Političari u Bosni i Hercegovini (BiH) često koriste naloge na društvenim mrežama da diskredituju medijske kritike o njima, kažu da nisu tačni, pa čak i huškaju protiv onih koji kritički izvještavaju o njihovim potezima. Pojedini kritike novinara i pojedinaca ocjenjuju kao spin, objave čiji je cilj odvratiti pažnju javnosti od njihovih “dobrih djela” ili pak kao jezik mržnje, ne praveći razliku između legitimne kritike i govora mržnje na osnovu etničke, nacionalne, rodne i druge pripadnosti.

 

Federalni ministar unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Ramo Isak se prošle sedmice na svojoj Facebook stranici osvrnuo na medijsko izvještavanje o njegovom djelovanju, prvenstveno na kritike upućene na estradizaciju njegove funkcije i korištenje društvenih mreža za populizam i samopromociju.

 

Isak je na svom profilu napisao da Bosanci i Hercegovci, uprkos medijskim spinovanjima i pokušajima degradiranja, prepoznaju njegove iskrene namjere da svojim radom i zalaganjem uspostavi sistem na temeljima profesionalizma.

 

Kao potvrdu za to je naveo da će Federalnoj upravi policije (FUP) proslijediti prijavu neformalne grupe građanki i građana, koju su oni uputili FUP-u i njemu, da se ponovo istraži slučaj o postupanju policije u Gradačcu i Srebreniku, te policije Tuzlanskog kantona u odbrani života Nizame Hećimović. Status je objavio uz medijski članak sa slikom Nizame Hećimović.

 

“U tom cilju neće me poljuljati medijski spinovi, a posebno ne simpatični naslovi i analize. Takve medijske naslove neću kritikovati jer sam veliki borac za slobodu medija i pravo na kritiku”, naveo je Isak.

 

 

Urednik i novinar Klix.ba Dino Bezdrob, koji je i napisao kritiku nazvanu “Reality show Isaka kroz estradizaciju javnih funkcija”, kaže da su reakcije zvaničnika normalna pojava i da ih je dobro imati. On je u tekstu na Klixu kritikovao upotrebu društvenih mreža Rame Isaka, te njegovih sinova Arnela Isaka, zastupnika u Predstavničkom domu u Parlamentu FBiH, i Rusmira Isaka, direktora Kazneno-popravnog zatvora Zenica. Pisao je kako se snimaju u vožnji helikopterom i službenim vozilima, iz teretane, najavljuju policijske akcije i velika hapšenja od čega, kako navodi, nema ništa, brkaju funkcije, preuzimaju zasluge i daju populističke izjave, dok je, kako piše, sigurnosno stanje u mnogim dijelovima FBiH zabrinjavajuće.

 

“To nam daje povratnu informaciju da čitaju i analiziraju i kritičke osvrte na račun djelovanja i utjecaja u društvu”, kaže Bezdrob odgovarajući na pitanje o reakcijama zvaničnika na novinarske tekstove. Dodaje da je Isak od imenovanja na funkciju ministra unutrašnjih poslova FBiH do danas bio kooperativan i otvoren za medije i nada se da će tako i ostati.

 

Izjavi Rame Isaka o tome da je “veliki borac za slobodu medija” u prilog ne idu izvještaji medija od ranije kada je, kako su izvijestili, 2011. godine bio osuđen na uslovnu kaznu zatvora u trajanju od dva mjeseca zbog ugrožavanja sigurnosti prijetnjom novinaru. Isak je za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) 2021. godine izjavio da su mu presude i optužnice bile montirane.

 

Prije tačno godinu dana, Isak je, kako su za Media.ba kazali iz Žurnala, pred svjedocima prijetio njihovom novinaru Amarildu Gutiću, dok je obnašao funkciju zastupnika u Skupštini Zeničko - dobojskog kantona (ZDK). On je, kako navode, iz Žurnala, 21. februara 2023. ispred zgrade Općinskog suda u Sarajevu, rekao:

 

“Prestani da pišeš o mojoj djeci, ponavljam ti, prestani da pišeš o mojoj djeci”.

 

Prijetnje su, kako je iz Žurnala rečeno za Mediacentar, upućene neposredno pred održavanje ročišta povodom tužbe koju je Isak pokrenuo protiv tog medija. Zbog navoda u filmu “Bitka za policijskog komesara” podigao je, kako dodaju iz Žurnala, čak dvije prijave za klevetu. Obje je prvostepeno izgubio.

 

Nekoliko mjeseci ranije, Isak je posrednim putem, kako navode iz Žurnala, preko nekih osoba govorio kako će se 'obračunati s njim'. “Prijetnje nismo prijavljivali, ali smo objavili informaciju o tome”, naveli su iz Žurnala.

 

RTV Zenica je 2020. objavila da je Isak 2020. putem telefona prijetio i novinaru RTV Zenica Sinanu Gluhiću. Gluhića je, kako je izvijestio RTV Zenica, prije tri godine, verbalno i fizički napao Sulejman Spahić, zbog čega je Upravni odbor Udruženja BH novinari uputio javni protest Kantonalnom odboru Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) Zenica. Napad se desio kada je, kako su naveli BH novinari, na Gluhića u centru Zenice fizički nasrnuo član A-SDA stranke Sulejman Spahić, nanijevši mu lakše tjelesne povrede, a napadu su, dodali su BH novinari, prethodile višednevne verbalne prijetnje i uvrede članova najužeg rukovodstva ove stranke putem telefona i društvenih mreža, posebno Facebooka.

 

O ovim navodima medija, Ramo Isak je za Media.ba brzo odgovorio da nikada nije prijetio novinarima i dodao da podržava kritiku svakog javnog zvaničnika pa i njega.

 

“Korist od istraživačkog novinarstva imaju i tužilaštva i istražne službe. Ono što ne podržavam su lažne vijesti, a ni u tom kontekstu ne podržavam prijetnje. Pitanja su zaista neozbiljna”, izjavio je Isak za Media.ba.

 

“Ako od mene očekujete da kažem kako sam protiv medijskih sloboda i slobode izražavanja – to nećete dočekati”, dodao je, naglašavajući da mediji predstavljaju jedan od temelja demokratskog društva.

 

 

Mnogi političari kako u svijetu, tako i u BiH, prema riječima profesorice komunikologije Zarfe Hrnjić-Kuduzović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, više vole objavljivati na društvenim mrežama nego diskutovati na televiziji jer tako, kako dodaje, izbjegavaju suočavanje s činjenicama, s kontradiktornostima u njihovim izjavama, kao i neprijatnim pitanjima. 

 

Društvene mreže su za njih, kako je dodala u razgovoru za Mediacentar Sarajevo, vrlo pogodne platforme za obračun s neistomišljenicima uključujući i medije koji kritički izvještavaju o njima.

 

“Takve medijske izvještaje često etiketiraju kao 'spin' ili 'lažne vijesti' diskreditujući novinare, dok sebe predstavljaju kao pravednike koji će odbraniti narod od neprijatelja”, kaže prof. dr. sc. Hrnjić Kuduzović.

 

Dodaje da su društvene mreže “raj” za autoritarne populiste jer na njima, naglašava Hrnjić Kuduzović, bez odgovornosti šire neutemeljene i ostrašćene tvrdnje kojima manipulišu građanima, ali i medijima koji nekritički prenose takve objave.

 

Podcrtala je da bi za medije bilo najprofesionalnije, a za društvo najzdravije, ne prenositi objave političara s društvenih mreža, jer, kako je naglasila, to nisu vijesti.

 

“Zašto ti politički napadi na medije imaju odjeka u javnosti? Zbog polarizacije bh. društva, ali i podijeljenosti medija. Nedostaje i novinarske solidarnosti”, kaže Hrnjić Kuduzović. 

 

Brojni su primjeri (zlo)upotrebe društvenih mreža radi obračuna s novinarima i neistomišljenicima. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je nedavno na društvenim mrežama objavljivao statuse u kojima novinare naziva režimskim i da pokreću hajku na njega. Bivši federalni premijer Fadil Novalić je nakon što je potvrđena pravosnažna presuda u predmetu Respiratori, prema kojoj je on osuđen na četiri godine zatvora, optužio medije da su montirali čitav slučaj.

 

I gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić nedavno se osvrnula na kritike koje su joj uputili rediteljica Jasmila Žbanić i pisac i novinar Miljenko Jergović. U svom postu na Facebooku navode nije demantovala već je aludirala da je vrsnih umjetnika i loših ljudi puno. Rekla je da su oni koristili jezik mržnje, zaboravljajući na razliku između govora mržnje i kritike postupaka osoba na javnim funkcijama. Uloga medija jeste upravo da prate rad onih na vlasti.