Medijske kuće iz Sarajeva koje su radile na izvještavanju sa aktuelnih protesta, dobile su, 11.02.2014. naredbu o privremenom oduzimanju snimljenog materijala koje je na prijedlog Kantonalnog tužilaštva izdao Općinski sud u Sarajevu.

Snimljeni materijal trebao bi poslužiti kao dokazni materijal zbog osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo protiv opće sigurnosti i imovine. Ukoliko mediji ne predaju traženi materijal prijeti im novčana kazna u iznosu od 50.000 KM ili u slučaju daljeg odbijanja, pritvor.

"Od vlasti očekujem da urade sve moguće da se obezbjedi sigurnost novinara, a od novinara i urednika da pokažu najviši stepen profesionalnosti u skladu sa internim kodeksima i pozivima koje su uputili Udruženje BH Novinari, Vijeće za štampu i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK)", navela je u saopštenju, Dunja Mijatović, predstavnica OSCE-a za slobodu medija.

Prema Zakonu o krivičnom postupku Federacije BiH, član 79. u kojem između ostalog stoji:
(1) Predmeti koji se po KZFBiH imaju oduzeti ili koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku privremeno će se oduzeti i na osnovu sudske odluke će se osigurati
njihovo čuvanje. (2) Naredbu za oduzimanje predmeta izdaje sud, na prijedlog
tužitelja ili na prijedlog ovlaštene službene osobe koja je dobila odobrenje od tužitelja. (3) Naredba za privremeno oduzimanje predmeta sadrži: naziv suda, pravni osnov za privremeno oduzimanje predmeta, naznaka predmeta koji podliježu oduzimanju, ime osobe od koje se oduzimaju predmeti, mjesto oduzimanja predmeta, rok u kojem se predmeti trebaju oduzeti i pouka o pravnom lijeku. (4) Oduzimanje predmeta vrši ovlaštena službena osoba na osnovu izdate naredbe" radi se o zakonitoj naredbi oduzimanja predmeta.

"Kao što se može vidjeti iz Zakona, naredba se mora odnositi na konkretan pojedinačan medij. Iako se radi o zakonom predviđenom postupku oduzimanja predmeta, u ovom slučaju se radi o medijima pa se mogu dovesti u pitanje medijska prava i slobode, jer se naredba prema informacijama koje smo mogli vidjeti u medijima ne odnosi samo na emitovane sadržaje," ističe Mervan Miraščija koordinator pravnog programa Fonda otvoreno društvo. "Prema informacijama koje posjedujem ovakve situacije se do danas nisu dešavale (čak i u slučaju nasilja u Širokom Brijegu ili Sarajevo QUEER festivalu).

Foto: 6maka

Međutim ono što zabrinjava medijske organizacije jeste činjenica da ovakvo masovno izuzimanje snimljenog materijala može ugroziti slobodu medija, povjerenje građana u medije, njihovu voljnost da sarađuju sa medijima.

Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja/Udruge BH Novinari povodom ove odluke za MC Online ističe: "Novinari i mediji nikada nisu bježali od toga da pomognu u razjašnjavanju određenih krivičnih djela...Ipak, ova naredba o oduzimanju materijala je drastičan slučaj budući da se traže svi materijali, dakle sirovina, novinarske zabilješke i diktafoni, a ne samo ono što je objavljeno u medijima, što predstavlja ozbiljan atak na ključne etičke vrijednosti novinarstva i rada u korist javnosti i građana, a ne policije i pravosuđa".

Iz Sektora za odnose s javnošću Regulatorne agencije za komunikacije o slučaju naredbe oduzimanja snimljenog materijala ističu kako: "Pravila Agencije propisuju samo obavezu čuvanja kompletnih zvučnih i/ili video snimaka svih audiovizuelnih i radijskih programa koji se prikazuju u periodu od 14 dana nakon emitovanja, i da ih na zahtjev Agencije dostave. Relevantnim zakonima ovaj rok čuvanja snimaka za javne servise je šest sedmica. Na nivou Agencije ne postoje propisi koji se tiču obaveze čuvanja i dostavljanja tzv. sirovih materijala."

 Dunja Mijatović, predstavnica OSCE-a za slobodu medija, ističe kako istrage teškog kaznenih djela mogu podrazumjevati da sud od novinara i medijskih kuća zatraži da vlastima dostave neke određene materijale prikupljene tokom obavljanja svojih aktivnosti.

"Međutim, treba podsjetiti kako u ovakvim slučajevima uvijek treba primjenjivati striktnu proporcionalnost. Naročito je poželjno da ovakve odluke treba donositi Sud nakon temeljitog i pravilnog razmatranja mogućih drugih, manje restriktivnih, mjera, te u onoj mjeri u kojoj su striktno neophodne kako bi se obavile istražne radnje u skladu sa zakonom. Štaviše, ne smiju se donositi niti objavljivati na način koji bi rezultirao u zastrašivanju novinara ili medijskih kuća, posebno u situacijama socijalnih i političkih nemira. Istraživačko novinarstvo ima centralnu ulogu u povećanju odgovornosti političara prema javnosti i u formiranju pluralističkog javnog mnijenja, te se zbog toga mora zaštititi od neprimjerenog uplitanja ili nametanja restrikcija od strane predstavnika vlasti," navela je Mijatovićeva.

Ono što je takođe problematično u slučaju naredbe za privremeno oduzimanje snimljenog materijala jeste, kako navodi Dunja Mijatović jeste to da "zahtjev može biti problematičan u slučajevima kada se pokušava uticati na otkrivanje identiteta povjerljivih novinarskih izvora".