Zapis o tome kako je 1936. godine Narodni univerzitet u Sarajevu okupio brojnu publiku željnu znanja, javne riječi i zanimljivih priča

foto: Pixabay / Ilustracija

„Publika je usmene novine primila sa simpatijama. Posjeta je bila tolika da ni hodnici nisu bili dovoljni da prime sve posjetioce koji nisu mogli da stanu u dvoranu“. Tako, o prvim usmenim novinama održanim 13. decembra 1936. godine na Narodnom univerzitetu u Sarajevu, puno godina kasnije piše Oslobođenje.

U rubrici „Zabilješke i sjećanja“, novinar Marko Marković krajem '50-ih godina prošlog stoljeća piše kako su prve usmene novine održane „u aranžmanu“ sarajevskog Udruženja studenata i da je program bio „obilan“.

Uvodnu riječ imala je dr. Maša Živanović, liječnica borkinja za ženska prava, koja je govorila o ulozi žene u savremenom društvu i javnom životu, te je, kako je ondašnja štampa zabilježila, „podvrgla zanimljivoj kritici današnju imperijalističku politiku, raznih zemalja, naročito onih u kojima nacionalistička propaganda ide do šovinizma“.

Inženjer Milan Obradović, agrarni referent Banske uprave, govorio je o problemima poljoprivrede, a dr. Marcel Šnajder o filozofiji i istaknutim filozofima, „naročito s obzirom na njihove zasluge i stradanja u borbi oko istine i za nju“.

Veliki interes za karikaturu

„Karikaturista Simo Drašković je u pet minuta izradio dvije karikature: jednu iz međunarodne političke situacije (promašenost njemačko-japanskog sporazuma), drugu – sarajevskog književnika Jovana Palavestre. Njegov rad – prvo javno karikiranje na oči gledalaca – publika je pratila s vidnom radoznalošću“, podsjetilo je Oslobođenje.

Na kraju je, kako pišu novine, Jovan Palavestra „pročitao reportažu, punu zajedljive duhovitosti, o momentalnoj političkoj situaciji u svijetu i kod nas“.

„Usput se osvrnuo i na slučaj bivšeg engleskog kralja Edvarda, koji se pod veoma dramatičnim okolnostima odrekao krune iz ljubavi prema gospođi Simpson“, navedeno je u podsjećanju na prve usmene novine u Sarajevu.

Narodni univerzitet u Sarajevu osnovan je početkom 1923. godine, a imao je veliku ulogu u opismenjavanju stanovništva, širenju kulture i obrazovanja, demokratizacije znanja te društvenih aktivnosti građana u vremenu između dva svjetska rata.

___