Prateći promjene i izazove koji se gotovo svakodnevno dešavaju u online novinarstvu, tim portala Radiosarajevo.ba odlučio se za primjenu data novinarstva kako bi svojim čitateljima omogućili što jednostavniji pristup velikoj količini podataka. O ovom poduhvatu ali i o dosada produciranim infografikama, među kojima je najaktuelnija ona posljednja, o političkim subjektima koji će biti akteri predstojećih izbora, razgovarali smo sa Vesnom Andree Zaimović, izvršnom urednicom Radiosarajeva.

Koja polja obuhvataju vaše interaktivne mape?

Interaktivne mape tek su jedan dio sekcije na portalu Radiosarajevo.ba koji smo nazvali INFOGRAFIKE. Do sada smo objavili ili objavljujemo tri velike skupine infografika: interaktivne mape ljudskih prava, infografike „Zmajeva“ koje se sastoje od pojedinačnih prikaza svih igrača reprezentacije BiH u nogometu, dok je treći segment trenutno najaktualniji. Riječ je o političkim infografikama, pojedinačnom prikazu karijere i dostignuća političkih subjekata koji će se natjecati na predstojećim izborima u BiH.

Zašto ste se odlučili za ovaj način prezentovanja podataka?

Baveći se online medijima skoro deset godina, pratim kako se mijenjaju čitalačke navike. S povećanjem broja korisnika i redovnih čitatelja web - portala, smanjuje se vrijeme koje oni posvećuju iščitavanju sadržaja. Danas se vrijeme provedeno uz jedan članak na portalima mjeri sekundama, i to je globalni trend koji trebamo uvažiti ako želimo da naš medijski proizvod i dalje bude konkurentan. Na prvi pogled to može značiti nužnu banalizaciju medijskog sadržaja, no, srećom, tako ne mora biti. Uredničko-menadžerski tim portala Radiosarajevo.ba, čiji sam član, nastojao je pronaći inovativna rješenja kroz koja može plasirati važne činjenice. Rješenje pronalazimo u data novinarstvu, u pojmu infografike, kao forme koja pomaže da istraživačko novinarstvo „preživi“ izazove online medija. Važne činjenice i informacije za ostvarenje ljudskih prava su često „nečitljive“ i „skrivene u brojevima“. Data novinarstvo te skrivene, zamagljene podatke pretvara u jasnu sliku, te tako građaninu daje dokaz, argument, ključnu informaciju. Data novinarstvo postaje metod, a infografika alat za suočavanje s institucijom u postizanju više razine ljudskih prava.

Interaktivne mape ljudskih prava su kolekcija od dvadeset infografika koje pokrivaju određene oblasti ljudskih prava na teritoriji cijele BiH, razvrstano po općinama. Ovaj broj podrazumijeva i dvije infografike posvećene katastrofalnim poplavama u BiH, koje su producirane promptno, u prvih nekoliko dana nakon početka poplava. Teme koje smo mapirali obuhvaćaju čitav niz segmenata ljudskih prava u BiH. Tu možete pronaći pregled javnih vrtića u BiH, mapiranje segregacije djece kroz "dvije škole pod jednim krovom", informacije o institucijama koje pomažu žrtvama porodičnog nasilja ili nude besplatnu pravnu pomoć, pregled zavoda za transfuziologiju gdje možete dobrovoljno dati krv, javnih kuhinja, LGBT udruženja i neformalnih grupa, pristupačnost fakulteta za osobe s invaliditetom ili pregled sportskih klubova za osobe s invaliditetom.

Data novinarstvo je prilično novi koncept u bh. novinarstvu? Sa kakvim se izazovima redakcija susreće radeći na ovakav način?

Teoretski, osnova za kvalitetno data novinarstvo je postojanje kvalitetne date, odnosno baze podataka. U nekim drugim, uređenijim društvima, najveći problem može predstavljati količina podataka ili način njihovog filtriranja. Kod nas baze podataka u javnom sektoru nisu nikada ažurirane, te je dostup informacijama ujedno i najveći izazov. Prilikom izrade neke infografike naši novinari nerijetko moraju ići „pješice“, odnosno telefonski kontaktirati od jedne institucije do druge. Najveći problem s kojim se trenutno suočavamo jeste praktično nepostojanje podataka o različitim političkim subjektima. Donekle razumijem, mada ne opravdavam da strankama i drugim političkim subjektima nije u interesu da podatke o svom djelovanju stavljaju na javne domene, ali je poražavajuće da glasačima do sada nije bilo bitno da znaju podatke o svojim kandidatima.

Tim portala Radiosarajevo.ba sam radi na proizvodnji ovih vizualizacija?

Nakon treninga za trenere data novinarstva koji sam prije dvije godine imala sreću da završim u Mediacentru, moji su nadređeni prihvatili ideje o formiranju operativnog tima koji bi radio na infografikama. Zahvaljujući malom grantu koji smo inicijalno dobili kroz USAID-ov projekt „Jačanje nezavisnih medija“, uspjeli smo sastaviti ekipu profesionalaca. Danas se u našoj redakciji produciraju infografike koje svojim kvalitetom u vizualnom i sadržajnom smislu mogu stati uz bok onome što plasiraju mediji poput Guardiana ili BBC-a.

Nova, treća skupina infografika nosi naziv "Političke infografike." Šta one sadrže?

Sadrže najvažnije podatke o političkim kandidatima i kandidatkinjama u predizbornoj utrci, sve ono što smo možda znali o njima, a u međuvremenu zaboravili. To je kapitalni projekat koji će obuhvatiti sve važne političke subjekte – osobe i stranke. Svaki drugi dan objavljujemo po jednu novu infografiku, kako bismo pred izbore imali kompletnu kolekciju – pristupačnu, vizualno atraktivnu, sadržajno preglednu i otvorenu svim osobama s biračkim pravom u Bosni i Hercegovini.

Šta želite da javnost vidi u infografikama političkih figura?

Naš cilj je predočavanje činjenica kroz formu koja je maksimalno prilagođena čitateljima. Naše su infografike bazirane na podacima dostupnim na javnim domenama, dakle one kompiliraju informacije koje su i ranije bile dostupne u javnosti: osobni podaci o kandidatima, njihova školska sprema, hronološki prikaz karijere, dugovječnost na političkoj sceni, broj glasova koje su na dosadašnjim izborima dobivali, izjave u javnosti, imovinski kartoni na prethodnim izborima. S izuzetkom kratke prognoze o budućem političkom životu koja je napisana u formi komentara, većina podataka je već negdje bila objavljena. Nismo ništa „otkrivali“, mi smo zapravo čitateljima samo olakšali pristup do podataka koji su u ovo predizborno vrijeme važni i od kojih zavisi kako ćemo iskoristiti svoje glasačko pravo.

Ovaj intervju je objavljen u sklopu projekta 'Public Data Now' podržanog od strane Holandske ambasade u BiH. Tekstove vezane za pristup podacima i data novinarstvo možete čitati u našem serijalu ovdje.