Kada je riječ o procesuiranju napada na novinare, dosadašnja sudska praksa je rezultirala osjećajem nesigurnosti i nezaštićenosti kod novinara i medijskih radnika u BiH.

foto: unsplash

Povodom oblježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti napada na novinare koji se širom svijeta obilježava 2. novembra, Udruženje BH novinari objavilo je analizu o istragama i procesuiranju napada na novinare i medijske radnike u BiH koja je pokazala da nisu napravljeni pomaci po pitanju adekvatnog procesuiranja, sankcionisanja ili preveniranja učestalog ugrožavanja medijskih sloboda, pritisaka, prijetnji i otvorenih napada na novinare i ostale medijske radnike koji su pristuni u bh. svakodnevnici.

“Iako su novinari, medijski radnici i strukovna udruženja upozoravali na potrebu adekvatnijeg rješavanja zakonodavnog okvira, kojim bi se procesuiranje odgovornih za prijetnje i napade na novinare učinilo efikasnijim, izostala je reakcija nadležnih zakonodavnih tijela. Istovremeno je ukazivano i na propuste u poštivanju postojećih zakona, te su brojne prijetnje i napadi na novinare i medijske radnike ostali nekažnjeni”, piše u analizi.

Predstavnike medija naročito zabrinjava i sve učestalija pojava online nasilja, kao i rast broja prijetnji koje novinari dobijaju putem društvenih mreža i komentara na internet portalima, a u analizi se navodi da autori takvih prijetnji uglavnom ostaju nekažnjeni.

BH novinari i Linija za pomoć novinarima su od početka 2018. do oktobra ove godine registrovali 143 slučaja kršenja novinarskih prava, među kojima su fizički napadi i prijetnje. Samo u ovoj godini je evidentirano 29 slučajeva kršenja prava novinara, dok je prema istim podacima 2019. godine zabilježeno 56 takvih slučajeva, uključujući devet slučajeva fizičkih napada i 21 prijetnju od kojih je bilo osam prijetnji smrću i deset slučajeva političkih pritisaka. U analizi se navodi da je Institucija ombudsmena za ljudska prava u 2019. godini zaprimila 18 žalbi novinara, što je duplo više u odnosu na devet iz 2018. godine.

Kada je riječ o procesuiranju napada, dosadašnja sudska praksa rezultirala je osjećajem nesigurnosti i nezaštićenosti kod novinara i medijskih radnika u BiH, piše u analizi u kojoj se navodi i da krivičnim zakonima u BiH mediji nisu prepoznati kao profesija od značaja i profesija koju je potrebno posebno zaštititi. Od 2019. evidentirano je nekoliko prijedloga o izmjenama ovih zakona na federalnom, republičkom i na nivou Brčko Distrikta, a analiza je pokazala da do sada nisu napravljene konkretne izmjene.

S obzirom na to da krivični zakoni u BiH napade na novinare ne prepoznaju kao posebno krivično djelo, u bazama podataka na predmetima u pravosuđu ne postoji mogućnost evidentiranja predmeta koji se isključivo odnose na prijetnje ili napade na novinare jer se u bazama ne vrši selekcija predmeta na osnovu profesije oštećene strane. Dakle, u BiH ne postoji jedinstvena baza podataka o prijetnjama i napadima na novinare i medijske radnike, a te aktivnosti, kako se navodi u analizi, provode isključivo profesionalne organizacije.

U analizi piše da su ranija istraživanja BH novinara pokazala da se tek jedna trećina krivičnih djela prema novinarima riješi u njihovu korist, te da su naročito slaba karika u zaštiti novinara tužilaštva, koja bi nakon policijskih istraga napada i prijetnji, a ponekad i po službenoj dužnosti, trebala podizati krivične prijave protiv odgovornih za napade i prijetnje.

Prema preporukama koje su navedene u analizi potrebno je promijeniti pristup u procesuiranju odgovornih za prijetnje i napade na novinare, ali ne izmjenama zakonskih okvira na način na koji se to pokušalo uraditi dosadašnjim prijedlozima koji su upućivani u parlamentarne procedure.

U analizi se navodi da generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić smatra da su  takvi prijedlozi išli u pravcu da se novinari tretiraju kao „službena lica“ i da se štite kao i sva ostala službena lica, poput policije, vatrogasaca ili liječnika, te da udruženje ne traži status službenih lica za novinare, niti načine zaštite na taj način.

“Novinarstvo je slobodna profesija, važna u infomiranju građana i jačanju demokratije, te njihova zaštita zaista zahtijeva drugačije i efikasnije postupanje pravosuđa. Mi prosto želimo da se novinari štite od napada, prijetnji, posebno prijetnji smrću i nasilnog sprječavanja u obavljanju profesionalnih zadataka na efikasniji način, kroz brže sankcioniranje napadača i dostupnost pravde novinarima”,  rekla je Rudić.

Rudić je dodala i da BH novinari smatraju kako bi nominalno uvođenje novinara u krivično zakonodavstvo i preciznije definiranje djela napada i prijetnji novinarima kao krivičnih djela mogli doprinijeti drugačijem ponašanju tužilaca i mnogo većoj efikasnosti u procesuiranju ovih napada.

“Ako ništa drugo, onda bismo imali više osnova pokretati žalbene postupke na odbijanje tužilaca da procesuiraju napade na novinare ili podignu krivične prijave protiv onih koji šalju eksplicitne prijetnje smrću novinarima i njihovim porodicama”, dodala je Rudić.

Nedovoljno efikasno procesuiranje napada na novinare je, prema analizi, problem je sa kojim se suočavaju medijski radnici u cijeloj regiji Zapadnog Balkana. Ukoliko se u obzir uzmu brojevi prijavljenih napada i međunarodni izvještaji, u analizi se navodi da su novinari i medijski radnici u BiH u nešto povoljnijem položaju u odnosu na kolege iz Srbije.

Prema ovogodišnjem svjetskom Indeksu slobode medija Reportera bez granica, BiH se naprimjer nalazi na 58. mjestu, a Srbija na 93. mjestu. Prema istom indeksu Hrvatska se nalazi na 59. mjestu, Sjeverna Makedonija na 92., Albanija na 84., a Crna Gora na 105. mjestu.

Cijela analiza “Istrage i procesuiranje napada na novinare i medijske radnike u BiH” sa pregledom najpoznatijih slučajeva napada na novinare u BiH posljednjih godina, autora Nedima Pobrića, dostupna je na ovom linku.

Izvor: BH novinari

___