Uprkos mnogim protokolima, smjernicama i prijedlozima, novinari se i dalje svakodnevno suočavaju sa prijetnjama,  a nekažnjivost i dalje pogoršava situaciju. Devet od deset ubistava novinara ostaje nekažnjeno, navodi se u saopštenju Međunarodne federacije novinara (IFJ), povodom 2. novembra Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima.

 

Novinari su, kako podsjećaju u saopštenju, svakodnevno izloženi fizičkim napadima, zatvaranju, maltretiranju i prijeti im se zbog toga što rade svoj posao, a ipak ne postoji obavezujući međunarodni instrument koji bi primorao države članice da istraže i reaguju na napade na medije.

 

"Ugrožena digitalna sigurnost novinara, uključujući cyber napade, krađu podataka, hakovanje i online uznemiravanje, prijeti medijskim profesionalcima, što čini još hitnijim usvajanje instrumenta koji bi primorao vlade da se pozabave nekažnjavanjem", kažu iz IFJ.

 

Sve navedeno, kao i rastuća frustracija nedostatkom akcije i, u previše slučajeva, nedostatkom volje da se uhvati u koštac sa krizom nekažnjivosti navelo je IFJ da pokrene kampanju za usvajanje Međunarodne konvencije posvećene zaštiti novinara i medijskih profesionalaca. Povodom obilježavanja 2. novembra IFJ poziva vlade širom svijeta, novinare i medijske grupe da podrže usvajanje Konvencije Ujedinjenih nacija o bezbjednosti i nezavisnosti novinara i drugih medijskih profesionalaca.  

 

Mreža SafeJournalists priključila se kampanji Međunarodne federacije novinara (IFJ) za usvajanje Međunarodne konvencije posvećene zaštiti novinara i medijskih profesionalaca. 

 

 

 

Novinari su naše oči i uši koji izvještavaju iz zona sukoba. Oni su doveli svoje živote u opasnost da bi poslali izvještaje o tome šta se dešava na terenu. Njihovi tačni, nepristrasni medijski izvještaji služe fundamentalnom javnom interesu: izvještaji, fotografije i vijesti sa terena mogu imati odlučujući uticaj na razvoj i ishod oružanih sukoba - navodi se u zajedničkom saopštenju koje su povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima koji se obilježava 2. novembra poslali visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjsku politiku Josep Borrell i potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourova.

 

U saopštenju objavljenom 1. novembra na stranici Evropske komisije ističe se da je novinarski rad često namjerno opstruiran u oružanim sukobima i da se medijski profesionalci suočavaju sa cenzurom i uznemiravanjem, kao i sa pritvaranjem i brutalnim napadima. 

 

Podsjećaju da je u Ukrajini nekoliko novinara i medijskih radnika ubijeno ili povrijeđeno, da ih se ponekad namjerno gađa, a sve dok dokumentuju istinu o zločinima koje su počinile ruske trupe u, kako pišu, agresorskom ratu ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine. “Njihov rad je od suštinskog značaja, jer ruski režim vodi globalnu kampanju dezinformisanja o stvarnosti njihovog rata”, naveli su.

 

Napominju da namjerno usmjeravanje napada na novinare predstavlja ratni zločin, dodajući da ratne zone nisu jedina mjesta gdje su novinari napadnuti. 

 

“Širom svijeta novinari su suočeni sa sve većim prijetnjama dok obavljaju svoj posao. Žrtve su zločina iz mržnje, online uznemiravanja i špijunaže, pa i ubistava. Moramo stati u kraj nekažnjivosti za ove zločine i podržavati ljudska prava i vladavinu prava pružajući pravdu žrtvama”, kažu u pismu Borrell i Jourova. 

 

Navode, referišući se na podatke Komiteta za zaštitu novinara (CPJ), da u proteklih deset godina, niko nije odgovarao za 80 posto ubistava novinara.

 

U pismu su istakli da EU podržava mreže ugroženih novinara pojačavajući sposobnost novinara da djeluju u neprijateljskim okruženjima širom svijeta, što uključuje obezbjeđivanje zaštitne opreme i pomoć.

 

Unutar EU novinari se, kako se navodi u saopštenju, mogu suočiti sa teškim uslovima, a da se od država članica očekuje da se pridržavaju Preporuke Komisije o sigurnosti novinara koja je usvojena 2021. Napominju i da se očekuje da će ove standarde usvojiti i zemlje kandidati i one koje se nalaze u njihovom susjedstvu.

 

Evropski akt o slobodi medija, kako kažu, ima za cilj da zaštititi nezavisnost i pluralizam medija i da podrži novinare, omogućavajući im da bez straha pozovu na odgovornost one koji su na vlasti.

 

“Komisija je takođe poduzela mjere za borbu protiv SLAPP tužbi, strateških tužbi protiv učešća javnosti, koje vrše pritisak na novinare i ušutkavaju ih”, navodi se u pismu i dodaje da ove zakonske prijedloge treba usvojiti što je prije moguće kako bi se poboljšalo okruženje u kojem novinari i mediji rade.

 

“Države moraju istražiti i procesuirati sva krivična djela počinjena nad novinarima na nepristrasan, nezavisan, efikasan, transparentan i blagovremen način. Nekažnjivost zločina nad novinarima mora prestati. Pravda se mora zadovoljiti”, zaključili su u pismu Borrell i Jourova.

 

 

Na stranici Evropske komisije navodi se između ostalog da su u porastu online prijetnje širom EU i da su posebno ugrožene novinarke, naročito one koje dolaze iz manjinskih grupa. 

 

Podsjeća se i da je 16. septembra Evropska komisija usvojila Evropski akt o slobodi medija, novi skup pravila za zaštitu pluralizma i nezavisnosti medija u EU. Predložena Uredba uključuje, između ostalog, mjere zaštite od političkog uplitanja u uređivačke odluke i protiv nadzora novinara. Dodaje se da EU širom svijeta radi kako bi doprinijela sigurnosti i zaštiti novinara osuđujući napade, kako je navedeno u Akcionom planu EU za ljudska prava i demokratiju za 2020-2024. Takođe su naveli da će u decembru biti organizovan Forum za ljudska prava koji će biti posvećen nekažnjivostima, a na koji će pozvati branitelje ljudskih prava, civilno društvo i nevladine organizacije iz cijelog svijeta.

 

UNESCO podsjeća na izvještaj koji pokazuje da je između 2006. i 2020. godine širom svijeta ubijeno više od 1.200 novinara.

 

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 2013. godine Rezoluciju kojom je 2. novembar proglašen Međunarodnim danom za okončanje nekažnjivosti zločina nad novinarima (IDEI). U Rezoluciji se pozivaju države članice da provedu mjere protiv nekažnjavanja. Datum je izabran u znak sjećanja na atentat na dva francuska novinara u Maliju 2. novembra 2013. godine.

 

Povodom ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima 3. i 4. novembra će biti organizovana konferencija u Beču koju je sazvao ministar vanjskih poslova Austrije u suradnji s UNESCO-om i Uredom visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Na konferenciji će se, između ostalog, razgovarati i o tome kako spriječiti, zaštititi i procesuirati zločine nad novinarima s ciljem da se sagledaju dostignuća i izazovi u proteklih deset godina u implementaciji Plana UN-a. 

 

Izvor: Europa.eu, UNESCO, UN, Udruženje BH novinari