Održana diskusija o novom setu zakona u Banjaluci, medijska zajednica protiv.

Foto: Ajdin Kamber

Većina medijske zajednice u Republici Srpskoj (RS) prijedlog novog seta zakona u oblasti sprečavanja širenja lažnih vijesti i govora mržnje, te kriminalizacije klevete, čije donošenje je najavio novi entitetski predsjednik Milorad Dodik, vidi kao prijetnju slobodi govora, kritičkoj misli i medijima koji ne izvještavaju onako kako odgovara trenutnoj vlasti. Rečeno je to u Banjaluci tokom diskusije koju je u srijedu organizovao portal Banjaluka.net.

Podršku tim zakonskim prijedlozima dao je Milan Tegeltija, savjetnik Milorada Dodika, ali i Branimir Đuričić iz Udruženja novinara Republike Srpske i novinar Radio televizije Republike Srpske (RTRS). 

Tegeltija je tokom diskusije rekao da vjeruje da će kriminalizacija klevete biti usvojena i preporučio novinarima da učestvuju u kreiranju ovog zakonskog rješenja, umjesto da mu se opiru. Kako je naveo, prema njegovim saznanjima još uvijek ne postoji nacrt zakona.

„Veći će efekat na društvo ostvariti zakon koji se odnosi na sprečavanje širenja lažnih vijesti i sprečavanje govora mržnje, od same kriminalizacije klevete. U Srbiji je kleveta sastavni dio Krivičnog zakona. Ne vidim da su novinari zatvoreni. Niko nema razloga za strah. Mislim da svaki novinar koji radi svoj posao čestito i pošteno, treba da mu bude drago zbog ovih zakona, jer će moći da se razdvoje oni novinari koji rade svoj posao od onih novinara koji smišljeno plasiraju laži. Doveli smo u situaciju mnogo ljudi, posebno one koji su izloženi u javnom prostoru, da budu ucjenjivani i reketirani od novinara. Kvazinovinara. Izložili smo građane RS jednoj takvoj mogućnosti ucjene, bez ikakve mogućnosti zaštite“, kazao je Tegeltija, ističući da u ovoj inicijativi ne učestvuje po zadatku već zato što duboko vjeruje u nju.

Dodao je kako su ovakvi zakoni aktuelni u zemljama Evropske unije (EU) i zemljama članicama Savjeta Evrope, te da nije riječ o suzbijanju kritičke misli i suzbijanju slobode govora.

"Govorimo o suzbijanju laži u javnom prostoru. A laži su štetne. Ne vidim da će to biti proganjanje bilo koga. Razumijem strahove ali su oni neosnovani. Mi moramo kompletno urediti javni prostor, da ga zaštitimo od lažnih vijesti i laži generalno. Postoje svjesno planirane laži“, naveo je Tegeltija u svom izlaganju.

On smatra da dekriminalizacija klevete, koja se desila prije skoro 20 godina, nije dala željene efekte već je nastupio „eldorado lažnih vijesti, govora mržnje i laži“. Teret za to je prebacio na novinarsku zajednicu.

„Novinarska zajednica je propustila da u periodu od dekriminalizacije klevete pa do danas izvrši samoregulaciju novinarske profesije. Da je bilo više samoregulacije, mi sad ne bismo došli u situaciju da to moramo na drugi način regulisati“, kaže Tegeltija.

Siniša Vukelić, član Upravnog odbora Udruženja BH novinari i urednik portala Capital, smatra da se radi o stvaranju zakonskog okvira za gušenje slobode govora u RS, kao i želji vlasti da se obračuna sa preostalim medijima koji im se ne sviđaju i koji nisu pod njihovom kontrolom.

„Svi trebaju da se brinu, ne samo novinari. Građani, akademici, nevladine organizacije, opozicija, bilo ko ko se ne slaže sa vlasti u RS. Tegeltija govori da u Srbiji niko nije uhapšen. Ana Lalić je uhapšena u vrijeme pandemije zato što je izvijestila javnost da u jednom kliničkom centru nema opreme za borbu protiv virusa korona, što je bila istina. Uhapšena na 48 sati. Potpuno tačna vijest. Ne morate vi novinare strpati u zatvor na mjesec-dva ili 15 godina. Dovoljno je da ga uhapsite na 48 sati. A onda drugog novinara ponovo u istoj redakciji. Postavljate tako autocenzuru gdje neće imati nikoga da se bavi tim poslom“, podsjetio je Vukelić na slučaj iz susjedne Srbije.

Umjesto uvođenja ovih zakona, Vukelić predlaže uvođenje institucije ombudsmena za medije, kao i niza drugih zakona koji mogu pomoći medijima. Poput zakona o transparentnom vlasništvu nad medijima, tretiranjem napada na novinare kao napadima na službena lica ili formiranje fonda za pluralizam medija.

„Svi su pravi novinari protiv širenja lažnih vijesti. Zna se ko to radi. Ko je pisao laži o Vladimiru Kovačeviću na RTRS-u i ATV-u? Hajde da nazovemo stvari pravim imenom. Od anonimnih portala koje javni servisi ubace u javni prostor, a pojavili se sat vremena ranije. Svi smo mi protiv toga. Sa ovako slabim institucijama i na ovom nivou demokratskog razvoja, ovakav alat.... To je zapravo atentat na novinare. Novinarstvo nije zločin i ne može se tako tretirati“, izričit je Vukelić.

Ko će određivati šta je laž?

Na pitanje prisutnih novinara i predstavnika nevladinih organizacija da li može garantovati da nijedan novinar neće otići u zatvor zbog kritike, savjetnik Milorada Dodika Milan Tegeltija je odgovorio potvrdno.

„Jedno je vrijednosni sud, a drugo laž. Kleveta nije kritika. Niko neće ići u zatvor zbog kritike. Greška i pogrešna informacija nisu kleveta. Već svjesna laž. Postoji strah, ali ne od zakona već njegove primjene. Svi zakoni se mogu zloupotrijebiti, mi moramo sve učiniti da se to ne dešava. Ali ne možemo sprečavati donošenje zakona zato što se bojimo da će ga neko zloupotrebljavati“, naveo je Tegeltija.

Tokom izlaganja Tegeltija se često pozivao na čast i dostojanstvo, te zamolio novinare da razmišljaju iz ugla ljudi o kojima izvještavaju. 

Milan Tegeltija je rekao da Milorad Dodik neće stati na donošenju najavljenog seta zakona, već da su u planu zakoni koji se odnose na internet nasilje.

„Hajde da nazovemo stvari pravim imenom, vi govorite o dostojanstvu političara koji su na meti kritika, a novinari su često jedini saveznici građana. Kako će se određivati, ko i na osnovu kojih kriterijuma će određivati šta je laž? Ne možemo da ne budemo zabrinuti i da ne mislimo kako se nešto krije iza svega ovoga. Sve ovo u paketu je velika opasnost“, komentarisala je predsjednica Helsinškog parlementa građana Banjaluka Dragana Dardić.

Urednik portala Banjaluka.net Aleksandar Stojanović smatra da se novinari sa razlogom plaše pravosuđa, jer im se novim zakonima u ruke daje ozbiljan alat i zadatak da tumače šta je istina.

„Licemjerno je to da se pozivamo na praksu EU a to su zemlje koje su zabranile ruske medije, samo zato što dolaze iz Rusije. Svi su se pobunili protiv toga u RS, a onda dođu u situaciju da kažu da je takva evropska praksa. Ta selektivnost u primjeni evropske prakse je licemjerna i postaje smiješna. Zbog Inckovog zakona su se pobunili ne zbog tematike već zato što sužava slobodu govora. Sad ti isti ljudi regulišu upravo slobodu govora. To je licemjerje i selektivnost u tumačenju evropske prakse, mi opravdano imamo bojazan da se ti zakoni predlažu sa nekim drugim ciljem“, kazao je Stojanović.

Branimir Đuričić iz Udruženja novinara Republike Srpske i novinar RTRS-a najavio je podršku donošenju ovih zakona, ukoliko se ne povuče „Inckov zakon“, kako naziva izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (BiH), kojima se zabranjuje negiranje genocida i ostalih ratnih zločina, a koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko. Prema tim izmjenama zabranjeno je javno poricanje i grubo umanjivanje zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina usmjereno protiv skupine osoba ili člana određene skupine s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine. 

„Moram istaći da moramo svi zajedno da se borimo protiv Inckove odluke i ukažemo na činjenicu da je nama sužena sloboda govora. Većina mojih prijatelja i kolega iz Udruženja novinara RS je u istražnom postupku gdje im prijeti kazna od tri do šest godina zato što su komentarisali sudsku presudu Haškog tribunala. Ako mi prijeti kazna 3-6 godina ako prokomentarišem sudsku presudu, zašto bi mene brinuo ovakav zakon koji će sigurno biti blaži?“, upitao je Đuričić.

Borbu protiv najavljenih zakona, u slučaju da se Zakon o zabrani negiranja genocida ne povuče, naziva selektivnom pravdom. U novom setu zakona čak vidi priliku za zaštitu novinara.

„Možda je taj zakon dobar za novinare, možda će on mene braniti kad me neko nazove plaćenikom, da mi neko dostavlja pitanja iz kabineta predsjednika, da sam domaći izdajnik... Možda ću se ja tako braniti od kolega pa čak i onoga ko je inicirao ovakav zakon. Jesmo za principijelnu borbu za slobodu medija ili se nećemo uopšte boriti. Ili sve ili ništa. Mi smo načelno protiv ove izmjene ali ostane li Inckov zakon, mi ćemo naći način da podržimo čak i takav zakon“, naglasio je Đuričić.

Diskusiju su pratili većinom novinari i predstavnici nevladinog sektora, koji su imali ujednačen stav da do najavljenih zakona ne smije doći jer oni direktno ugrožavaju slobodu govora. Kako kažu, nemaju povjerenja u pravosuđe. Savjetuju institucije da u škole uvedu medijsku pismenost kao obavezan predmet, da se mladi uče kako da koriste medije i kako da razlikuju istinu od laži i propagande.