Ekstremne padavine na udaljenom ruskom poluotoku privukle su pažnju medija i društvenih mreža - zašto je baš to 'zagolicalo' algoritme

foto: The Sunday Guardian / Društvene mreže

Društvene mreže i mediji širom svijeta, uključujući i one kod nas, eksplodirale su ovih dana zbog viralnih snimaka i dramatičnih naslova o Kamčatki, dalekom ruskom poluotoku. U glavnom gradu Petropavlovsk-Kamčatskom, snijeg je toliko napadao da su ljudi doslovno gradili tunele da izađu iz zgrada, a snježni nanosi dosežu i preko prozora na visokim spratovima, pišu mediji.

Čitava regija doživljava najveće padavine snijega u nekoliko decenija, sa snježnim nanosima koji su u prvoj polovini januara prelazili dva metra, nakon što je već u decembru palo rekordnih 3,7 metara snijega – najviše u čak 60 godina.

Hladnoća na Kamčatki kroz historiju, međutim, nije novost. Tradicionalno je to hladna polarna i subarktička zona, sa teškim zimama zbog svoje geografske pozicije, na rubu Arktika, okružena Pacifikom i Ohotskim morem te utjecajem hladnih vjetrova.

U centralnim područjima regije, prosječne januarske temperature idu i do -22 stepena, a najniže zabilježene temperature dosežu i do -64 stepena u nekim selima.

Kamčatka je poznata i po svom vrlo oštrom, često promjenjivom vremenu, jer Pacifik šalje ciklone pune vlage koji se susreću s hladnim zrakom, što znači da snijeg i jak vjetar mogu iznenaditi čak i lokalne meteorologe.

Dakle, nije da je Kamčatka tek sada, početkom 2026. godine postala hladna – takvo je vrijeme tamo normalno veliki dio godine. Ipak, ono što nije normalno je veličina i intenzitet snježnih padavina ovog januara.

Zašto se baš sad to 'zagolicalo' algoritme?

Danas algoritmi društvenih mreža i tražilica ne rangiraju vijesti samo prema objektivnoj važnosti događaja, nego koriste kombinaciju faktora kao što su:

• viralni vizuali i šok-vrijednost

Videozapisi zasutih ulica, ljudi koji izlaze kroz prozore u snježne nanose ili se čak spuštaju niz njih – takav vizualni sadržaj prirodno generiše klikove, dijeljenja i komentare. Algoritmi to vole i šire dalje jer takav sadržaj drži pažnju.

• stopa angažmana

Kad ljudi počnu komentarisati, dijeliti i raspravljati (čak i oni koji s geografijom nemaju veze), algoritmi prepoznaju temu kao trending. To znači da se takav sadržaj počinje pojavljivati i ljudima koji ranije nisu pokazivali interes za ovu regiju.

• novost i emotivna reakcija

Iako Kamčatka ima dugu historiju hladnih zima, ovakvi rekordno intenzivni snježni uvjeti nisu uočavani decenijama, pa to predstavlja novu vijest čak i u krugovima koji inače ne prate vremenske ekstreme.

• globalna povezanost teme

Vrijeme je univerzalna tema pa ljudi komentarišu: „koliko je hladno u mojoj zemlji“, „je l' ovo pravi snijeg ili AI“, „kako to utiče na život?“ Takvi komentari i diskusije dodatno podižu temu na trend listama. Ovo posebno dopire do publike koja inače prati viralne trendove, a ne specifične regije.

Je li Kamčatka 'najhladnije mjesto na svijetu'?

Kamčatka nije najhladnije mjesto na svijetu, niti je grad poput Petropavlovsk-Kamčatskog poznat po ekstremnim minusima stalno. Gradovi poput Jakutska u centralnom Sibiru imaju mnogo hladnije zime i rekorde ekstremnih niskih temperatura, često i preko -40 stepeni – i to redovno, svake zime, već decenijama.

U ovom slučaju, Kamčatka nije iznenada postala hladna, nego su padavine ove godine toliko ekstremne da privlače pažnju medija i društvenih mreža, što brzo prelazi na trend liste uključujući i one koje dosežu našu publiku.

Kombinacija globalne zanimljivosti, emocionalnog sadržaja i načina na koji algoritmi favoriziraju brzo rastuću interakciju jednako je Kamčatka koja iskače iz frižidera ovih dana, a naše ulice još uvijek čekaju pokoju zraku toplijeg sunca da zamakne tragove nesposobnosti kojoj svjedočimo iz dana u dan. Ili je možda bolje reći – iz godine u godinu.

___