I do tri četvrtine sadržaja televizijskih dnevnika posvećeno je temama o pandemiji koronavirusa.

foto: pixabay/ilustracija

Čini vam se da ne uspijevate pratiti najnovije informacije o zdravstvenoj situaciji? I pored brojnih informativnih portala, javnosti je često nejasno šta su najnoviji podaci i šta pratiti ukoliko želite da ste ispravno informisani svaki dan.

Online mediji svakodnevno objavljuju različite podatke o broju umrlih, izliječenih i novooboljelih od COVID-19, a ti podaci često variraju u ovisnosti od medija koji ih objavljuje i izvora na koje se pozivaju. 

Mali dio sadržaja o COVID-19 na nekim od najčitanijih informativnih portala je edukativnog karaktera, a veći dio televizijskih dnevnika je posvećen temama o pandemiji koronavirusa, pokazala je analiza medijskog sadržaja s kraja prošlog mjeseca.

U periodu od 17. do 21. avgusta, pratili smo medijsko izvještavanje o COVID-19 na tri portala (Klix, N1 i Avaz), tri dnevne novine (Avaz, Oslobođenje i Nezavisne) i u centralnim dnevnicima sedam televizija (N1, FTV, BHT1, BN, RTRS, Hayat i News Max Adria), ispitali koliko građani čitaju vijesti o ovim temama, koliko edukativnog sadržaja plasiraju mediji i koliko su nesinhronizovani podaci o broju umrlih, zaraženih i oporavljenih.

Informativni portali su na pojedine posmatrane datume imali različite brojeve oboljelih i umrlih, a među najčitanijim vijestima na sva tri portala tek nekoliko izdvojenih tema se ticalo COVID-19, što može da bude indicija da je zainteresovanost građana za ovu temu opala.

Samo 20.8. broj oboljelih i umrlih bio je isti na ova tri posmatrana portala, broj preminuli bio je isti na sva tri portala i 17. avgusta, ali se razlikovao broj pozitivnih. Primjera radi 18. avgusta na portalima N1 i Klix u 23:30 stajalo je da je od posljedica Covid-19 u BiH preminulo 9 osoba, dok je na portalu Avaz.ba broj preminulih bio osam. Istovremeno, na portalu N1 pisalo je kako je broj oporavljenih za 18.8. bio 423, dok se, prema podacima Klixa i Avaza taj dan oporavilo 10 osoba manje.  

Novinari i psiholozi napominju da medijima nedostaje edukativnog sadržaja, a posmatrajući Klix i online izdanja Avaza i N1, vidljivo je da je manje od 10 posto objavljenih tekstova edukativno. 

Portal Klix od 17. do 21. avgusta objavio je 82 vijesti s tagom COVID-19, a pet vijesti bile su edukativnog sadržaja.

Portal N1 televizije u posmatranom periodu s tagom COVID-19 objavio je ukupno 122 vijesti, od čega je osam edukativnog karaktera.

Avazov portal ukupno je, u pet posmatranih dana, objavio 117 vijesti na ovu temu od čega je šest vijesti bilo edukativnog karaktera.

Pod edukativnim sadržajem smo smatrali članke koji ne prenose isključivo podatke (npr. o broju oboljelih), nego sadrže rezultate novih istraživanja (npr. vijesti o novim znanjima o virusu), smjernice i preporuke za ponašanje građana, kao i tekstove o razlikovanju sezonske gripe i COVID-19.

U promatranom periodu COVID-19 je samo dva puta bila najčitanija vijest na sva tri portala, što može govoriti o tome da građani nisu bili izraženo zainteresovani za teme o koronavirusu, ali to nije bilo vidljivo i na izboru tema u televizijskim dnevnicima u istom periodu. U večernjim dnevnicima sedam televizija u posmatranom periodu, u najavi dnevnika (foršpanu) COVID-19 je bio u vijestima dana.

I do 74 posto sadržaja dnevnika posvećeno COVID-19

Učestalost i intenzitet izvještavanja o COVID-19 se mijenja iz dana u dan, pa je posmatrani period od 17. do 21. prošlog mjeseca samo primjer i pokazatelj koliko je ova tema zastupljena i kako se o njoj izvještavalo. Ove su zanimljivosti zabilježene tokom posmatranog perioda:

Tokom pet dana, u sedam TV dnevnika ukupno je 300 minuta posvećeno temama vezanim za pandemiju COVID-19:

N1 -  82 minute

BHT1 - 61 minuta

RTRS – 48 minute

BN – 78 minuta

News Max Adria – 90 minuta

Hayat TV – 83 minute

FTV – 75 minuta  

Dnevnik N1, 20. avgusta, temama o koronavirusu, pandemiji i posljedicama posvetio je više od 50 posto sadržaja, tačnije 24 minute. Dva dana ranije, 18.8. toj temi posvećeno je 12 minuta.

U Dnevniku BHT1, 20. avgusta, u foršpanu dnevnika voditelj je javnosti saopštio da je taj dan u BiH registrovano 334 novooboljelih, ali su podaci ispisani na grafici bili drugačiji – 338. 

Iako su u najavi sadržaja Dnevnika RTRS-a tokom posmatranog perioda informacije o COVID-19 svakodnevno prisutne, od svih TV kuća tu je najmanje vremena bilo posvećeno ovoj temi, u prosjeku manje od deset minuta dnevno.

BN je svaki dan kao vijest dana izdvajao presjek epidemiološke situacije. Na početku dnevnika su vijesti posvećene stanju u BiH, a u drugoj polovini dnevnika najviše pažnje BN posvećuje epidemiološkoj slici u regionu i svijetu. U prosjeku oko polovine dnevnika je bilo posvećeno ovoj temi.

Dnevnik News Max Adria, tokom posmatranih pet dana je temama o koronavirusu posvetio oko polovine ukupnog sadržaja i to najviše epidemiološkim mjerama u školama. Dnevnik te televizije razlikuje se od ostalih po tome što je informacije o COVID-19 prezentovao reporter sa terena.

U dnevniku Hayat televizije minute rezervisane za COVID-19 zavisile su od toga da li u studiju imaju gosta. Ako da, dnevnik 23 minute svog sadržaja posvećuje pandemiji, a u danima bez gosta informacije o ovoj temi stanu i u osam minuta.

U Dnevniku 2 FTV-a temama u vezi s COVID-19 tokom posmatranih dana je bilo posvećeno između osam i 23 minute. Naprimjer, 20. avgusta, 74 posto sadržaja Dnevnika je bilo posvećeno temama o pandemiji. U odnosu na ostale dnevnike 18. avgusta prvih je sedam minuta bilo posvećeno ekonomskim temama.

U novinama manje o virusu

Daleko manji broj vijesti za COVID-19 je bio objavljen u printanim izdanjima dnevnih novina Avaz, Oslobođenje i Nezavisne.

Druga i treća strana su uglavnom rezervisane za teme pandemije, a COVID-19 se u prosjeku na naslovnoj stranici nalazi tri od pet dana. Najviše vijesti objavio je Avaz, a najmanje Oslobođenje. Za razliku od TV sadržaja, tekstovi u novinama daleko više pažnje posvećuju vijestima o virusu iz svijeta. Dnevni Avaz na naslovnoj strani objavljuje zbirne podatke o broju umrlih i oboljelih, dok Oslobođenje i Nezavisne uglavnom te podatke objavljuju parcijalno: po entitetima, kantonima i gradovima.  I novinski članci imaju trend razlikovanja broja oboljelih od redakcije do redakcije.

Vidljivo je da novinari i urednici češće nameću teme COVID-19 nego što one zapravo i interesuju građane. Medijima nedostaje edukativnog i analitičkog sadržaja. Većina vijesti u medijima su prenošenje informacija vlasti i prenošenje vijesti o COVID-19 iz svjetskih medija.

___