Nađite svoje mane. Usavršite svoje sposobnosti. Ohrabrujte svoje osoblje. Postavljajte im izazove. Komunicirajte jasno sa podređenima i nadređenima. Budite vođa. Učite od drugih. Proširite svoje vidike. Koristite mogućnosti napredovanja. Prihvatite odgovornost.

www.notrain-nogain.com

Bez obzira gdje se nalazite kao urednik i kuda želite ići, vi možete unaprediti svoju karijeru radom na ličnom razvoju. Urednici, kolege i programi obuke vam mogu pomoći da se podignete na viši nivo, ali ništa vam ne može pomoći kao vaša sopstvena posvećenost napredovanju. Kako je primijetio Alan Weiss, savjetnik za obuku, ako svakoga dana uspijete napredovati za samo 1 procenat, za 70 dana ćete se pretvoriti u dvostruko boljeg novinara.

Šta želite postići? Možda želite napustiti novine u kojima sada radite i potražiti posao svojih snova. Možda želite bolji posao u ovim novinama. Možda želite napredovati na ovom poslu i postati priznati kao najbolji na tom mjestu. Možda ostavljate otvorenim sve ove mogućnosti, i više od toga. Razbistrite svoje ambicije, bar u sopstvenom umu, i donesite odluku o koracima koji bi vas mogli voditi prema cilju.

Postavite ciljeve. Čak i ako ste fleksibilni u vezi sa mogućim putevima, razmislite gdje biste se željeli nalaziti za dvije, ili pet godina. Pogledajte druge koji su sada tamo gdje biste vi željeli biti. Koja umijeća imaju? Koja iskustva? Koje lične osobine? Kakvo znanje, iskustvo ili lične osobine bi vas mogli učiniti boljim od njih? Mogućnosti ili promjena interesa bi vas mogli odvesti u nekom drugom pravcu, ali ćete uvijek imati koristi od postavljanja i ciljeva i rada na njima. Odredite kakvo su vam znanje, iskustvo i lične osobine potrebni da biste dostigli svoje ciljeve i napravite plan razvoja na tim područjima.

Preuzmite odgovornost za sopstveni rast. U idealnom slučaju, vaši šefovi će, dijelom ili u cjelini, plaćati troškove konferencija, seminara ili univerzitetskih kurseva koji će vam pomoći u napredovanju. I ako to nije slučaj, vi ipak morate napredovati. Uložite svo vrijeme ili novac koji su potrebni za razvoj, da biste izrasli u urednika kakav želite biti.

Usavršite svoje sposobnosti

Mislite vizuelno. Priče vaših reportera će imati bolju prolaznost ako preuzmete više inicijative u stvaranju privlačnih fotografija i grafika. Ne dozvolite da se vizuelni element nađe u drugom planu. Već dok razvijate ideje za priče, razgovarate o mogućnostima fotografije i grafike. Pravovremeno i često, insistirajte na koordinaciji sa odjelima za umjetničku obradu, fotografiju i dizajn.

Mislite online. U svakoj priči, na vrijeme počnite misliti o najboljim načinima predstavljanja te priče na internetu. Recite reporteru da razmisli kako bi je mogao učiniti interaktivnom i pružiti više detaljnih informacija na internet stranici. Postoji li mogućnost da se na kreativan način upotrijebe audio ili elektronski podaci? Saznajte na koji način možete pomoći kolegama sa interneta da vaše priče bolje ispričaju.

Ovladajte brojevima. Mnogo je novinara koji nisu dobri u matematici i mrze je. A matematika je važna. Brojke mogu otkriti važne priče. Morate poznavati brojeve dovoljno dobro da ste u stanju primijetiti i dovesti u pitanje pogrešni brojevi i krivi zaključci u pričama vaših reportera, i zatražite da budu precizniji kada pišu na osnovu brojeva koje ne razumiju. Ovladajte budžetskim i poreskim formulama. Naučite u čemu je razlika između sredine i prosjeka, između procenta i procentnih poena.

Usavršite svoje znanje o kompjuterima.  Koliko ste jaki u umijeću izvještavanja pomoću kompjutera i interneta? Da li ste se zaustavili nakon što ste naučili najosnovnije, poput pretraživanja interneta i jednostavnih administrativnih kompjuterskih programa? Da li ste ovladali i tim osnovama? Naučite neki novi program ili novi način korištenja programa kojim se već služite. Malo je urednika koji mogu pomoći reporterima koji su vješti u izvještavanju pomoću kompjutera, ili koji bi uopšte mogli natjerati one koji to nisu, da ovu vještinu steknu. Ako vi to možete, znači da ćete se odlikovati kao urednik. U svakoj priči zapitajte koji bi izvori podataka mogli pomoći reporteru. Forsirajte i navodite reportera da traži potrebne podatke i razvija potrebne vještine. Ako vi ili vaši reporteri ne znate mnogo o kompjuterima, vrijeme je da pređete u 21. vijek. U ranija vremena, reporter koji nije znao tražiti u papirnim registrima, nije se mogao praviti da je potpun reporter. U današnje vrijeme je većina informacija pohranjena u bazama podataka, a vaši reporteri ih moraju naučiti pretraživati i naći potrebne informacije, da bi ostali kompetentni.

Radite na slabostima. Kritički posmatrajte svoje znanje. Prepoznajte slabost. Pronađite izvore ili mentore koji vam mogu pomoći da se popravite na tom području. Obratite se kolegama koji su u toj oblasti postigli savršenstvo i tražite njihovu kritiku i sugestije. U svakoj priči se koncentrišite na to područje. Pretvorite ga u svoju jaku stranu.

U svakoj priči radite na poboljšanju u jednom umijeću. Možete postaviti daleke i visoke ciljeve, kao što je namjera da bolje razvijete svoje instinkte ili želja da postanete izvršni urednik. Postići ćete ih postavljanjem kratkoročnih ciljeva, kao što je intenzivniji rad na današnjoj priči, veća konciznost u sutrašnjoj uz očuvanje osnovnog tona pisanja ili upotrebite aktivan glagol u naslovu.

Ohrabrujte svoje osoblje

Hvalite dobar rad. Svaki supervizor u redakciji mora sebi kao svakodnevni prioritet postaviti zadatak da pohvali dobar rad svog osoblja. Ako je neko od vašeg osoblja danas dobro služio čitaocima, potrebno je da pohvalite tu priču, naslov, fotografiju ili akciju. Neka vaše pohvale budu konkretne, pravovremene i iskrene. Kad god je moguće, uradite to licem u lice. U posebnim okolnostima ćete možda poslati pisanu čestitku sa pohvalom. Urednici koji priznaju i cijene dobar rad svog osoblja, uvijek će i dobijati više dobrih radova od svog osoblja. A ništa vam neće više pomoći u karijeri, kao dobar rad vašeg osoblja.

Podstičite rano pisanje. Ohrabrujte svoje reportere da počnu pisati u najranijim fazama rada na priči. Treba da pišu još kada je priča na stepenu ideje, nakon prvog intervjua i tokom procesa izvještavanja. Ovo pisanje će fokusirati i poboljšati preostalo izvještavanje, i reporteru će ostati više vremena za korekcije. Ovo će pomoći vašem osoblju da se usavrši u izvještavanju i pisanju.

Podstičite nove oblike priča. Ako neki reporter nikad nije pisao narativno, potražite neku priču na koju bi se mogla primijeniti naracija, i predložite mu da to pokuša. Ili, ako neki reporter nikad nije radio serije tekstova, pomozite mu da izradi planove za priču koja traži dubinski tretman serijala. Pogledajte da li bi neka određena priča mogla poslužiti za kreativni pristup koji prkosi standardima.

Podstičite autoritativno pisanje. Podstičite reportere da ne traže druge izvore u slučajevima u kojima je sigurno da sami mogu otkriti sve potrebne činjenice. Ipak, autoritativno pisanje je više stvar izvještavanja nego pisanja. Prije svega, potrebno je da reporteri autoritativno znaju u čemu je priča.

Podstičite reportere da idu u cik kad drugi idu u cak. Kada reporter radi kao i većina, pitajte šta je to što možda nedostaje većini. Ako svi gledaju desno, podstaknite reportera da on pogleda lijevo, maker na kratko. Ako pri tom ne nađe nikakvu ekskluzivnu vijest, najčešće će prilično brzo nadoknaditi propušteno. Ali, ništa ekskluzivno neće naći ako se ne odvoji od većine i ako njegov urednik nema hrabrosti da teži boljoj priči. Ponekad su svi mediji na tragu iste velike priče. Međutim, ako vaši reporteri budu uvijek išli za većinom, sve do čega ćete doći je priča koja se ne razlikuje od tuđih. Reporteri koji donose ekskluzivne priče imaju urednike koji vjeruju njihovim instinktima i spremni su preuzeti sve rizike i dozvoliti reporteru da napusti većinu.

Poštujte reporterovo autorstvo. Bez obzira koliko uživate u pisanju i koliko ste u tome dobri, to nije vaš posao. Urednici koji insistiraju na tome da sami koriguju priče reportera, izazivaju ozlojeđenost i nepovjerenje među svojim osobljem. Uz to, tako neće dobiti bolje priče. Reporter zna i podatke i priču bolje od vas. Zato ga podstičite da je sam popravi. Kada vas bliski rokovi ili druge okolnosti natjeraju da korigujete, poštujte i zadržite osnovni ton autora.

Postavljajte izazove svom osoblju

Dajite izazove umjesto da kritikujete. Umjesto da kritikujete ljude, dajite im određene izazove koji će im pomoći da se poprave u poslu. Nikad nemojte reći nekom reporteru da mu je pisanje beživotno. Podstaknite ga da koristi jače glagole u sutrašnjoj priči i da pronađe neku stvarnu osobu koja će ilustrovati problem.

Razvijte elemente priče. Očekujte priče koje su više od pukog nizanja činjenica. Dok neki reporter radi na priči, pitajte u čemu je sukob i kako će biti razriješen. Pitajte za zaplet, likove, okruženje i temu.

Čitajte naglas. Podstičite reportere da svoje priče čitaju naglas. Ovo će im pomoći da pronađu i poprave predugačke rečenice, nespretne pasuse i loše izabrane izraze. Shvatiće ton i tok svoje priče. Dok reporteri rade na planu priče, zamolite ih da vam naglas pročitaju neki njen pasus.

Naglašavajte važnost redigovanja. Malo je umijeća koja su toliko vrijedna, a toliko zapostavljena kao redigovanje. Kada postavljate krajnje rokove i planirate priče, pitajte reortera kada misli da će završiti prvu verziju i koliko vremena će mu trebati za redigovanje. Umjesto da sami prepravljate priču, bolje je da ukažete na nekoliko slabih glagola, dugih rečenica i organizacionih problema, a sam reporter neka uradi korigovanje.

Testirajte leadove. Uvijek pitajte reportera da je prekontrolisao svoj lead. Čak i ako vam se obojici jako dopada. Naročito ako vam se jako dopada. Pitajte ga da li bi mogao izbaciti neku riječ. Zatim drugu. Neka pogleda može li pronaći jači glagol, konkretniju imenicu. Podstaknite ga da pokuša sasvim drukčiji pristup. Ako je lead duži od 20 riječi, neka ga pokuša svesti na manje od 10. Ponekad će neki izvanredni lead odoljeti svim provjerama. I biće vam drago što je tako

Podstičite samoinicijativu. Vaše osoblje će raditi bolje i pokazivati više sposobnosti rukovođenja ako budete podsticali i cijenili samoinicijativu. Nemojte samo davati zaduženja. Pitajte reportere o njihovim idejama. Očekujte od njih da urade liste ideja za priče na kojima će raditi. Vrednujte njihove ideje, čak i ako su one u sukobu sa vašim, ili idejama vašeg šefa.

Analizirajte najbolji rad. Kada neki reporter napiše priču kojom se zaista ponosite, napravite reviziju tehnika koje je primijenio. Zašto su djelovale? Kako bi mogao upotrijebiti istu tu tehniku u budućim pričama? Da li bi toj tehnici mogao poučiti nekog kolegu?

Komunicirajte jasno

Redovno izvještavajte šefa. Saznajte kakvu vrstu komunikacije vaš urednik najviše voli i obavještavajte ga o aktivnostima i planovima svog osoblja. Da li on najviše voli povremene lične brifinge, e-mail, lični sastanak nakon kojeg slijedi e-mail, lični brifing zajedno sa budžetom za predstojeće priče? Nije potrebno da zasipate svog šefa pojedinostima, ali je potrebno da on uvijek bude u toku. Ako vaš šef ima sklonost pisanoj komunikaciji, neka ona bude koncizna. Ako mislite da bi bilo potrebno dodati više detalja, ponudite da to ispričate, ali nemojte sve napisati u poruci.

Budite iskreni. Šefovi, kao i članovi osoblja, od vas očekuju da budete iskreni i otvoreni. Moguće je biti otvoren, a pri tom ipak zadržati takt. Moguće je imati naklonost svoga šefa, a ipak biti otvoren. Mada će iskrenost ponekad dovesti do osjećanja povrijeđenosti i neugodnih trenutaka, ona gradi povjerenje. A povjerenje će vam unaprijediti karijeru.

Kontrolišite svoj gnjev. Vaše osoblje i šefovi će vas ponekad ljutiti, ponekad zbog suprotnih stanovišta u istom pitanju. Urednici srednjeg nivoa, koji se po prirodi svog posla nalaze između dvije vatre, često trpe zbog takvog položaja. Prema ovim problemima se odnosite iskreno, ali uz poštovanje za obje strane. Naročito izbjegavajte izražavati gnjev u pisanoj formi. To može biti olakšanje, ali vaša poruka će potrajati duže od vaše ljutnje.

Koristite humor. Urednik sa dobrim osjećajem za humor doprinosi zadovoljstvu informativnog posla. Ali, čuvajte se sarkazma. Vaše osoblje će biti sarkastično prema vama i možda ćete poželjeti da im uzvratite istom mjerom. Međutim, kada dolazi od šefa, sarkazam siječe dublje. Budite pažljivi.

Hvalite svoje saradnike. Vi ste dio tima. Hvalite kolege koji dobro služe čitaocima. Zahvaljujte im se na pomoći.

Pokažite interesovanje za budžet. Budžeti su dosadni. Pored toga, oni vam pomažu da pokrijete vijesti, a vašoj redakciji pomažu da ispuni svoje ciljeve. Naučite o budžetu sve što vam vaši šefovi kažu. Dobrovoljno se javite da pomognete u procesu izračunavanja budžeta. Vaše poznavanje budžeta i interesovanje za njega će doprinijeti vašim kvalifikacijama kada najviši rukovodioci budu razmatrali unapređenja na nivo koji zahtijeva više rada na budžetu.

Tražite rješenja za sukobe. Ličnosti, konkurencija, bitke za teritoriju i pritisak rokova će dovesti do sukobljavanja u redakciji. Možda ćete u nekima od njih i sami učestvovati. Stavite na stranu emocije i potražite rješenja. Ako ste i sami umiješani, s poštovanjem saslušajte drugu osobu i radite zajedno na nalaženju rješenja koje će najbolje služiti čitaocu. Ukoliko niste umiješani, pitajte da li biste mogli posredovati kao neutralna, treća strana.

Budite vođa u redakciji

Budite mentor mlađem uredniku. Podijelite svoje savjete i iskustva sa manje iskusnim kolegom. Nije potrebno da se postavljate kao da sve znate. Međutim, ako primijetite bilo kakav sukob sa novinarima, ponudite svoj savjet u duhu saradnje. Tom kolegi će on vjerovatno dobro doći, i razvićete s njim bolji odnos. Vaše kolege i šefovi će primijetiti ovaj doprinos u redakciji. A i vi ćete, kroz poučavanje, učiti od svog kolege.

Dijelite sa drugima svoja iskustva. Razradite radionicu za svoje osoblje u nekoj vještini kojom ste ovladali. Kada prevaziđete neki problem u pisanju ili izvještavanju i time ste ponosni, recite svojim kolegama šta ste uradili, ali ne uz hvalisanje i u stilu “ugledajte se na mene”, nego tako što ćete reći šta ste iz toga naučili. Napišite listu sa malim savjetima. Razradite neke njene tačke, primjere i vježbe, koji će pomoći vašim kolegama da steknu tu vještinu u radionici. Biće mi zadovoljstvo zakazati i objaviti vašu radionicu osoblju.  Dostavite mi handout i ja ću ga objaviti na internetu, uz ime autora, na web strani “No Train, No Gain.”

Prenosite savjete svojim kolegama. Kada vidite ili čujete nešto što bi moglo biti dobra priča za nekog reportera koji ne radi za vas, proslijedite mu to. Oni neće uraditi sve priče koje sugerirate, ali će cijeniti savjet. Prenosite i informacije o tome kako šta uraditi. Ako pronađete neku dobru web stranu, recite to svojim kolegama. Pridružite se grupi kolega koji rade na sličnim poslovima. Kada neko traži pomoć u stvarima u kojima vi imate iskustva, posavjetujte ga. Pri tom ne morate nastupati sa pozicija sveznanja. Međutim, ako podijelite svoje znanje i ideje, vaše kolege će vas više poštovati.

Reklamirajte se. Možete svojim urednicima i kolegama pričati o svojim uspjesima, a da se pri tom ne hvališete i ne iritirate nikog. Ako su vaši reporteri potukli rivale u nekoj priči, obavezno to recite urednicima, s tim što ćete odati dužno priznanje svom osoblju. To će možda uticati na odnos prema priči, a sigurno je da će uticati na mišljenje o vama i vašem osoblju. Ako institucija koju pokrivate zahtijeva da se unesu izmjene u priču, recite to urednicima i razgovarajte s njima da li bi ih trebalo unijeti. Čak i ako ne bi, urednici će zapamtiti reakciju koju ste izazvali vi i vaše osoblje. Ne očekujte ni od koga drugog da udara u vaš bubanj. 

Budite vođa u svojoj redakciji. Ima li vaša redakcija neki komitet koji razmatra njenu organizaciju ili stavove po pitanjima kao što su tehnilogija ili etika? Prihvatite se rada u tom komitetu. Ponekad će on možda biti frustrirajući. To je uvijek slučaj sa komitetima. Uz to, nemojte pretpostaviti da će urednici uvijek prihvatiti sve vaše ideje. Međutim, ima stvari koje ćete ipak moći da izmijenite. Tako će vaš rad biti primijećen. Razmislite i o drugim načinima rukovođenja aktivnostima: možda kroz direktno obraćanje urednicima u vezi sa stvarima koje vas brinu, ili organizujte diskusiju uz suhi obrok, o nekom aktuelnom pitanju novinarstva.

Učite od drugih

Potražite mentora. Osvrnite se oko sebe po redakciji. Odredite kolegu koji ima znanje, radne navike ili stil rukovođenja kojima se divite, i koje biste rado i sami stekli. Pozovite ga na ručak. Saznajte kako misli i na koji način je stekao svoje znanje. Kasnije ga redovno pitajte za pojedine priče koje ilustruju ono o čemu ste razgovarali. Možda će vaš mentor biti kolega na sličnom položaju u drugim novinama. Tražite njegov savjet telefonom i e-mailom, ili stupite s njim u kontakt na nekoj radionici ili konferenciji.

Učestvujte u programima obuke. Tražite od svojih urednika da vas šalju na regionalne nacionalne radionice za pisanje (koje uvijek sadrže i sesiju za urednike) ili programe obuke Američkog udruženja reportera i urednika istraživačkog novinarstva ili drugih organizacija. Čak i ako vas vaše preduzeće ne želi tamo poslati, cijena ovih radionica nije previsoka, a uloživši u njih, vi ulažete u svoju sopstvenu karijeru i budućnost. Potražite i mogućnosti da učestvujete na nacionalnoj obuci. Ne polazite od pretpostavke da vas vaše preduzeće neće poslati na neki skupi seminar pri Institutu Poynter ili Američkom institutu za štampu. Neki od ovih nacionalnih programa obuke daju stipendije koje pokrivaju sve troškove, ili neke od njih.

Primijenite naučeno. Nako svake konferencije ili radionice u redakciji, pobrinite se da obavezno nastavite s radom. Obuka će biti uspješna ako budete primjenjivali naučene lekcije na proširenje i poboljšanje svog sopstvenog znanja. Nakon radionice, izaberite tačke koje su najbitnije u vašoj sadašnjoj situaciji i korake koje ćete preduzeti za usavršavanje svog znanja. Podesite kalendar tako da napravite reviziju svoga napretka po ovom planu nakon mjesec dana i nakon tri mjeseca,. Ako ste u radionici učili neku vještinu koja vam je potpuno nova, počnite je koristiti odmah po povratku u redakciju, ili ćete ubrzo zaboraviti naučeno.

Tražite savjete. Potražite savjete o uredničkom poslu i rukovođenju na internetu. Idite na stranu Poynter.org i pretplatite se na sedmične kolumne o rukovođenju, koje se dostavljaju e-mailom. Idite na stranu newsroomleadership.com i pretplatite se na sedmične e-mail kolumne Edwarda Millera. Posjetite i ostala korisna mjesta, poput www.newsthinking.com, www.copydesk.org. Posudite CD "ABC uredničkog posla" sa moga deska i pročitajte neke od savjeta koje je sakupio ACES.

Budite u vezi sa ostalim urednicima. Pridružite se ACES, IRE ili drugim organizacijama urednika koji dijele vaša iskušenja. Mnoge novinarske organizacije pružaju kvalitetnu novinarsku obuku svojim članovima na godišnjim ili čak regionalnim konferencijama. Mnoge vode internet stranu ili grupe koje pomažu novinarima da stupe u vezu i dijele ideje, potraže pomoć i uče jedan od drugog. Pridružite se organizacijama ili e-mail listama koje vam izgledaju najkorisnije. Čak i ako vaše novine neće platiti troškove, potrebno je da ulažete u svoju karijeru učešćem u ovim konferencijama.

Neke uredničke organizacije:

American Association of Sunday and Feature Editors: http://www.aasfe.org/

American Copy Editors Society: http://www.copydesk.org/

Associated Press Sports Editors: http://apse.dallasnews.com/

Association of Capitol Reporters and Editors: http://www.capitolbeat.org/

Investigative Reporters and Editors: http://www.ire.org/

Society for News Design: http://www.snd.org/

Society of American Business Editors and Writers: http://www.sabew.org/

Proširite svoje vidike

Istražite svoju zajednicu. Mnogo je urednika koji ne izlaze često iz svog ureda. S vremena na vrijeme, posjetite neki dio svoje zajednice u kojem niste bili često, ili ikad. Provedite dan sa reporterom na zadatku. Veće razumijevanje zajednice će vam pomoći u uređivanju i pri razgovorima sa reporterima o idejama za priču.

Čitajte najbolje. Čitajte radove reportera čijem radu se divite. Čitajte priče koje su osvojile nagrade. Analizirajte tehnike tih pisaca. Razmislite kako su došli do svojih podataka. Razmislite kako su došli na ideje za svoje priče. Razgovarajte o tome sa svojim reporterima. Pročitajte seriju “Najbolje novinske priče”, i to ne samo priče koje su osvojile nagradu nego i intervjue u kojima autori govore kako su ih uradili. Obratite pažnju na to kako su im njihovi urednici pomogli i zapitajte se da li i vi tako postupate sa svojim osobljem.

Prihvatite se nečeg većeg. Ako nikada niste uređivali veći projekat, pomozite nekom reporteru da razvije ideju za projekat, proturite to svojim šefovima i vidite hoće li vam dati odobrenje za rad na njemu. Ili, ohrabrite reportera koji želi raditi na narativnoj seriji, većoj analitičkoj priči ili nečemu sličnom, što vam je novo.

Nacionalni kontekst. Pomozite reporterima da daju dubinu svojim pričama tako što će ih postaviti u nacionalni kontekst. Da li je vaša situacija najbolja, najgora ili prva u zemlji? Da li ona ilustruje trend (ili prednjači, ili zaostaje za njim)? Da li bi rješenja iz nekog drugog grada mogla djelovati u vašem gradu? Da li bi problemi neke druge zajednice mogli poslužiti kao upozorenje vašoj?

Praćenje teme do kraja. Jedna od slabosti novinarstva je da često obavimo posao i jurimo dalje bez osvrtanja. Koristite Outlook kalendar ili neku drugu tehniku kao podsjetnik za reportere da provjeravaju daljnji razvoj neke priče i njen kasniji ishod.

Imajte u vidu čitaoce. Novine zavise od toga koliko su važne svojim čitaocima. Ako, tokom svog rada na uređivanju priča, dodjeli zadataka i razgovora sa reporterima, višim urednicima i kolegama o prilozima, uvijek imate na umu čitaoca, vaša perspektiva i uvid će biti sve bolji.

Koristite mogućnosti

Izrazite svoje ambicije. Neka vaši šefovi znaju za vaše ambicije. Nikad ne znate kakve bi mogućnosti mogle iskrsnuti, a vi želite biti prvi čovjek na kojeg će pomisliti kada se pojavi posao vaših snova, ili kada budu stvorili posao vaših snova. Vi možete, i treba da izrazite svoje ambicije, bez žalopojki nad svojim sadašnjim zaduženjima.

Razmislite o novom poslu. Možda bi vam premještenje u drugi tim dalo priliku da naučite i koristite nova znanja i ovladate novim predmetima.

Ne polazite od pretpostavke da će vas odbiti. Vaši šefovi će vam ponekad reći ne – kada tražite novi položaj, kada želite zadužiti nekog reportera za rad na posebnoj priči ili projektu koji zahtijeva znatno ulaganje vremena ili novca, kada želite prisustvovati nekoj nacionalnoj konferenciji ili programu obuke. Reporteri će se ponekad opirati pričama koje vi smatrate izvrsnim. Organizacije će vam ponekad reći ne – kada se prijavite za stipendiju za neki specijalni program obuke ili uključenje u takav program. Nikad ne polazite od pretpostavke da nećete dobiti stipendiju, veliku priču ili unapređenje. Tražite ili aplicirajte. Možda će reći da. Možda će reći ne. Ali ako ne pitate, neće vam reći ništa.

Budite što jeste. Mike Reilly daje ova dva savjeta, koji se u stvari svode na to da budete to što jeste:

1) Budite iskreni u vezi sa svojim interesima i ambicijama, ali ne brinite o njima iz dana u dan. Izađite i igrajte svoju sadašnju ulogu najbolje što možete. Savršenstvo u poslu koji trenutno obavljate najbolji je način da skrenete pažnju svoga šefa.

2) U razgovoru o unapređenju, sa onima koji unapređenje provode, govorite iskreno i otvoreno o svojim nazorima... o onome što biste željeli uraditi sa svojim poslom, svojim prioritetima i mišljenjima, svojom kritikom statusa quo... čak i ako se plašite da bi vas vaši pogledi mogli koštati unapređenja. Ako dobijete unapređenje, to će vam dati pravo da idete u pravcu u kojem želite. Međutim, ako dobijete unapređenje bez takvog prethodnog razgovora, mogli biste se naći u žalosnom položaju. Ponekad se ispostavi da nema ništa gore od dobijanja posla koji želite.

Usavršavajte se

Usavršavajte se. Čak i ako ste iskusni. Bez obzira koliko ste dobri, neko je još bolji, a i vi možete biti bolji nego što jeste. Izaberite jedan način na koji bi se mogli popraviti, a zatim utvrdite neposredne izazove koji će vam pomoći da se razvijate u tom pravcu. Zatim to učinite ponovo. I ponovo.

Prihvatite odgovornost. Pravićete greške, bilo da se radi greškama uređivanja, propustu da primijetite greške reportera, greškama u procjeni vijesti, ili neuspjehu da na vrijeme uradite neku priču. Prihvatite odgovornost za to. Recite svojim šefovima i osoblju šta ćete učiniti da izbjegnete iste greške u budućnosti. Šefovi, kolege i osoblje će primijetiti vaš osjećaj za odgovornost (ili njegov nedostatak), i pamtiti ga duže nego što bi pamtili greške.

Izvinite se. Događaće vam se  da uvrijedite reportere, kolege i šefove svojim sarkazmom, lošim raspoloženjem, nedostatkom uviđavnosti i na mnogo drugih načina. Pod pritiskom krajnjih rokova, teških priča, konkurencije i agresivnog stava koji nalaže vaš posao, neizbježno će se javljati osjećanja povrijeđenosti. Pružite svoje izvinjenje. Ne želite da vam bilo čije neraspoloženje pokvari i zaustavi profesionalni razvoj.

Zadržite pozitivan stav u teškim vremenima. Redakcije često prolaze kroz teška vremena - zamrznuto zapošljavanje, zamrznute plate, otpuštanje osoblja, fuzionisanje, reorganizacija, urednici-diktatori, loša korporativna politika, velike priče koje se razvlače sedmicama i svima idu na živce. Zadržite pozitivan stav. Ovo je zanimljiv, uzbudljiv posao. Ne zaboravite to. Koncentrišite se na njegov zanimljivi dio. Ne možete ignorisati neugodne situacije. Ali možete izabrati da se u njih ne zapletete.

Ne tražite isprike. Suočavaćete se sa preprekama na putu ka svojim ciljevima. Neke će biti legitimne, kao što je nedostatak iskustva. Neke će biti nepoštene prepreke poput ličnih sukoba, raskida, lomova, nepoštenih stavova i predrasuda. Posmatrajte ih kao predrasude koje morate prevazići, kao izazove usljed kojih ćete više cijeniti svoj konačni uspjeh. Ne dozvolite im da se pretvore u isprike za neuspjeh.

Preuzeto i prevedeno uz dozvolu sa sajta www.notrain-nogain.org

Podaci o autoru: www.poynter.org/profile/profile.asp?user=1795

Adresa originalnog članka: http://www.notrain-nogain.org/man/mot/elevate2.asp