Medijski diskurs kao muški domen

Medijski diskurs kao muški domen

“Medijski diskurs kao muški domen: predstavljanje roda u dnevnim novinama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji” rad je u kojem Adla Isanović analizira sličnosti i razlike, rodnu (ne)osjetljivost, stare i nove načine predstavljanja roda u dnevnim novinama u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Ovo je jedan od naučno-istraživačkih radova iz zbornika „Stereotipizacija: Predstavljanje žena u štampanim medijima u jugoistočnoj Evropi“ (Mediacentar Sarajevo, 2007) koje ćemo sedmično objavljivati na Media.ba.

Mediacentar Sarajevo je u okviru projekta Rodni stereotipi u medijima: reprezentacija žena u štampanim medijima u Jugoistočnoj Europi proveo opsežno istraživanje fokusirajući se na načine medijskog portretiranja žena, reprezentacione prakse, rodnu stereotipizaciju i strategije i metode diskriminacije u medijima. Kao rezultat istraživanja nastao je zbornik naučno-istraživačkih radova „Stereotipizacija: Predstavljanje žena u štampanim medijima u Jugoistočnoj Evropi“ (ur. Nirman Moranjak Bamburać, Tarik Jusić, Adla Isanović). Pored analize sadržaja i komparativne analize uzoraka iz dnevnih novina u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji koje je uradio Mediacentar Sarajevo, a čiji su rezultati predstavljeni u tekstu Adle Isanović, zbornik sadrži i istraživačke radove autora i autorica iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije i Srbije.

U uvodu u tekst “Medijski diskurs kao muški domen: predstavljnje roda u dnevnim novinama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji” Adla Isanović navodi:

“Mediji se mogu posmatrati kao “(društvene) tehnologije roda”, koje, kako kaže Liesbet van Zoonen, predstavljaju “centralna mjesta na kojima se dešavaju diskursivna pregovoranja oko roda.” Odabir regionalnog a ne nacionalnog okvira za ovo istraživanje medijskog diskursa o rodu vođeno je vjerovanjem da je rod po svom obimu transnacionalan, da su modusi i obrasci predstavljanja koji se upotrebljavaju u ove tri države slični, te da, uprkos različitim sociopolitičkim okolnostima, ne postoje značajnije razlike u njihovim medijskim diskursima o rodu. U ovom istraživanju pokušavaju se analizirati (ne)sličnosti, rodna (ne)osjetljivost, stari ili novi načini rodnog predstavljanja u dnevnim novinama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, da li svaki od njih pruža uravnotežen prikaz raznolikih života žena i njihovog doprinosa današnjim dinamičnim društvima, kao i politike predstavljanja koje utječu na odluke o učvršćivanju ili osporavanju stereotipne slike žena i rodnih uloga. Ovaj rad pokušava odgovoriti na sljedeća pitanja: Na koji način se rodne poruke kodiraju u dnevnim novinama u ove tri države? Kakva se stereotipna i alternativna značenja roda i rodnog predstavljanja mogu naći u ovim tekstovima?”

Tekst u cjelini možete preuzeti u PDF formatu ovdje.

Objavljena je i dostupna i engleska verzija teksta.