I privatne televizijske stanice od prošle godine moraju sadržaj prilagoditi osobama sa invaliditetom.

foto: Screenshot/Govor tišine BHRT

Svi građani i građanke imaju pravo na pristup informacijama, što uključuje i osobe sa oštećenjem sluha i vida.

Prema članu 9. Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom, države su obavezne poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osobama s invaliditetom omogućile pristup informacijama i komunikacijama. Pitanje pristupačnosti sadržaja jedno je od prioritetnih pitanja u procesu evropskih integracija.

Uprkos velikom broju izvora informacija u Bosni i Hercegovini (BiH), medijski sadržaji rijetko su prilagođeni osobama sa oštećenjem sluha i vida.

Javni servisi, prema reviziji dozvole za javni radijsko-televizijski (RTV) sistem iz 2020. godine, obavezni su na sedmičnoj osnovi redovno emitovati informativni, kulturni, obrazovni, zabavni, igrani i dokumentarni program na način pristupačan osobama s invaliditetom i poteškoćama u razvoju, s posebnim naglaskom na osobe s oštećenjem sluha ili vida, uključujući djecu.

Iz Regulatorne agencije za komunukacije (RAK) objašnjavaju da se pristupačnost ostvaruje, između ostalog, tumačenjem na znakovni jezik, titlovanjem i audiodeskripcijom, te da najmanje jedna informativna emisija dnevno u udarnom terminu mora biti na znakovnom jeziku. Obavezni udio ovakvog programa u prvoj godini za javne servise iznosio je deset posto, da bi se postepeno povećavao na 25, a javni servisi su morali RAK-u dostaviti petogodišnji plan za ispunjenje ove obaveze.

Monitoring koji je RAK sproveo tokom 2023. godine pokazao je određeni napredak u prilagođenosti programskog sadržaja javnih servisa osobama sa invaliditetom. Međutim, mediji i dalje nailaze na prepreke u ispunjavanju ovih standarda, naročito zbog ograničenih resursa i nedostatka stručnog kadra.

Uz tumača znakovnog jezika, BHRT dnevno emituje vijesti u 17:00 sati (10 minuta), vikendom centralnu informativnu emisiju Dnevnik 2 (30 minuta), a subotom od 12:15 emisiju Govor tišine (55 minuta), koja ide i ponedjeljkom u repriznom terminu od 11:00 sati. 

Federalna televizija (FTV) takođe ima tumača znakovnog jezika u emisiji Dnevnik 3, koja se emituje u terminu oko 22:15. Prema izjavama iz FTV-a, ovaj termin je u skladu sa pravilima RAK-a, koja nalažu da najmanje jedna informativna emisija u periodu od 17:00 do 23:00 bude prilagođena osobama sa invaliditetom.

Na Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS), vijesti u okviru Jutarnjeg programa od 9:00 (15 minuta) i emisija Srpska danas od 17:00 (pola sata) uključuju tumača znakovnog jezika. Pored toga, kako navode iz RTRS-a, emisije Stani da ti kažem i Sveznalica su prilagodili djeci i mladima sa invaliditetom.

Nedostatak tumača za znakovni jezik

Obaveza postepenog i kontinuiranog povećanja udjela pristupačnih sadržaja od juna prošle godine važi ne samo za javne servise, već i za ostale javne i privatne televizijske stanice.

„Udio programa pristupačnog osobama sa invaliditetom i poteškoćama u razvoju za 2023. godinu iznosi minimalno 10 posto od ukupnog emitovanog programa. Korisnik dozvole primjenom proporcionalnih mjera, postupno i u kontinuitetu, ovaj udio povećava, sa ciljem da se ostvari minimalno 20 posto ovakvog programa do 2028. godine. Korisnik dozvole je dužan da Agenciji dostavi izvještaj o realizaciji obaveze propisane ovim stavom najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu“, rekli su iz RAK-a.

Obavezna upotreba znakovnog jezika propisana je i pojedinim kantonalnim zakonima. Zakon o upotrebi znakovnog jezika u Kantonu Sarajevo, naprimjer, nalaže da su javni kantonalni, gradski i općinski audiovizuelni mediji obavezni informativne i edukativne emisije, a posebno emisije za djecu, znakovnim prevođenjem ili titlovanjem emisija prilagoditi osobama sa oštećenjem sluha.

Televizija Kantona Sarajeva (TVSA) radnim danima emituje vijesti u 15:00 sati te polusatnu emisiju Sarajevska hronika vikendom uz tumača znakovnog jezika.

„Ove godine RAK nam je prihvatio petogodišnji plan udjela programa prilagođenog osobama sa invaliditetom i poteškoćama u razvoju tako da smo se obavezali da postepeno što više programskih sadržaja prilagodimo upravo ovoj kategoriji ljudi“, kaže izvršna direktorica programa i produkcije Zerina Ćosić Vrabac.

Pored toga, Ćosić Vrabac napominje da ova televizija koristi tekst u vijestima tokom Dnevnika 18:30, te da animirane kupljene dječije sadržaje, koji su svaki radni dan u programu, puštaju uz audiodiskripciju na našem jeziku. U saradnji sa Udruženjem “Dajte nam šansu” imaju gostovanja namijenjena roditeljima i djeci sa poteškoćama u razvoju.

Da tumača znakovnog jezika nema Radio-televizija Bosansko-podrinjskog kantona (RTV BPK) Goražde, te da je to izražen problem i u drugim sredinama, kazala je Elvira Aganović, glavna urednica ove televizije.

„Postojale su ideje da angažujemo određene osobe posredstvom udruženje koja djeluju na našem prostoru. Nažalost, mi nemamo veliki izbor što se tiče njih i nije riječ o certificiranim tumačima, ali smo pokušali i uspjeli u tome da jedan sadržaj prilagodimo na druge načine osobama sa oštećenim sluhom i vidom“, kazala je Aganović.

Sadržaje prilagođavaju putem audiodeskripcije u centralnoj informativnoj emisiji i vijestima.

„Što se tiče centralne emisije nemamo tumača, niti smo u prilici da ga trenutno obezbijedimo, iako postoji intencija da u narednom periodu imamo, ako postoje certificirani tumači. Vrlo je teško obezbijediti nekog da putuje iz Sarajeva do Goražda, s obzirom da se naše emisije rade uživo“, objasnila je Aganović

U Unsko-sanskom kantonu nema certificiranih tumača znakovnog jezika, izjavila je Aida Štilić, izvršna direktorica televizijskog programa RTV USK-a.

„Upravo zbog toga sam osmislila da idemo sa emisijom 'Ljudi i vrijeme', da ta emisija u svom repriziranju bude titlovana upravo za potrebe tih populacija. To je emisija dokumetarističko-kolažnog tipa“, kazala je Štilić.

Dodala je da će najvjerovatnije poslije Nove godine raditi informativnu sedmičnu emisiju koja će biti titlovana u nedostatku tumača, ali i da postoji plan da se se obezbijediti certificirani tumač u budućnosti.

Domaći filmovi su osobama sa oštećenjem sluha strani

Predstavnici udruženja osoba s invaliditetom izrazili su nezadovoljstvo zbog nedovoljne pristupačnosti medijskog sadržaja, što otežava njihovu informiranost i uključivanje u društveni život. Amna Alispahić, članica Udruženja slijepih Kantona Sarajevo, kaže da slijepe osobe često ostaju uskraćene za informacije, posebno kada je riječ o televizijskom sadržaju.

Portali su, prema njenim riječima, nešto pristupačniji, ali prvenstveno zato što su čitači ekrana, softverska rješenja čija je funkcija da tekst pretvaraju u govor, izrađeni na način da pružaju prilično dobre mogućnosti navigacije u web prostoru.

„Recimo da ste slijepa osoba i pratite vijesti na televiziji, vrlo rijetko ćete, naprimjer, u najavi priloga dobiti informaciju o identitetu osoba čije su izjave uključene u prilog. Izvještavanja uživo uglavnom se svode na komentare, a vrlo rijetko uključuju opis zbivanja. Audiodeskripcija za dokumentarne, serijske, sportske i zabavne programe u pravilu nije dostupna“, rekla je Alispahić.

Istog mišljenja je i Jasmina Proho iz Udruženja gluhih Kantona Sarajevo, koja je i tumač znakovnog jezika. Ona je kazala da većina medijskih sadržaja nije prilagođena osobama koje ne čuju.

„Mi uvijek kažemo kad su u pitanju strani filmovi, njima su oni domaći, a domaći filmovi su im strani. To izgleda malo smiješno. Ali je to tačno. Njima su strani filmovi titlovani i oni mogu pratiti sadržaj, dok naši domaći filmovi nisu”, ispričala je Proho.

Kada su u pitanju osobe sa oštećenjem sluha, prava prilagodba i prava pristupačnost u medijima, kaže Proho, je prisustvo i tumača i titla, jer postoje osobe koje ne prepoznaju znakovni jezik, velikog su oštećenja sluha, a žele da imaju sve informacije koje su im dostupne.

Video sadržaji sa titlovima na mrežama  

Da medijski sadržaji nisu prilagođeni osobama sa invaliditetom i da se zanemaruju ljudi koji imaju određena senzorna oštećenja, mišljenja je Vanja Stokić, urednica portala eTrafika.

Novinari na portalu eTrafika, kako je rekla, pokušavaju u videima i reelovima obavezno stavljati titlove zbog ljudi koji imaju oštećenje sluha. Da postoji nesenzibiliziranost novinara o pitanjima prava osoba sa oštećenjem sluha pokazuje i to da kolege, kako govori Stokić, često komentarišu da se titlovi rade zbog ljudi koji ne pale ton i zbog boljeg reacha na društvenim mrežama.

U izostanku resursa i sadržaja prilagođenih osobama sa invaliditetom, predstavnici medija odgovaraju da u svojim sadržajima izvještavaju o pravima osoba sa invaliditetom.

Erdin Hasanbegović, direktor Javnog preduzeća RTV Bugojno, smatra da mediji generalno mogu i trebaju posvetiti više pažnje manjinama.

„U RTV Bugojno se trudimo redovno uključivati teme koje se tiču manjina i osoba sa invaliditetom kroz specijalne emisije, reportaže i saradnju s organizacijama koje se bave ovim pitanjima. Međutim, smatram da je kontinuirana edukacija novinara i prilagođavanje sadržaja ključ za bolje i kvalitetnije informisanje”, kazao je Hasanbegović.

Rekao je i da su medijski sadržaji te televizije posvećeni inkluziji i podršci različitim grupama u bosanskohercegovačkom društvu, te je izdvojio emisiju Mala škola znakovnog jezika.

“Ova emisija je osmišljena s ciljem edukacije i podizanja svijesti o važnosti znakovnog jezika, posebno za osobe sa oštećenjem sluha. Kroz jednostavan i edukativan format učimo gledaoce osnovama znakovnog jezika i promovišemo važnost komunikacije koja ne poznaje barijere”, izjavio je Hasanbegović.

Sandra Gojković – Arbutina, glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina, kazala je da se u ovom mediju bave i pitanjima osoba s invaliditetom, ne samo problemima s kojima se susreću jer ih sistem, kako je rekla, ili ne prepoznaje ili ne prepoznaje dovoljno, nego i svim onim njihovim uspjesima uprkos preprekama.

“Prema onome što smo utvrdili, osim fizičkih prepreka i pristupnica, najviše se susreću s diskriminacijama i predrasudama pri zapošljavanju i to mora konstantno biti tema”, istakla je Gojković - Arbutina.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.