Istraživanje Balkana

09/11/2006

Postoje mnoge teme koja novinari na Balkanu mogu zajednički istraživati, a jedna od njih su aktivnosti međudržavnog organiziranog kriminala. Razmjena podataka među novinarima pretvara interesovanje za takve teme u snažnu saradnju na istraživačkim pričama. U ovom članku možete pronaći bitne sugestije o tome kako osmisliti zajednički istraživački projekat, izgraditi novinarsku mrežu i osigurati vrijeme i novac za djelovanje u sklopu jednog međunarodnog tima. Međudržavni projekti daju rezultate.

“Zdravo, ja sam novinar iz Rumunije, radim na istraživačkoj priči, i potrebno mi je da stupim u kontakt sa kolegom iz Bugarske”. Oglasi poput ovog se često pojavljuju na diskusionim listama istraživačkog novinarstva (vidi info o listama ispod teksta) koje povezuju novinare iz cijelog regiona. Zajednička interesovanje i zajednička pitanja pretvaraju se, pomoću razmjene informacija, u snažne međudržavne istraživačke priče. Pored takve nasumične saradnje, tokom posljednjih nekoliko godina novinari na Balkanu su razvili zajedničke projekte istraživačkog novinarstva koji se bave regionalnim pitanjima, kao što je trgovina ljudima i druge aktivnosti međudržavnog organiziranog kriminala.

Osmišljavanje međudržavnog projekta

Područje Balkana je jedno od najraznovrsnijih mjesta u Europi. To je mjesto značajnih kulturnih, nacionalnih, religijskih i ekonomskih razlika. Ipak, zemlje na Balkanu imaju mnogo zajedničkih tačaka u pogledu istraživanja kriminala. Putevi najvažnijih mreža trgovine heroinom u Europi se susreću na Balkanu, glavne grupe za trgovinu ljudima su aktivne ovdje, krugovi trgovine oružjem prelaze balkanske granice, krijumčari antikviteta za metu uzimaju isto to područje. Ovo su samo neki od primjera zajedničkih tačaka u pogledu kriminala koje povezuju zemlje poput Rumunije i Bosne ili Bugarske i Albanije, ili, zapravo, bilo koju kombinaciju zemalja u regionu.

Rumunski centar za istraživačko novinarstvo (RCIJ) je osmislio istraživačke projekte koji se bave grupama uključenim u organizirani kriminal koje djeluju u većini zemalja regiona. Istraživanja su usmjerena na trgovce ljudima, pitanja sigurnosti granica ili intelektualni organizirani kriminal. Prvi korak prilikom pisanja prijedloga za takav jedan projekat je identificirati dijelove zagonetke koji će na kraju činiti jednu priču.

Uvijek pokušavamo otkriti šta bi mogao biti doprinos novinara iz različitih zemalja u vezi sa temom projekta i uvijek identificiramo “minimalnu” priču koja će biti rezultat projekta.

Na primjer, kada osmišljavate međudržavni projekat na temu trgovine ljudima, “minimalna” priča je da naglasite način na koji mreže trgovine funkcioniraju na Balkanu. U tom slučaju, istraživački tim sastavlja slučajeve koje su vlasti prijavile. “Maksimalna” priča je da istraživački tim identificira trgovce za kojima je raspisana potjernica u jednoj, ali koji žive na slobodi u drugoj zemlji, pod zaštitom lokalnih vlasti.

U mnogim zemljama će “minimalna” priča bar proširiti gledišta javnosti po pitanju teme koja se obrađuje i to prije publikacije projekta kao lokalne teme. Ukoliko se pokaže da je “minimalna” priča bila interesantna našim čitaocima, onda je to dobar razlog da se projekat nastavi.

No, istraživački tim obično ima mnogo više ciljeve nego da prosto sastavi neke djeliće informacija. U prvim fazama projekta pokušavamo prikupiti što je moguće više informacija, a zatim upoređujemo te informacije sa drugima, putem razmjene podataka, i otkrivamo detalje koji su važni za istragu.

Na primjer, kada smo radili na priči o trgovini ljudima, saznali smo od naših kolega iz Srbije i Republike Moldavije da lokalne vlasti u ovim zemljama vode istrage protiv članova koji pripadaju istom krugu trgovine ljudima, mada toga nisu bile svjesne. Novinari su saznali više o ovim istragama i podcrtali činjenicu da kriminalci za kojima je raspisana potjernica koriste nedostatak znanja među predstavnicima vlasti kako bi sakrili svoje tragove. Jedan od ovih kriminalaca je živio sasvim sretno u Rumuniji gdje je dobio državljanstvo, dok je moldavsko tužilaštvo intenzivno tragalo za njim.

Izgradnja mreže

Međudržavni istraživački projekti zahtijevaju puno timskog rada i koordinacije. Uspostavljanje istraživačkog tima je sada olakšano postojanjem različitih centara istraživačkog novinarstva (vidi listu na dnu teksta) koji su uspostavljeni u većini balkanskih zemalja i direktorija sa podacima o istraživačkim novinarima, poput onog dostupnog na www.investigativejournalism.org. Svi ovi direktoriji i centri se mogu koristiti za regrutiranje stručnih novinara za projekte.

Nakon uspostavljanja tima, svaki član mora biti informiran o projektnim koracima. Koordinator mora postaviti jasne rokove za sve faze projekta – od prikupljanja osnovnih informacija do brainstorminga i uređivanja. Budžetske stavke također trebaju biti veoma jasne svim učesnicima.

Radi postizanja takve jasnoće, komunikacija između članova tima projekta se može odvijati putem grupe zasnovane na webu, kao što su primjerice Yahoo Groups. Koordinator i drugi novinari postavljaju sve svoje poruke na e-group tako da ih svi mogu vidjeti i konsultirati u bilo kom trenutku. Postavljanje informacija će također stvoriti dobro i konkurentno radno okruženje, budući da će članovi imati pristup tome i moći međusobno porediti ono što su uradili. Međutim, e-group se mora osigurati od vanjskog svijeta. Komunikacija se može odvijati putem enkripcije (vidi ovdje članak o enkripciji objavljen na NetNovinar.org), a kada je potrebno, telefonska komunikacija se može obavljati putem sigurne peer-to-peer telefonije, poput Skype-a (www.skype.com).

Osigurati vrijeme i novac

Međudržavni projekti predstavljaju dugoročne i temeljite aktivnosti istraživačkog novinarstva. Za ovakvu vrstu novinarstva su potrebna važna finansijska sredstva i vrijeme. Moramo imati na umu da novinari koji rade na ovim projektima većinu vremena rade za neku medijsku kuću u svojoj zemlji i da je rad na projektu njihov drugi posao. Stoga bi tempiranje projekta trebalo ovo uzeti u obzir i biti oblikovano u skladu s tim kad novinari mogu biti na raspolaganju.

S druge strane, finansijska sredstva za takav jedan projekat nije lako pronaći. Osigurati finansiranje podrazumijeva da identificirate potencijalne sponzore poput europskih i UN tijela, zapadnih ili američkih ambasada, medijskih nevladinih organizacija koje su zainteresirane za unapređenje kvaliteta istraživačkog novinarstva u istočnoj Europi ili druge nevladine organizacije koje se bave socijalnim temama u regionu.

Veoma koristan finansijski izvor za istraživačke novinare u jugoistočnoj Europi je SCOOP (www.i-scoop.org).

Međudržavni projekti daju rezultate

Međudržavni istraživački projekti mogu rasvijetliti pitanja koja državne medijske kuće neće nikada identificirati ili razmotriti. Međutim, važno je pobrinuti se da takav projekat, nakon uređivanja, bude objavljen u što više državnih medijskih kuća, kao i u sklopu web publikacija.

S obzirom na djelokrug, zapravo je najvažnije da oni budu postavljeni na webu tokom dužeg perioda vremena, to jeste na web sajtovima regionalnih centara za istraživačko novinarstvo i web sajtovima novina. Na taj način, projekat će unaprijediti svoju vrijednost i postaće potencijalni izvor informacija za čitaoce i novinare širom svijeta. Dešavalo nam se da nas kontaktiraju čitaoci iz različitih zemalja nakon što pročitaju ove projekte i pruže nam nove informacije u vezi sa datim pitanjem. Ova vrsta povratnih informacija pokazuje da međudržavni projekti daju rezultate.

Novinarske mailing liste:

Postoji nekoliko mailing lista namjenjenih novinarima u regionu

- Istraživački novinari Jugoistoče Evrope koji se registruju u Direktorij novinara jugoistočne Evrope na www.investigativejournalism.org automatski budu pozvani da se priključe komunikacijskoj mailing listi. Samo članovi mogu da šalju poruke na listu.

- investigative-reporters@yahoogroups.com

- Istraživački novinari iz Evrope i ostatka svijeta komuniciraju preko mailing liste kojoj se možete pridržiti ovdje: http://lists.globalinvestigativejournalism.org - trebate poslati email u kome pitate da se pridružite listi, ukratko predstavljajući čime se bavite kao istraživački novinar.

Centri koji se bave istraživačkim novinarstvom:

Albania

Albanian media institute, Tirana

http://www.institutemedia.org/

Armenia

Association of Investigative Journalists of Armenia

www.hetq.am/en/index.html

Bosnia and Herzegovina

Mediacentar Sarajevo / NetNovinar

www.netnovinar.org

www.investigativejournalism.org

Center for Investigative Reporting - CIN