Svrha uplate: Nepoznato?

Svrha uplate: Nepoznato?

Trošenje javnog novca javnog sarajevskog Univerziteta je netransparentno, a studenti osim što ne znaju gdje ide njihov novac, nezadovoljni su i univerzitetskim uslugama.
Uz to neprelaskom na trezorsko poslovanje UNSA, tvrde revizori, krši zakon već osam godina, a nadležni sistem kontrole trenutno pokazuje nemoć da kontroliše njegovo poslovanje.

Univerzitet u Sarajevu je u 2009. godini sa oko 40.000 studenata raspolagao budžetom od 121.654.014 KM.

Nije do kraja razjašnjeno gdje je taj novac završio i da li je namjenski potrošen, a u Izvještaju o reviziji finansijskih izvještaja KS kojim je obuhvaćen i sam Univerzitet navodi se:

„Obzirom da visokoškolske ustanove nisu uključene u sistem trezorskog poslovanja, može se konstatovati da Kanton nema uspostavljen adekvatan nadzor i kontrolu nad trošenjem ovih sredstava.“

Najveći problem predstavljaju samostalno zarađena sredstva, koja fakulteti troše po svojim nahođenjima, a na osnovu odluka dekana ukoliko se radi o iznosima manjim od 5.000 KM ili odluka upravnih odbora za veće budžetske izdatke.

65.653.900 KM čija je namjena unaprijed utvrđena, Univerzitet je 2009. dobio od Kantona Sarajevo. Preostali novac, dodatnih 56 miliona, koji nosi popularan naziv „vlastita sredstva“ prikupljen je od strane članica Univerziteta od upisnina, postdiplomskih studija, nostrifikacija diploma, realizacija projekata, odbrana naučnih radova itd.

„Čak ni budžetska inspekcija Ministarstva finansija kada ode da izvrši kontrolu poslovanja određenog fakulteta – ona samo gleda onaj budžetski novac koji je doznačen.

Ona ne gleda ništa one vlastite prihode koje su ostvarili,“ rekla je Mirsada Janjoš iz Ureda za reviziju institucija FBiH.

Takvo stanje se već trebalo promijeniti da su se članice Univerziteta, prema Zakonu o budžetima FBiH i Zakonu o trezoru FBiH (na snazi od 2003.g.), uključile u trezorsko poslovanje - što znači da se prikupljanje novaca i plaćanje svih članica vrši sa jednog mjesta.

Gdje ide javni i studentski novac?

U strukturi rashoda najveću stavku čine plate nastavnog osoblja i masivne administracije od 990 zaposlenih.

Udio za plate se u ukupnoj potrošnji sredstava kreće između 37 i 65 posto u zavisnosti od toga kojoj grupaciji fakultet pripada. (Prilog 1)

Fakulteti praktikuju, i za to izdvajaju najveći dio vlastitih sredstava, i česte angažmane vanjskih saradnika koje plaćaju po osnovu autorskih honorara, a koji omogućavaju visoke godišnje zarade pojedinim profesorima.

„Pojedini fakulteti su mašinerije za proizvodnju para. Što više novca u kasu, da oni mogu tako da isplaćuju svoj honorarni rad (...) Vjerujte nailazili smo u pojedinim revizijam jedan te isti profesor na jedan te isti dan stigne u Sarajevo, Tuzlu, Bihać i Mostar..Pa ne znam više fizički gdje to...Tu su isto tako nepravilnosti,“ kažu u Uredu za reviziju institucija FBiH.

Po riječima Mirsade Janjoš u revizijama je primjećeno da se novac još dijelio i za kupovinu stanova, za davanje razno-raznih pomoći, davanje novčanih nagrada za Bajram i Novu godinu itd.

Biblioteke / 15-40 KM

U zavisnosti od fakulteta studenti korištenje biblioteke plaćaju između 15 i 40 KM. To znači da se na fakultetima sakupi i po nekoliko desetina hiljada KM, a o načinu potrošnje tih sredstava odlučuju dekani i upravni odbori fakulteta.

Da li je ta podjela racionalna i pridonosi efikasnosti rada, a prije svega olakšavanju studiranja, teško je zaključiti jer prema provedenoj on-line anketi studenti uglavnom nisu zadovoljni. (Prilog 3)

Na Filozofskom fakultetu na kojem u prosjeku studira 3.500 studenata sakupi se i preko 100.000 KM, a prema riječim Azre Kreso, sekretarke fakulteta, oko 40-50 hiljada troši se na nabavku knjiga.

Na šta se osim toga troše sredstva, objasnila je za ranije istraživanje Media Centra Jasna Šuvalija, jedna od bibliotekarki.

"Jedan dio ide za nabavku knjiga, drugi dio ide za potrošne materijale, opet vezano za studente, naše obučavanje na tom polju, odlasci na seminare za bibliotekare, te za nabavku materijala koji služe za printanje, za pravljenje kataloških kartica, naljepnica...“

ISSS / 20 KM

ISSS - Informacioni sistem studentske službe je aplikacija koja omogućava administriranje poslovnim procesima studentskih službi UNSA (omogućava on-line prijave ispita, on-line zahtjeve za izdavanje uvjerenja i potvrda, elektronsko izdavanje diploma, ažuriranje nastavnih planova, matičnih podataka studenata itd.). Da sistem ima ogromnih prednosti osim često u javnosti spominjanog Ekonomskog, dokazuje i primjer Arhitektonskog fakulteta.
Cijena korištenja ISSS-a jednaka je za sve fakultete i iznosi 20KM. Polovina se uplaćuje na račun fakulteta, a polovina na račun Rektorata. Pitanje kako izgleda raspodjela novca skupljenog u ovu svrhu također nas dovodi u ćorsokak.

Načelno, sakupljena sredstva se troše za nabavku studomata i računara u učionicama, mjesečno plaćanje interneta, plaćanje ISSS aplikacije, razvoj i održavanje web stranice fakulteta, plaćanje web mastera itd.

U praksi, zaposleni fakulteta slabo razumiju mnoge od stavki koje se plaćaju i nerado o njima govore, a za njih im Univerzitetski tele-informatički centar UTIC  redovno dostavlja fakture.

Direktor ovog centra, profesor Senad Burak, koji nam je jedini po riječima njegove sekretarice mogao pojasniti detalje tih faktura, toliko je zauzeta osoba da u mjesec i pol dana plaćenog rada nije stigao da odgovori na nekoliko pitanja novinara.

Fond Suada Dilberović* – 5 KM

"Studenti samo dobrovoljno mogu uplaćivati novac u ovakve humanitarne svrhe. To ne može, niti smije biti uslov za upis u narednu godinu, jer je u zakonu jasno precizirano šta je uslov studentima za upis u narednu godinu" - tako su iz Ministarstva obrazovanja i nauke KS još prošle godine za Nezavisne novine komentarisali regularnost odluke Senata UNSA da su studenti kao uvjet za upis u akademsku godinu obavezni uplatiti 5 KM za Fond Suade Dilberović.

To nije imalo značajnog uticaja da se odluka obnovi i ove godine, a kroz nju su studenti bez obzira na imovinsko stanje dovođeni u situaciju da stipendiraju druge studente, a u krajnjem slučaju i sami sebe.

Takav paradoks omogućili su fakulteti i akademije neisticanjem informacija da ova uplata ne može biti obavezna, jer nije zakonski utemeljena. Studenti se dovedeni u zabludu.

U Rektoratu nisu zabrinuti zbog toga. Sekretar Univerziteta kaže da bi svi trebali podržati praksu da studenti finansiraju svoje kolege slabijeg imovinskog stanja.

„U biti nije obavezujuće da se uplati. Koga možemo obavezati?! Ali moramo podizati svijest. Mi smo rekli čak ako neko dođe na studentsku, ako nema, stavite ga na listu i mi ćemo ga pozvati da se prijavi na konkurs za socijalno ugrožene.

Umjesto da svi podrže ovu akciju, ona često nailazi na osudu. Taj Fond je po meni sigurno dobra stvar, jer ništa slično nema“, rekao je generalni sekretar UNSA, Zoran Selesković.

Ove godine je za Fond sakupljeno preko 175.000 KM – od čega od studentskih uplata 46.075KM, od članica Univerziteta preko 109.500, te donacije kompanije „Huawei Technologies“ iz Kine 20.000 KM.

„Stipendija iznosi po 100 KM svaki mjesec. Dobijemo je krajem decembra, ali nam uplatu izvrše u janauru. Uplate su redovne, novac nam uplaćuju na račun BBI banke, s tim da se mi ne moramo mučiti oko otvaranja računa oni to sve urade za nas,“ potvrdila je prošlogodišnja dobitnica stipendije Alma Rizvanović, jedna od najuspješnijih studentica Fakulteta političkih nauka.

Studentski parlament / Želiš=Moraš

Na posljednjoj sjednici Senata UNSA prije odlaska na godišnje odmore u 2010. godini, odlučeno je da studenti prilikom upisa u predstojeću akadamsku godinu, kao uvjet upisa, izvrše i uplatu od 5KM za aktivnosti Studentskog parlamenta UNSA (SPUS).

U Zakonu o studentskom organizovanju Kantona Sarajevo stoji:

Prilikom upisa na studij, kao i na svaku narednu godinu studija, student koji želi biti član studenstske organizacije obavezan je uplatiti participaciju na račun studentskog parlamenta matičnog univerziteta, fakulteta/akademije Kantona Sarajevo...

Predsjednik SPUS-a, Adnan Bajrić, objasnio nam je na koji način se UNSA poziva na članak:

“Student plaća članarinu ako želi biti aktivni član, a po Statutu Univerziteta svi koji se upišu na Univerzitet su aktivni članovi. Tu se išlo logikom da ako studenti nisu aktivni članovi nekog studentskog tijela, kako onda to tijelo može biti dio Univerziteteta i imati pravo glasa.“

Do kraja mandata u martu, u SPUS-u  je planiran početak komunikacije sa studnetima preko ličnih e-mailova koji se nalaze u ISSS bazi, ali i niz aktivnosti kao što je organizacija sajma studentskih ideja i inovacija, Student-x, po uzoru na TED-x, zatim pokretanje univerzitetskog info časopisa, provedba ankete nad svim studentima Univerziteta itd.

Bajrić dalje pojašnjava: „Razlog (davanja prijedloga) je što smo htjeli da malo iziritiramo studente da se oni zapitaju gdje ide taj novac, kako se troši, ko to odlučuje, da onda uspostavimo bolju komunikaciju, i da nas tjeraju da radimo više.“

Uprkos ovoj skoro uvedenoj praksi plaćanja po 5KM, od koje je po riječima mladog predsjednika ove godine sakupljeno između 40 i 50 hiljada KM, od ove ideje se odustaje, a novac će se tražiti iz javne kase.

„U narednom mandatu ići ćemo sa izmjenama i dopunama da svi studenti budu aktivni članovi, ali da ne plaćaju ništa, odnosno da se Studentski parlament finansira isključivo od Ministarstva i Univerziteta,“ rekao je Bajrić.

Promjene su neophodne

Zbog postojeće, komplikovane organizacije sistema Univerziteta, gdje su njegove jedinice pojedinačni pravni subjekti sa visokim nivoom nezavisnosti u odlučivanju i upravljanju finansijama, ostavljeno je dovoljno prostora za netransparentno i nenamjensko trošenje novca.

Takva organizacija onemogućava nadležne organe da vrše suštinski nadzor nad utroškom sredstava, a novinare odvodi na veliki broj adresa na kojima uglavnom bezuspješno pokušavaju doći do informacija koje bi zapravo trebale biti dostupne svima.

Rješenje problema u Centrima civilnih inicijativa (CCI) vide u uspostavljanju trezorskog sistema poslovanja, sistema sankcija koji bi se odnosio na sve – od Ministarstva do pomoćnog osoblja na fakultetu, ali prije svega u implementaciji postojećeg zakonodavstva.

------------------------------

* Fond Suade Dilberović namijenjen je stipendiranju socijalno ugroženih i izuzetno nadarenih redovnih studenata Univerziteta u Sarajevu. Odluku o dodjeli stipendija donosi devetnaestočlani odbor, na čelu sa rektorom Univerziteta.