Beskompromisna borba za oglašivački kolač

Beskompromisna borba za oglašivački kolač

U anketi povodom Dana slobode medija, za naš portal govore novinari i medijski stručnjaci. Kontrolisani haos na medijskom tržištu, politički i etnički klijentelizam, uvjeti rada novinara i nekonkurentnost i slab kvalitet programa najveći su problemi bh medija, tvrdi Davor Marko, medijski istraživač i analitičar.

MC: Koji su po vama najveći problemi i prepreke za profesionalno novinarstvo i slobodu medija u BiH u ovom trenutku?

DM: Kontrolisani haos na medijskom tržištu - veliki broj medija, a mala vrijednost tržišta oglašavanja (koliko ja znam oko 100 miliona EUR prošle godine), što dovodi do beskompromisne borbe za oglašivački kolač, i naravno do zavisnosti medija od političkih i biznis struktura.

Politički i etnički klijentelizam - uz izuzetak možda BHT i nekoliko portala, mi imamo izuzetno eksterno pluralizovanu medijsku scenu u kojoj se vrlo jasno zna i da se uočiti koji medij zastupa čiji etnički interes, odnosno koju političku opciju.

Uvjeti rada novinara - izuzetno su loši, male plate (oko 350-400 eur), neizvjestan status (veliki broj novinara koji radi na crno ili sa ugovorima koji ih ne štite), odustvo jedinstvog profesionalnog udruženja ili sindikata koji bi štitio njihova prava.

Nekonkurentnost i slab kvalitet programa - dovoljno je analizirati samo televizije, javni servis i privatne komercijalne tv stanice, pa vidjeti šta dominira - ili politički konotirane, često i pristrasne, emisije, odnosno jeftina zabava i šund. Nema edukativnog programa, informativni je slab, istraživacko novinarstvo je nerazvijeno.

MC: Možete li izabrati jedan pozitivan i jedan negativan primjer iz novinarske prakse u BiH koji su obilježili proteklu godinu, a koji ilustriraju stanje u bh. medijima danas?

DM: Pozitivno - Izvještaj u sjeni koji su zajednički priredili Vijeće za štampu BiH i Udruženje BH novinari, uz podršku Civil Rights Defendersa, po prvi put je primjenio metodologiju Vijeća Europe i analizirao bh medijski kontekst u skladu sa 27 indikatora o slobodi medija. Tako smo dobili poprilično jasnu dijagnozu stanja u BiH i na medijskoj sceni ove zemlje.

Negativni - ima ih mnogo, zadržaću se samo na javnom servisu. Prvi je slučaj politički uticaj na uređivačku politiku Federalne TV, te personalne smjene na ovoj tv koje su dovele i do promjene političke orijentacije. Drugi je slučaj svježiji, i tiče se načina na koji je RTRS izvještavao o radu Koalicije 1. mart, i njihovoj aktivnosti registracije povrtanika u ovaj entitet kako bi stekli pravo glasa koje su izgubili nasilnim raseljenjem.

MC: Koji su, po vama, najvažniji očekivani trendovi u bh. medijima u narednoj godini?

DM: Ne znam šta bih rekao, sve ono što je bilo na dnevnom redu i do sada, i ono što EU zahtjeva od svih zemalja kandidata i potencijalnih članica:

- Regulacija medija i medijskog trzista

- Digitalizacija

- Informisanje na jezicima manjina.