nažalost, zbog angažovanja kvazi novinara iz Crne Gore, targetirali kao ekstremističku grupu, zahtijevam da po hitnom postupku uklonite moje ime iz organizacije kojoj ne pripadam. Takvim aktom ćete umanjiti već enormno pričinjenu štetu na moj ugled, te lični i profesionalni kredibilitet”, napisala je ona.

Aleksandar Saša Zeković koji je do 2020. godine bio član građanskog Savjeta za kontrolu policije u Crnoj Gori, a u čijoj biografiji između ostalog piše da je rukovodio projektima obuka policije, državnih tužilaca i sudija o LGBT pitanjima, te da je bio koordinator Stručne grupe za analizu ljudskih LGBT prava u školskim programima i udžbenicima i jedan od koordinatora izrade Strategije za unapredenje kvaliteta života LGBT osoba u toj državi, u pismu od urednice Balkan Insight-a Dušice Tomović traži da razmotri osnovanost prepoznavanja njegovog imena, rada i djelovanja u izvještaju o desnom ekstremizmu na Balkanu.

“Molim da moje obraćanje ne shvatite, na bilo koji način, kao pritisak na istraživački rad i automomiju novinara i istraživača koji su angažovani u dijelu BIRN redakcije za Crnu Goru niti kao moje reagovanje. U ovom trenutku ovo je moj poziv, dakle molba, da razmotrite osnovanost mog uključivanja u takvu bazu i preispitate sve indikatore i parametre koje koristite u metodologijii i da li se oni zaista, objektivno, poklapaju sa mojim imenom odnosno suštinski i stvarno sa mojim radom i djelovanjem”, napisao je on.

Zeković dodaje kako nije, niti je bio član grupe, udruženja, partije ili asocijacije koja se zove Komite i patriote Crne Gore, niti je na bilo koji način, učestvovao u radu tog/tih udruženja.

“Zbog govora mržnje samo u prošloj godini (u ovoj uglavnom nijesam imao takvih inicijativa) podnio sam prijave protiv više stotina građana koji su, uglavnom, preko portala IN4S i VoP (Volim Podgoricu) širili govor mržnje i iznosili stajališta (o meni) koja prevazilaze slobodu govora. Na sudu sam prihvatio izvinjenje svakog ko je želio da ga ponudi (većina njih je to i uradila) a jedan broj građana, ali nažalost i novinara, ostao je uporan da me degradira po osnovu mog najličnijeg identiteta i zbog zalaganja za ravnopravnost svih u Crnoj Gori”, naveo je Zeković.

BIRN-u je pisao i Sead ef. Jasavić iz Plava čije se ime također našlo u mapi desničarskih i ekstremističkih organizacija na Balkanu, a označen je kao pripadnik Salafi grupe, sa područja Plava i Rožaja.

“Javljam vam se povodom mape desničarskih organizacija na Balkanu, a koju ste objavili ovih dana – na kojoj se našlo i moje ime. Ne znam je li u pitanju greška ili ste me namjerno svrstali u krug četničkih organizacija koje negiraju genocid i pjevaju o zločinima i ratnim herojima. U sklopu emaila imate i atačment. Molim vas da ga pogledate i da sto prije nađemo rješenje za ovaj nemili događaj”, napisao je on.

U pismu, koje ispred grupe građanskih aktivista, potpisuje kako se navodi, Jovanka Babić dipl.pravnik, kaže se kako su sa ogorčenjem i nevjericom pročitali mapu krajnje desnih i ekstremističkih organizacija i grupa koje se tiču Crne Gore.

Oni navode da nisu mogli ni zamisliti da će se u interaktivnoj mapi o ekstremistim i desničarima naći dvije crnogorske grupe i možda najveći borci za ljudska prava i aktivisti već deceniju.

“Zahvaljujući baš tim osobama veliki broj afera, povreda ljudskih prava su procesuirane. To su građanski aktivisti za primjer, koji zaslužuju nagrade a ne ovakvo javno srmoćenje i crtanje meta”, napisali su.

Od BIRN-a zahtijevaju da hitno izvrši analizu i provjeru svih činjenica o aktivnostima ovih i još nekoliko grupa i pojedinaca, te da na osnovu toga objavi revidiranu mapu.

Brisanje impressuma

Iz objašnjenja o projektu na interaktivnoj mapi ,,Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu”, 18. novembra obrisan je impressum, jedan od važnih segmenata profesionalnog i odgovornog novinarstva, na osnovu kojih se zaključuje ko su autori, ali i ko su odgovorni za objavljivanje bilo kakvog medijskog sadržaja.

U rubrici "O projektu", ranije je pisalo da BIRN-ov tim u Crnoj Gori kao urednici čine Samir Kajošević i Dušica Tomović, dok je novinarka Jelena Jovanović.

Urednica Balkan Insight-a Dušica Tomović je 18. novembra reagujći na pisanje dnevnog lista Pobjeda na svom Facebook profilu navela da je kao urednica odgovorna za sve sto objavi Balkan Insight.

U izbrisanom impressumu pisalo je da je regionalna direktorica Marija Ristić, izvršni direktor BIRN BiH Denis Džidić, a urednici, pored Kajoševića i Tomović, Ivana Jeremić, Semir Mujkić, Siniša Marušić, Markus Taner, te Matthew Collin, a novinari koji su radili na projektu su osim Jovanović, Nermina Kuloglija Zolj, Igor Ispanović, Vladimir Karaj, Bojan Stojkovski i Kreshnik Gashi.

Nakon ažuriranja rubrike O projektu navedeno je kako je tim koji radi na mapi stalno primao prijetnje, te da su njihova imena uklonjena iz sigurnosnih razloga.

“BIRN ostaje odgovoran za sav sadržaj koji se ovdje objavljuje”, dodaje se u ažuriranim podacima o projektu.