Da li ste osuđeni na propast ako ne možete pronaći 800.000 € da formirate svoj tim koji će se baviti data novinarstvom? Nipošto. Upravo suprotno, “data novinarstvo je kao pank muzika”, po riječima Simona Rogersa iz The Guardiana. Svako se može njime baviti. Potrebno vam je veoma malo za početak, ali važno je donijeti prave odluke pravilnim redosljedom.

 

 

Na samom početku, u data novinarstvu se radi o hakiranju. Ne hakiranju u smislu «rušenja web stranica», već hakiranju kao «pokušavanju svega». Radi se o tome da treba pronaći ljude koji su spremni da gledaju na novinarstvo na jedan sasvim novi način.

 

Dva primjera: Švedski nacionalni radio je zaposlio Jensa Finnäsa kao svog prvog data novinara. On ima diplomu iz političkih nauka, a sam je naučio kodiranje. Ugledni francuski dnevni list Le Monde je zaposlio Alexandrea Lécheneta, koji posjeduje diplomu iz informatike, a ranije je radio kao projekt menadžer.

 

Ni Jens, ni Alexander nisu bili nagrađivani novinari (premladi su za to), a nisu bili ni izuzetni programeri. Oni su hakeri i dobro se osjećaju kada ruše tradicionalne novinarske načine rada.

 

Kako se pronalaze hakeri? Tražite blogere koji se igraju podacima. Idite na njihove susrete i u hakerske zone (kao što je Makers@Bruch u Sarajevu) ili ih potražite na Twitteru.

 

 

Kada nađete mladog data novinara punog entuzijazma, postoji opasnost da će ga obeshrabriti napredna fosilizacija načina rada u vašoj organizaciji. Ako mu postane dosadno, trpiće njegova kreativnost. S druge strane, ako osjeća da ima podršku uprave, njegov entuzijazam za nove alate će se vjerovatno prenijeti i na druge kolege i započeti će pozitivni trend.

 

Kako bude napredovao u dostavljanju sadržaja vašoj redakciji i kako bude usavršavao svoje vještine data novinarstva, vjerovatno će mu se otvoriti apetit za ambicioznije projekte. U tom trenutku će vam biti potrebni programeri urednici.

 

Kako ćete pronaći programere urednike? Programeri nisu homogena grupa. Jednu krajnost predstavljaju oni među njima koji kodiraju gigantske, industrijske aplikacije vrijedne milione eura uz pomoć tehnologija za koje su potrebni dani da se postave. Druga krajnost su kreativni geniji koji stvaraju veoma nestabilne, revolucionarne proizvode koje razumije samo manjina naprednih korisnika. Vi treba da uočite one u sredini.

 

Da bi radili u redakciji, programeri treba da se prilagode vremenskim ograničenjima novinarstva i da pristanu da rade cijelu noć ako to aktuelne vijesti zahtijevaju. Treba da budu upoznati sa korisničkim iskustvima da bi se njihovi proizvodi mogli koristiti u svrhu demografskih podataka vašeg medija. I treba da se vraćaju na već urađeno, brzo objavljujući svoj rad i nadograđujući ga uz pomoć povratnih informacija korisnika.

 

Ovakvi programeri su rijetki i inžinjeri koji upravljaju IT infrastrukturom vaše medijske kuće vjerovatno nisu ni nalik njima. Da bi oni došli vama, vaša organizacija može sponzorisati ili organizovati hackathon, događaj na kome se programeri pozivaju da intenzivno rade na kratkim projektima.

 

 

Za data novinarstvo je potrebno više od hakerskih novinara i programera. Ako želite da analizirate trendove ili da napravite statistički model, u tome treba da vam pomogne statističar. Ako planirate da napravite veliki infografikon za štampu, grafički dizajner predstavlja trošak na kome se ne može uštediti. Ako postavite aplikaciju u kojoj učestvuju korisnici, unajmljivanje dizajnera koji se brine za njenu prilagođenost korisnicima ima velikog uticaja na stopu učešća. A za svaki projekat o nekoj specifičnoj temi je potrebno da ga nadgleda stručnjak iz date oblasti.

 

Iako su sve ove stavke veoma važne, one ne čine srž data novinarskog tima. Data novinar treba da funkcioniše kao menadžer projekta: da odredi koje vještine nedostaju i da pronađe način da ih obezbijedi.

 

Da li treba da imate ove vještine unutar svoje medijske kuće? Ne! Za statističare, naprimjer, je lako. Dosta njih radi za osiguravajuće firme i umire od dosade. Iznesite pred njih uzbudljiv, duhovit novinarski projekat i vrlo vjerovatno će vam pomoći besplatno. Sve što treba da uradite jeste da se sprijateljite sa nekoliko njih.

 

Što se tiče grafičkog dizajna, moguće je da vaša medijska kuća već ima umjetnički desk. Pobrinite se da vam pomognu kada su vam potrebni. Konačno, tradicionalni novinari imaju duge liste stručnjaka koje mogu pozvati kada im zatreba savjet o određenoj temi.

 

Na kraju, u data novinarstvu je riječ o hakiranju. Radi se o pronalaženju novih načina prikupljanja i prikazivanja sadržaja bogatog podacima sa niskim budžetom. Za početak, nemojte unajmiti konsultanta. Unajmite nekog početnika.