Od 24. februara 2022. godine, dana kada je Rusija napala Ukrajinu čime je započeo rat u toj zemlji, na internetu se pojavilo mnoštvo dezinformacija o tom događaju. Društvene mreže pune su uznemirujućih fotografija, videa i priča u kojim se navodi da su to scene iz tekuće krize. I dok je izvještavanje medija o napadu Rusije na Ukrajinu pokazalo zabrinjavajuće scene razaranja i previranja, za mnoge prizore koji se pojavljuju na društvenim mrežama ispostavilo se da su lažne, zastarjele ili da nisu povezane s ratom u Ukrajini.

 

PolitiFact, Maldita  i Raskrinkavnje.ba prikupili su na desetine dezinformacija o napadu na Ukrajinu te njihovom razotkrivanju a u nastavku vam donosimo selekciju takvog sadržaja u vidu fotografija, videa i izjava koje kruže internetom.

 

Jedna od fotografija koja se dijeli po društvenim mrežama je ona na kojoj je prikazan avion u plamenu za koji se navodi da prikazuje ruski ratni avion koji je oborila ukrajinska vojska. No, ta informacija nije tačna te je otkriveno da je ta fotografija nastala na aeromitingu koji se održao u julu 1993. kada su se dva ruska lovca u Engleskoj sudarila u vazduhu. Oba pilota, iz Ruskog instituta za istraživanje letenja, katapultirala su se iz svojih aviona i preživjela s lakšim ozljedama, navodi se u novinskim izvještajima.

 

 

Sljedeće fotografije koje su se ispostavila kao lažne jesu one na kojoj se navodi da se Ukrajinci mole za mir. Ispostavilo se da su to stare fotografije koje datiraju iz 2015. i 2019. godine i prikazuju javni molitveni događaj evangelističke misionarske grupe iz 2015. i zajedničku molitvu pravoslavaca i evangelista iz Ukrajine u 2019. kada je zemlja ušla u period političke nestabilnosti.

 

 

I video postavljen na TikTok, na kojem vojnici u uniformi skaču padobranom iznad polja, brzo je izazvao reakcije korisnika na toj mreži za koji su vjerovali da je prikazano kako se ruska invazija dešava u realnom vremenu. Čuje se da osoba koja snima video govori na jeziku koji nije engleski. Podijeljena je u ranim jutarnjim satima 24. februara što je navelo mnoge da vjeruju da oslikava trenutni ruski napad na Ukrajinu. No, ovaj video je prvi put podijeljen na Instagramu u augustu 2015. godine, a NBC News je rekao da video prikazuje vježbu treninga, ali nije precizirao gdje se održao.

 

 

Takođe, na Facebooku je postao viralan snimak koji navodno prikazuje obaranje ruskog vojnog aviona iznad Kijeva. Snimak, zapravo, potiče iz videoigre. Kako navode iz Raskrinkavanje.ba, sporni videozapis traje 43 sekunde, a prikazuje scenu obaranja aviona oružjem sa zemlje. Preko snimka je na engleskom jeziku ispisano “Uživo ukrajinski napad na ruski vojni avion” te je dodat baner u kom se navodi “Udarne vijesti”. Na vrhu ekrana može se vidjeti ikonica “live” koja označava da je snimak navodno emitovan uživo. Ispostavilo se da objavljeni snimak, ipak, ne prikazuje “nebo iznad Kijeva” niti se na njemu vidi kako ukrajinske snage “ruše ruski avion”. Snimak, zapravo, potiče iz videoigre Arma 3. Ova realistična igra izdata je u septembru 2013. godine i simulira vojne sukobe. 

 

Lažna vijest je bila i da predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelenski napustio zemlju, što je opovrgnuo kada se obratio javnosti iz Kijeva te izjavio da “ostaje u glavnom gradu, ostaje sa svojim narodom”. 

 

“Tokom dana sam održao desetine međunarodnih razgovora, direktno upravljao našom zemljom. I ostat ću u glavnom gradu. Moja porodica je također u Ukrajini. Moja djeca su također u Ukrajini. Moja porodica nije izdajica. Oni su građani Ukrajine. Ali ja nemam pravo da kažem gdje su oni sada”, poručio je Zelenski.

 

Još jedna fotografija iz Ukrajine je lažna. Radi se fotografiji na kojoj se vidi kako osoba postavlja rusku zastavu na javnu zgradu u Ukrajini. Iako se na mrežama dijeli kao da je aktuelna, ipak je stara i datira od 1. marta 2014. Slika se nalazi na websiteu agencije Reuters uz sljedeći opis: „Proruski demonstrant postavlja rusku zastavu na zgradu regionalne vlade nakon sukoba sa pristalicama nove ukrajinske vlade u centru Harkova 1. marta 2014”.

 

 

Na društvenim mrežama širi se i fotografija mlade žene u autobusu, navodno Ukrajinke, koja nosi oružje. Fotografija se dijeli s porukama poput “Ukrajinke su spremne da prate svoje sunarodnike da brane svoju domovinu od ruske invazije”. Ova mlada žena na slici je zapravo ruska manekenka po imenu Ekaterina Gladkij koja je podijelila fotografiju na ruskoj društvenoj mreži VK u martu 2020.

 

 

“Sjeverna Koreja je upravo poslala trupe u Ukrajinu u znak podrške Rusiji”, pisalo je u tvitu snimka na portugalskom jeziku koji je postao viralan. Za ovu vijest nema dokaza da je Sjeverna Koreja poslala trupe u Ukrajinu kao podršku Rusiji. Ovu informaciju nisu objavili ni mediji ni dopisnici i novinari u Ukrajini koji izvještavaju o ratu. S druge strane, nalog koji je širio tvit već je obrisan sa Twittera.

 

Evropska komisija je u januaru 2022. na svojoj stranici navela sedam mitova i dezinformacija o odnosima između Rusije i Ukrajine, a jedan od njih glasi da: „Rusija nije odgovorna za trenutne tenzije u Ukrajini. Ukrajina je namjerno prekršila sporazume iz Minska i Zapad dodatno naoružava Ukrajinu. Rusija treba da reaguje brzo odbranom svojih granica. Provokacija dolazi sa Zapada”.  Evropska komisija govori da je ova informacija netačna, te da je Rusija sakupila 140.000 vojnika i opreme na granicama Ukrajine, uključujući i ilegalno aneksirano poluostrvo Krim.

 

Takođe, na websiteu Evropske komisije se navodi kako je Rusija od svoje ilegalne aneksije poluostrva Krim 2014. i svoje tekuće vojne agresije na Ukrajinu vodila kontinuiranu i koordiniranu državno-kontrolisanu kampanju dezinformacija usmjerenu na rusko stanovništvo susjedne zemlje Rusije, Evropsku uniju i šire, posebno s ciljem utjecaja na javno mišljenje. Nedavno vojno jačanje Rusije, koje je počelo u proljeće 2021. na ukrajinskoj granici i na ilegalno anektiranom poluostrvu Krim, samo je pojačalo ovu salvu dezinformacija, stoji na websiteu.

 

Izvor: PolitiFact, Maldita, Europa i Raskrinkavanje